Gnojna angina je vrlo česta zarazna bolest kod djece i adolescenata, a nije rijetka niti u odrasloj dobi. Radi se bakterijskoj upali ždrijela koju uzrokuje bakterija piogeni streptokok (Streptococcus pyogenes ili beta-hemolitički streptokok grupe A, skraćeno BHS-A). Ista ta bakterija, ako stvara specifični toksin, može osim gnojne angine uzrokovati i osipnu bolest šarlah.
Iako se ova bakterijska upala grla relativno lagano prepoznaje i dijagnosticira brzim testom ili mikrobiološkom kulturom, može se dogoditi da se postavi pogrešna dijagnoza gnojne angine kod djeteta koje zapravo ima virusnu upalu ždrijela. Naime, pojedine virusne upale grla, posebno u prvim danima bolesti, mogu podsjećati na streptokoknu upalu ždrijela i to može biti zbunjujuće.
Gnojna angina
Simptomi
Bolest uglavnom počinje naglo, s grloboljom i povišenom temperaturom. Grlobolja se može i javiti dan – dva prije temperature.
Nije rijetko da se neka djeca unatoč upaljenom grlu uopće ne žale na grlobolju te da im je prvi simptom povišena temperatura. Isto tako, moguća je i gnojna angina bez temperature, posebno u veće djece koja su već više puta preboljela gnojnu anginu.
Uz grlobolju se može javiti bolno i otežano gutanje. Ako se radi o manjem djetetu ono će tipično odbijati obroke krute hrane, smetat će mu topla te kisela hrana i napitci, dok će rashlađeno radije prihvaćati.
Ždrijelo je kod gnojne angine žarko crveno i otečeno. Klasično su tonzile (mandule ili krajnici) crvene i otečene, a u njima se postepeno počinje pojavljivati žućkasti gnojni sadržaj.
Uz otok, crvenilo i gnoj u tonzilama (mandulama ili krajnicima), crvenilo se može vidjeti i na nepcu te na uvuli (resici), a često je obilježeno sitnim žarko crvenim točkicama (petehije).
Katkad su upalne promjene ždrijela kod streptokokne upale prisutne samo na nepcu, bez tipičnog gnoja u tonzilama. Može se javiti neugodan zadah iz usta, a jezik je često promijenjen i izgleda poput maline.
Uz upalu u grlu, povećani su i limfni čvorovi u području vrata (ispod donje čeljusti i s prednje strane vrata). Upaljeni limfni čvorovi često su osjetljivi na dodir ili čak bolni.
Katkad su samo povećani i bolni limfni čvorovi u području vrata prvi znak streptokokne upale grla.
Djeca uz gnojnu anginu tijekom prvih dana bolesti mogu osjećati blage bolove u trbuhu, a mogu imati i glavobolju, mučninu ili povraćanje.
Značajno je da kod gnojne angine nema curenja nosa, nakašljavanja, promuklosti, konjunktivitisa niti drugih simptoma virusne infekcije i to je važna razlika između virusne i bakterijske upale grla.
Gnojna angina kod djece
Gnojna angina i simptomi kod djece opisani su u prethodnom poglavlju, a neke posebnosti gnojne angine kod djece su sljedeće:
- Klasična gnojna angina u pravilu se javlja u djece starije od 3 godine, a najčešće u dobnoj skupini od 5-11 godina i to u proljetnim i zimskim mjesecima.
- Važno je razlučiti da li se povišena temperatura i grlobolja javljaju postepeno uz klasične virusne simptome (npr. rinitis ili curenje nosa, nakašljavanje, promuklost, konjunktivitis) ili se javljaju naglo i bez virusnih simptoma, što bi više upućivalo na to da je doista u pitanju bakterijska upala grla, odnosno gnojna angina.
- Sva djeca koja pohađaju kolektiv, neizbježno će kad tad doći u kontakt sa streptokokom grupe A, odnosno piogenim streptokokom, uzročnikom gnojne angine. Jedan dio djece će u svome ždrijelu u određenom periodu pohađanja kolektiva, bez ikakvih simptoma, nositi mali broj bakterija uzročnika gnojne angine, koje će se uklopiti u njegovu floru ždrijela i neće izazivati nikakve probleme. To se stanje zove kliconoštvo i kod inače zdrave djece se ne liječi, osim iznimno u sklopu epidemioloških mjera koje se poduzimaju kod suzbijanja epidemije u kolektivu.
- Nerijetko nakon preboljena vodenih kozica, jače gripe ili SARS-CoV-2 virusne infekcije, posebno ako se dijete moralo brzo vratiti u kolektiv dok mu se imunitet još nije oporavio od viroze, lakše dolazi do infekcije streptokokom i razvoja gnojne angine.
- Ne postoji cjepivo protiv uzročnika gnojne angine, odnosno protiv piogenog streptokoka. Prema kalendaru cijepljenja u RH, dojenčad se cijepi protiv jedne druge vrste streptokoka, a to je streptokok pneumonije, bakterija koja ne uzrokuje gnojnu anginu, već može uzrokovati npr. gnojnu upalu uha, pluća ili po život opasne infekcije kao što su sepsa i meningitis.
Gnojna angina kod odraslih
Gnojna angina u odraslih nije tako česta kao u djece i smatra se da tek 1 na 10 odraslih osoba s grloboljom ima gnojnu anginu, za razliku od 1 na 3 djece. Odrasle osobe koje žive ili rade s djecom po povećanim su rizikom za razvoj gnojne angine.
Gnojna angina – liječenje
Kada je liječnik potvrdio da se radi o bakterijskoj upali grla, gnojna angina se liječi antibioticima.
