06.10.2022.

Papa test - najčešća pitanja i sve što trebate znati o njemu

Ginekolog odgovara na najčešća pitanja o papa testu i donosi vam sve najvažnije informacije koje trebate znati — kako i kada se radi papa test?

papa test

Papa test je test probira (screening test) kojim se otkrivaju rane (prekancerozne) promjene raka vrata maternice (cerviksa), rodnice (vagine) i stidnice (vulve). Takvo testiranje omogućava da se među velikim brojem uzetih uzoraka  pronađu one žene koje imaju problem, a toga nisu svjesne jer su gotovo uvijek bez simptoma u ranim stadijima bolesti. Redoviti godišnji ginekološki pregled je nezamisliv bez ovog testa. Jednostavan i dostupan u svim ginekološkim ordinacijama unutar kratkog vremena osigurava kvalitetno praćenje ženskog zdravlja i prevenira pojavu raka u više od 70% slučajeva. U ovom članku ćemo vam objasniti što je Papa test, kako i kada se izvodi, te objasniti značenje određenog nalaza.  

Papa test — najčešća pitanja

Što je papa test?

Georgios Nikolaou Papanicolaou je grčki liječnik koji je 1928. godine mikroskopskim pregledom stanica iz rodnice počeo proučavati povezanost s pronalaskom raka vrata maternice. Međutim test je priznat tek 1960. godine kada je ušao u širu upotrebu. Prema svom izumitelju test se naziva Papa test. 

Prilikom redovitog ginekološkog pregleda drvenom špatulom (strugalicom) i četkicom (ili vatiranim štapićem) se uzimaju uzorci stanice:

  • iz rodnice (vagine)
  • površine vrata maternice (površine cerviksa
  • iz cervikalnog kanala (endocervikalne stanice). 

Tako da se uz naziv citološke  promjene uvijek napominje u kojem dijelu uzorka su nađene promijenjene stanice (V+/-, C+/-, E+/-). Zbog toga se za ovaj test ponekad  koristi naziv VCE razmaz ili konvencionalni razmaz. Ovaj test se koristi i u otkrivanju prekanceroznih promjena endometrija maternice i vanjskog spolovila – stidnice (vulve). 

Osim ovog, tzv. konvencionalnog načina uzimanja postoji i uzimanje Papa nalaza za tekućinsku citologiju ili LBC (Liquid Based Cytology) koji je kvalitetniji test od konvencionalnog načina uzimanja i obrade materijala za Papa test. 

papa test obrazac

Obrazac za Papa test 

Kako se radi papa test?

VCE razmaz ili konvencionalni razmaz

  • Pacijentica zauzima položaj za ginekološki pregled na ginekološkom stolu.  
  • U rodnicu se postavlja spekulum (instrument za prikaz rodnice i vrata maternice).
  • Drvenom špatulom se uzima uzorak stanica iz rodnice (vaginalni uzorak) koji se premaže uz prvo zamišljeno polje najbliže broju predmetnog stakalca.
  • Drugom stranom špatule se uzima uzorak stanica sa površine vrata maternice oko vanjskog ušća cervikalnog kanala (cervikalni uzorak) koji se premaže na središnjem dijelu stakalca.
  • Vatiranim štapićem ili četkicom se uzima uzorak stanica iz unutrašnjosti kanala vrata maternice (endocervikalni uzorak) koji se premaže na zadnju trećinu stakalca.
  • “Fiksiranje” materijala, odnosno priprema i zaštita stanica za transport u citološki laboratorij — lakom za kosu, specijalnim sprejom za fiksaciju ili odlaganjem stakalca u alkoholnu otopinu.
  • Svako stakalce ima oznaku i broj koji su identični i na obrascu za Papa test koju ispunjava ginekolog i koja sadrži sve potrebne informacije za citološki laboratorij – ime i prezime pacijentice, broj poroda, datum zadnje menstruacije, što je točno uzeto, koristi li pacijentica hormonalnu terapiju…
  • Nakon specifičnog bojenja preparate pregleda liječnik citolog-patolog te postavlja moguću dijagnozu.
  • Ispunjen Papa obrazac citolog-patolog šalje nazad ginekologu koji je uzeo uzorak radi daljnjeg postupanja.

