17.02.2021.

Alergija na kikiriki - Simptomi i uzroci

Ako netko ima alergiju na kikiriki, čak i male količine kikirikija mogu biti smrtonosne. Saznajte kako prepoznati, liječiti i spriječiti alergijske reakcije.

Koliko je česta alergija na kikiriki

Iako više od 200 namirnica može uzrokovati alergijske reakcije, više od 90% alergija na hranu uzrokuje osam alergena poznatih pod nazivom „big eight“. To su kravlje mlijeko, jaja, soja, gluten, kikiriki, orašasti plodovi, riba i školjke.

Učestalost alergijskih reakcija na hranu je češća u djece nego u odraslih. Procjenjuje se da 6 do 8% djece mlađe od tri godine ima alergiju na hranu. Jedan dio djece odrastanjem preraste alergije i razviju toleranciju, tako da je učestalost alergija na hranu u odrasloj dobi 2-3%.

Alergija na kikiriki je oblik alergije koja vrlo često prelazi u odraslu dob i najčešći je uzrok teških i po život opasnih alergija na hranu.

Uzroci alergije na kikiriki

Alergija na kikiriki nastaje u osoba kod kojih imunološki sustav prepoznaje alergen kikirikija kao opasan i na njega reagira.

Rizik za razvoj alergije na kikiriki imaju:

  • osobe koje u obitelji imaju alergije na hranu i/ili neku drugu atopijsku bolest (atopijski dermatitis, alergijska astma ili alergijski rinitis),
  • osobe koje same imaju alergiju na neku drugu namirnicu i/ili neku drugu atopijsku bolest (atopijski dermatitis, alergijska astma ili alergijski rinitis).

Razlikujemo dva osnovna tipa alergije na kikiriki:

  1. rani tip alergijske reakcije – posredovan je protutijelima (imunoglobulini) klase E (IgE). To su opasne, često po život ugrožavajuće reakcije. Reakcija nastupi vrlo brzo nakon kontakta s kikirikijem, obično minutu do dva sata nakon kontakta. Ovaj oblik alergije na kikiriki je češći.
  2. kasni tip alergijske reakcije – posredovan je stanicama. Reakcija može uslijediti i dva do tri dana nakon kontakta s kikirikijem. Ovaj oblika alergije na kikiriki je rjeđi.

Kikiriki u organizam može ući kroz probavni trakt (ingestijom – hrana), kroz pluća odnosno inhalacijom (na primjer, prašina ili pare kikirikija) te kroz kožu, dodirom. Ulazak kroz kožu može biti direktan (na primjer, osoba sama rukama dira kikiriki) ili indirektan (na primjer, druga osoba koja je dirala kikiriki nije oprala ruke i dodiruje osobu koja ima alergiju na kikiriki).

Simptomi alergije na kikiriki

Uslijed alergije na ovu namirnicu javljaju se sljedeći simptomi:

  • kožne reakcije poput crvenila, oteklina, urtikarija ili drugih osipa,
  • svrbež, moguće i mravinjanje i trnci u koži,
  • trnci u području grla i ustiju,
  • hunjavica ili sekrecija iz nosa,
  • stezanje u grlu,
  • probavne smetnje poput mučnina, povraćanja, grčeva u trbuhu, proljeva,
  • otežano disanje i kratkoća daha,
  • reakcija anafilaksije.

Simptomi anafilaksije

Anafilaksija na kikiriki je trenutna i po život opasna alergijska reakcija na kikiriki u kojoj dolazi do zahvaćanja više organskih sustava (dišnog sustava i/ili kardiovaskularnog sustava i/ili kože i/ili probavnog sustava).

Simptomi anafilaksije na kikiriki:

  • suženje dišnih putova, oticanje grla, teško disanje, gušenje,
  • pad krvnog tlaka, ubrzan puls,
  • crvenilo kože, urtikarija, otekline,
  • vrtoglavica, slabost ili gubitak svijesti.

Gdje se mogu nalaziti neočekivani izvori kikirikija

Kikiriki se u tragovima može nalaziti u nekim namirnicama gdje ga ne očekujemo. Te namirnice mogu sadržavati kikiriki ili proteine kikirikija same po sebi ili su došle u kontakt s njim tijekom proizvodnog procesa. I ta mala količina kikirikija može biti dovoljna da izazove reakciju kod jako osjetljivih osoba.

Izvor „skrivenog“ kikirikija mogu biti:

  • kolači (pogotovo gotovi kolači), biskviti, slastice, keksi, čokolada, nugat,
  • sladoledi i smrznuti deserti,
  • pekarski proizvodi (različita peciva, kolačići, kruh),
  • žitarice,
  • preljevi za salatu,
  • namazi,
  • energetska pića,
  • jela kineske, indonezijske, meksičke, tajlandske, vijetnamske kuhinje u kojima je kikiriki čest sastojak.

I neki lijekovi mogu sadržavati tragove kikirikija. Liječnik je prije propisivanja lijeka dužan pitati osobu ima li ikakvih alergija, a sam je pacijent uvijek obavezan naglasiti sve alergije koje ima. I neke kreme mogu u svome sastavu imati kikiriki u tragovima (na primjer, ulje kikirikija). Osobe s alergijom su obavezne prije primjene krema i masti pročitati sastav preparata.