Antibiotici prvog izbora za gnojnu anginu su penicilin i amoksicilin, a u slučaju alergije na navedene lijekove koriste se antibiotici iz skupine makrolida.
Antibiotik se kod gnojne angine tipično uzima 10 dana i važno je terapiju provesti do kraja, iako će dijete već nakon 48 h uzimanja antibiotika biti bez simptoma.
Ako nakon 48 h uzimanja antibiotika nije došlo do poboljšanja stanja, potrebno se javiti liječniku.
Antibiotska terapija kod gnojne angine je važna jer:
- smanjuje trajanje bolesti
- smanjuje simptome
- sprječava širenje streptokoka na druge ljude
- sprječava razvoj rijetkih, ali teških komplikacija koje su moguće nakon infekcije streptokokom, kao što su reumatska groznica te upala zglobova ili bubrega.
Najčešća pitanja
1. Je li gnojna angina zarazna?
Da, gnojna angina je zarazna bakterijska bolest. Osoba koja je oboljela nosi bakteriju u nosu i grlu i lako ju širi u svoju okolinu.
Osobe koje su kliconoše i nemaju aktivnu infekciju, nisu zarazne za okolinu.
2. Koliko traje gnojna angina?
Nakon 48 h antibiotske terapije, oboljeli od gnojne angine više ne bi trebao imati simptome niti biti zarazan za druge.
Dijete se nakon punih 48 h terapije može vratiti u kolektiv, pod uvjetom da više nema nikakvih simptoma.
3. Što ako gnojna angina ne prolazi?
Ako nakon 48 h antibiotske terapije gnojna angina ne prolazi, potrebno se javiti liječniku koji će revidirati dijagnozu i terapiju.
Moguće je da je dijagnoza postavljena u prvim danima virusne infekcije kada može biti teško razlikovati virusnu od bakterijske upale ždrijela, pa antibiotska terapija ne može djelovati, jer se radi o virozi.
Neke od viroza koje su praćene povišenom temperaturom i grloboljom koje se mogu zamijeniti s gnojnom anginom u djece jesu:
Adenoviroza.
Adenoviroza u male djece vrlo često uzrokuje upalu mandula koja sliči na gnoj u grlu, ali to je posljedica virusne infekcije i naslage su više bjelkaste nego žućkaste.
Uz to, dijete ima i druge simptome virusne infekcije kao što je proljev, konjunktivitis, curenje nosa, nakašljavanje. Uz to, gnojna angina se rijetko nalazi u djece mlađe od 3 godine.
Mononukleoza.
Mononukleozu prati jaka grlobolja i upala mandula s promjenama koje mogu izgledati kao gnojni tračci ili bjelkasto-sive naslage.
Limfni čvorovi vrata su uglavnom jako povećani, a bolnost se javlja i u području jetre i slezene. Mononukleozu prati jaki umor te bolovi u tijelu, što za gnojnu anginu nije tipično.
Bolest šaka stopala i usta.
Početak ove vrtićke enterovirusne bolesti lako se može zamijeniti za početak gnojne angine, sa žarko crvenim promjenama u ždrijelu.
Međutim, kroz nekoliko dana, kada se razvije bolest i pojave se tipične mjehuraste promjene u ždrijelu te na dlanovima i stopalima, postaje jasno da se radi o virusnoj bolesti. Ove promjene se mogu grupirati oko usta i ličiti na afte.
4. Gnojna angina i sladoled – pomaže li sladoled?
Kao kod bilo koje upale u ždrijelu, topla i kisela hrana te napitci nisu ugodni za konzumaciju, dok oni rashlađeni upaljenom ždrijelu više odgovaraju.
U tom smislu, sladoled svojom hladnoćom može privremeno olakšati simptome upale u ždrijelu, a isti učinak hlađenja se može postići i konzumacijom zdravijeg i nutritivnijeg obroka kao što je rashlađeni izmiksani jogurt s medom i voćem (npr. banana i borovnice).
Grlobolja i povišena temperatura česti su simptomi kod djece i najčešće se ipak javljaju u sklopu virusne infekcije gornjih dišnih puteva, koja je tada praćena i simptomima viroze kao što su curenje nosa, kašalj, konjunktivitis i proljev.
Ako su grlobolja i povišena temperatura nastale naglo i nisu praćene virusnim simptomima kao što su kašalj i curenje nosa, velika je šansa da se radi o gnojnoj angini.
Rutinske pretrage brzog brisa ždrijela kod svake grlobolje, a posebno kod one koja je praćena virusnim simptomima, iako su danas lako dostupne, nemaju smisla.
Naime, u djece koja pohađaju kolektiv, u visokom postotku testiranih otkrit će se prisustvo bakterije, ali ona u slučajevima viroze neće biti uzročnik djetetovih simptoma, već će prestavljati slučajan nalaz kliconoštva. To je važno razumjeti kako bi se dijete poštedilo nepotrebnih pretraga i nepotrebne antibiotske terapije.
Za točnu dijagnozu grlobolje ključni su detaljna povijest bolesti i klinički pregled liječnika, koji će razlučiti da li se radi o virusnoj ili bakterijskoj infekciji te sukladno tome napraviti plan daljnih postupaka.
Gnojna angina mora se liječiti prikladnim antibiotikom na koji je piogeni streptokok osjetljiv. Antibiotsku terapiju je važno završiti do kraja, iako su se svi simptomi povukli i dijete je potpuno dobro.
Ako nakon 48 h terapije dijete više nema simptoma, ono se može vratiti u svoj kolektiv, s tim da nastavlja s terapijom do ukupno 10 dana. Ako nakon 48 h terapije simptomi i dalje traju, nužno je vratiti se liječniku na pregled.