Nakon uzimanja uzoraka za Papa test moguće je vrlo oskudno krvarenje iz rodnice koje ubrzo prestaje.

papa test alati

Ginekološki set za uzimanje uzoraka za Papa test

Liquid Based Cytology (LBC)

  • Uzorak se uzima specijalnom četkicom kojom se istovremeno uzimaju sva tri uzorka.
  • Sadržaj četkice se uranja u bočicu s tekućinom koja služi za transport i obradu materijala.
  • Poboljšana metoda uzimanja uzoraka stanica jer se time odstranjuju upalne stanice, sluz i krv koje mogu smetati prilikom očitanja nalaza.
  • Istovremeno se iz istog uzorka može učiniti serotipizacija HPV virusa.
  • Kvalitetniji rezultat testa u odnosu na konvencionalni način obrade Papa testa.

papa test tumacenje rezultata

Posuda i četkica za uzimanje uzorka za LBC i serotipizaciju HPV-a

Kada se radi papa test?

Preporuka za uzimanje Papa testa ovisi o :

Dobi 

  • Do 25. godine života (adolescentno doba)  preporuka je napraviti Papa test nakon prvog spolnog odnosa.
  • Žene u reproduktivnoj dobi (od 25. do 49. godine života) preporuka je učiniti test jednom godišnje — ukoliko su tri godišnja testa uredna može se prolongirati razdoblje kontrolnih Papa testiranja na jedan u tri godine.
  • Od 50.  do 65. godine test se može obavljati u razmaku tri do pet godina ukoliko su prethodni rezultati probira bili uredni ili nema sumnjivih kliničkih ili ultrazvučnih nalaza.
  • Do kraja života preporuka je svake godine posjetiti ginekologa koji će procijeniti o potrebi testiranja.
  • U određenim specifičnim situacijama Papa test se treba provesti bez obzira na dob:
  • Kod žena koje koriste hormonsku kontracepciju (OHK) ili hormonsko nadomjesno liječenje (HNL) Papa test je obvezno učiniti jednom godišnje.
  • Ukoliko je u prethodnim Papa testovima dijagnosticirana prekancerozna ili neka druga abnormalna promjena potrebno je testiranje od 4 do 6 mjeseci.
  • Ukoliko nema abnormalnih promjena u Papa testu, ali je potvrđen HPV visokog rizika potrebno je učiniti testiranje dva puta godišnje.
  • Nakon svake kolposkopije i ev. biopsije potrebno je ponoviti Papa testiranje u terminu koji se dogovori sa ginekologom. 
  • Nakon provedene konizacije ili neke druge operacije patološke promjene ženskog spolovila također u dogovoru sa ginekologom.
  • Ukoliko imate Papa test stariji od šest mjeseci, a planira se ginekološka operacija učiniti će se novo testiranje  prema procjeni ginekologa koji će obaviti operacijski zahvat.

Danu menstruacijskog ciklusa

Uzorak  je najbolje uzeti između 8. i 15. dana menstruacijskog ciklusa (prvi dan menstruacije je prvi dan ciklusa) u tzv. prvoj fazi menstruacijskog ciklusa.

Rizičnosti spolnog ponašanja

Česte promjene spolnih partnera te nezaštićeni spolni odnosi s nepoznatim partnerom uzrok su češćeg prijenosa spolno prenosivih bolesti. U tom slučaju preporuka je bar dva puta godišnje učiniti Papa test.

Simptomima

Uzorak se može uzeti ukoliko se pojave određeni simptomi, kao što su nepravilno krvarenje ili neuobičajeni vaginalni iscjedak.

Razmak između dva uzastopna Papa testa  mora biti duži od najmanje šest do osam  tjedana. U slučaju uzimanje uzoraka u kraćem razdoblju rezultat može biti lažno uredan jer nema dovoljne količine stanica.