Koliko opasna može biti alergijska reakcija

Alergija na kikiriki može biti opasna po život. U slučaju sumnje na alergijsku reakciju na kikiriki potrebno je osobi pružiti hitnu medicinsku pomoć.

Kako pomoći osobi koja ima alergijsku reakciju

  • Ozbiljna reakcija je po život opasna reakcija i zahtjeva hitnu intervenciju. Osobe s ranim tipom alergijske reakcije na kikiriki i mogućim razvojem reakcije anafilaksije moraju uz sebe uvijek nositi autoinjektor adrenalina. Kod sumnje na alergijsku reakciju na kikiriki treba bez odgode primijeniti autoinjektor adrenalina i zatim pozvati hitnu medicinsku pomoć ili se uputiti u najbližu hitnu ambulantu.
  • Lagana reakcija će se smiriti antihistaminikom uzetim u obliku sirupa ili tableta. Problem je što se na početku reakcije ne može procijeniti hoće li lagana reakcija prijeći u po život opasnu reakciju. Zato je kod sumnje na alergijsku reakciju na kikiriki nakon uzimanja antihistaminika uvijek potrebno javiti se liječniku.

Kako se liječi alergija na kikiriki

Alergija na kikiriki se još uvijek ne može izliječiti. Jedan dio osoba s alergijom na kikiriki može s godinama „prerasti alergiju na kikiriki“ i razviti toleranciju na njega.

Trenutno se istražuju postupci desenzibilizacije na kikiriki. Eksperimentalno, u kontroliranim bolničkim uvjetima, pokušava se davanjem manjih doza alergena kikirikija promijeniti imunološka reakcija s IgE (alergijski profil) u IgG (nealergijski profil) reakciju. To bi značilo da je u osobe alergija na kikiriki izliječena.

Međutimo, za sada je najbolja terapija prevencija alergijske reakcije, tako da osoba koja ima alergiju na kikiriki strogo izbjegavati kontakt s kikirikijem, kao i namirnicama koje sadrže kikiriki u tragovima. 

Ukoliko je došlo do kontakta s kikirikijem, osoba (kao i njezina okolina) moraju biti dobro educirani što napraviti. Treba uvijek uz sebe nositi autoinjektor adrenalina i primijeniti ga odmah kada se postavi sumnja na alergijsku reakciju.

  • Primjena autoinjektora je jednostavna, no potrebno je pročitati upute i educirati se o postupku primjene prije nego bude potrebe za primjenom. Educira se osoba koja ima alergijsku reakciju, kao i osobe u bliskom kontaktu (drugi članovi obitelji). Uvijek paziti da autoinjektoru nije istekao vremenski rok za primjenu.
  • Najbolje je autoinjektor primijeniti u mišić bedra.
  • Nakon primjene autoinjektora obavezno se javiti liječniku, odnosno uputiti se u najbližu hitnu ambulantu.
  • Kod blažih alergijskih reakcija na kikiriki treba uzeti antihistaminik i obavezno se javiti liječniku ili se odmah uputiti u hitnu ambulantu.

Zaključak

Alergijske reakcije na kikiriki su najčešći uzrok anafilaksije na hranu. Radi se o po život opasnim reakcijama i ugroženoj osobi je potrebno odmah pružiti hitnu medicinsku pomoć. Osoba s mogućim razvojem teških alergijskih reakcija na kikiriki mora biti dobro educirana u kojim namirnicama se nalaze tragovi kikirikija, uvijek sa sobom nositi autoinjektor adrenalina i primijeniti ga čim se postavi sumnja da se radi o alergijskoj reakciji.

Članak napisala:

Prim. dr. sc. Nives Pustišek

Prim. dr. sc. Nives Pustišek je specijalist dermatolog i venerolog te subspecijalist dječje dermatologije, zaposlena u Klinici za dječje bolesti Zagreb. 2016. prim. Pustišek je obranila doktorsku disertaciju, za koju je i dobila Dekanovu nagradu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autor je i koautor brojnih stručnih/znanstvenih radova i publikacija iz područja dermatologije i venerologije te dječje dermatologije kao i priopćenja na kongresima u Hrvatskoj i inozemstvu. Aktivno sudjeluje u radu Hrvatskog dermatološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora. Član je Europske akademije za dermatologiju i venerologiju i Europskog društva za pedijatrijsku dermatologiju. Osim redovnog rada u Ambulanti za dječju dermatologiju i venerologiju, prim. Pustišek aktivna je u javno-edukativnom radu. Sudjelovala je u provođenju edukativnog programa „Edukacija vršnjaka o HIV/AIDS-a za mlade“. Provodi strukturirani edukacijski program za oboljelu djecu i roditelje pod nazivom "Škola o atopiji". Od 2017.g. sudjeluje u projektu Grada Zagreba i Klinike za dječje bolesti Zagreb ”Baš me to zanima”, edukacija djevojčica šestih razreda Grada Zagreba o reproduktivnom zdravlju i njezi kože.

Ostali članci