Kakvi mogu biti papa test nalazi?

papa test kako se radi

Prilikom pregleda uzoraka citolog će upisati nalaz na Papa obrascu:

  • Uredan nalaz – nema stanica koje ukazuju na prekancerozne promjene ili stanica karcinoma ženskog spolovila, nema upalnih promjena niti specifičnih uzročnika.
  • Upalne promjene – nalaz na kojem ima samo upalnih promjena bez nalaza abnormalnih stanica. Vrlo je čest nalaz i ne znači stvarnu upalu ukoliko je pregledom nađen uredan ginekološki status, a žena istovremeno nema upalne simptome.
  • Abnormalne promjene – ukoliko se nalaze promjene koje se svrstavaju u prekancerozne promjene:  
    • niskog stupnja (LSIL) promjena koja odgovara CIN-u I (Cervikalna Intraepitelna Neoplazija prvog stupnja), blaža promjena pločastih stanica vrata maternice  
    • visokog stupnja (HSIL) promjena koja odgovara CIN-u II i III, teža promjena pločastih stanica
    • karcinom in situ (Ca in situ)
    • nespecifične promjene, tzv “siva zona”
    • ASC-US — atipične promjene stanica niskog stupnja sumnje na abnormalnu promjenu koje se ne mogu svrstati pod CIN I ili se povezati sa prisutnošću HPV-a
    • ASC-H — atipične promjene stanica visokog stupnja sumnje na abnormalnu promjenu ali se ne mogu točno svrstati pod CIN II, CIN III ili rak vrata maternice
    • AGC (atipične glandularne stanice) — abnormalne žljezdane stanice vrata maternice, češće ukazuju na sumnjive prekancerozne promjene kod žena nakon 40. godine života i u postmenopauzi
    • AIS (adenocarcinoma in situ) — rak žljezdanih stanica vrata maternice
    • endometralne stanice – ukoliko su prisutne u Papa nalazu kod žena koje su u postmenopauzi (izostanak menstruacije duži od godine dana) iziskuju daljnju obradu jer ukazuju na sumnju raka tijela maternice (endometralni rak tijela maternice)

Papa test prvenstveno služi za probir i praćenje prekanceroznih promjena koje smo naveli kao i dijagnosticiranje raka vrata maternice, dijelom tijela maternice, te rodnice i vanjskog spolovila  žena. Upalne promjene su česti nalaz označen na Papa testu i ukoliko je pregled ginekologa, tijekom uzimanja uzoraka za Papa test, bio uredan (uredan mikroskopski pregled brisa rodnice-nativni preparat) i pacijentica nije imala simptome upale rodnice, nalaz “upalne promjene” ne znači da imate stvarno upalu.  

Koje spolne bolesti otkriva papa test?

papa test rezultati

Osim prekanceroznih promjena test ukazuje na upalne promjene uzrokovane specifičnim mikrobiološkim uzročnicima:

  • Upale uzrokovane s više bakterijskih vrsta — upalne promjene uzrokovane miješanom florom
  • Trichomonas vaginalis — trihomonijaza rodnice
  • Gljivice — Candida albicans i non albicans
  • Gardnerella vaginalis — vaginoze
  • Chlamydia trachomatis — mora se dokazati uzimanje brisa na klamidiju jer su promjene nespecifične
  • promjene povezane sa HPV-om — također je potrebno dokazivanje uzimanjem brisa i tipizacijom virusa
  • Actinomyces — uzročnik koji se nešto češće javlja kod žena sa unutarmaterničnim uloškom (“spiralom”)

Bitno je napomenuti da upalne promjene mogu izazvati promjene na stanicama koje lažno signaliziraju prekancerozne promjene pa je u tom slučaju uputno napraviti cervikalne briseve (CB) na:

  • aerobe
  • mikoplazmu i ureaplazmu
  • klamidiju
  • HPV serotipizaciju – u 99% slučajeva uzrok prekanceroznih promjena vrata maternice je prisutan jedan od serotipova visokog rizika Humanog Papiloma Virusa-

Koliko se čeka nalaz papa testa?

Ovisno o organizaciji ustanove u kojoj se uzima materijal za obradu nalaz može biti gotov u roku par dana pa do nekoliko mjeseci

Ovisno o nalazu potrebno ga je prokomentirati s ginekologom radi:

  • Uvida i objašnjenja nalaza — upoznavanje sa stupnjem “opasnosti” nalaza
  • Planiranja eventualno potrebne terapije
  • Planiranja daljnjih pretraga (ev. kolposkopija i biopsija) 
  • Planiranja daljnjeg ritma praćenja kontrolnim Papa testiranjem

Papa test u trudnoći

Kada se radi Papa u trudnoći?

Ukoliko je Papa test prije trudnoće bio uredan i stariji je od šest mjeseci od početka trudnoće vaš ginekolog će uzeti  uzorke za Papa test na prvom pregledu u trudnoći. Prilikom uzimanja uzorka iz cervikalnog kanala većina ginekologa koristi vatirani štapić umjesto četkice te time se izbjegava moguće oskudnije krvarenje koje može uznemiriti trudnicu.

Utječe li nalaz Papa testa na ishod trudnoće?

Bilo koji nalaz prekanceroznih promjena (CIN, ASC-US, ASC-H…) na Papa testu ne utječe na ishod trudnoće. Ovisno o stupnju promjene Vaš ginekolog će odrediti ritam potrebnih Papa testiranja tijekom trudnoće ili dodatnu obradu. U slučaju nalaza stanica koje na Papa testu upućuju na rak vrata maternice ginekolog će uz konzultaciju sa ginekološkim onkologom, a ovisno o tjednima trudnoće, predložiti određene daljnje postupke. Prema znanstvenim radovima vaginalni porod utječe na smanjenje stupnja CIN-a.

 

Nisu problem žene kojima je dijagnosticiran patološki nalaz na Papa testu nego žene koje se ne dolaze na redovite ginekološke preglede ili znaju da imaju problem kojeg ne prate redovito. Ovaj test omogućava rano otkrivanje promjena koje mogu dovesti do raka vrata maternice i njegovom primjenom je gotovo 70% smanjena smrtnost od te zloćudne bolesti. Ginekološki protokoli praćenja patoloških promjena nađenih Papa testom su prilagođeni činjenici da je od promjene CIN I do Ca in situ potrebno prosječno oko sedam do deset godina.  Dostupnost, neinvazivnost i jednostavnost Papa testa su dobar razlog da ne zaboravite na redovite ginekološke preglede. Time će se postići rano otkrivanje promjena koje mogu biti liječene i izliječene prije nego dođe do raka vrata maternice.

Članak napisao:

Duško Pall, dr. med

specijalist ginekologije i opstetricije, subspecijalist fetalne medicine i opstetricije, diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1996. godine. Od 2002-2006.g. je na specijalizaciji iz ginekologije i opstetricije u Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj ulici u Zagrebu. Tijekom specijalizacije polaže poslijediplomski tečaj endoskopske ginekološke kirurgije (laparoskopija, histeroskopija) Ian Donald, poslijediplomski tečaj ginekološko opstetričkog ultrazvuka u Kliničkoj bolnici Sveti Duh u Zagrebu, te poslijediplomski tečaj kolposkopije u Kliničkom bolničkom centru Sestara milosrdnica u Zagrebu. Od 2006-2015. godine radi u Općoj bolnici Ogulin i Općoj bolnici Karlovac na Odjelu ginekologije i opstetricije kao specijalist. Od kraja 2015. g. zaposlenik je Doma zdravlja Zagreb Zapad u Primarnoj zdravstvenoj zaštiti žena u ambulanti na Srednjacima . Početkom 2019. stiče naziv užeg specijalista fetalne medicine i opstetricije. Kao vanjski suradnik trenutno radi u Poliklinici Gemini Plus kao i Specijalnoj bolnici Podobnik u Zagrebu. Aktivno sudjeluje na međunarodnim i domaćim kongresima kao i na tečajevima trajnog usavršavanja liječnika.

Ostali članci