Intolerancija na hranu
Živimo u trendu brojnih intolerancija na hranu, pri čemu su neke opravdane, a nažalost mnoge i neopravdane te pogrešno interpretirane. Mnogi se testiraju na intoleranciju na hranu nadajući se da je intolerancija uzrok određenih simptoma, zdravstvenih smetnji ili dijagnoza. Američka Akademija za alergiju, astmu i imunologiju ističe kako provođenje testiranja iz krvi imunoglobulinom tipa G (IgG) nipošto nije prikladno kao dijagnostički test u procjeni alergija i apelira na pacijente da ih ne provode. Još manje je znanstveno i suvremeno medicinski utemeljena metoda uzorkovanjem vlasi kose, subjektivnim pregledom kože ili tzv. biorezonancijom.
Intolerancija na hranu neželjena je reakcija na hranu koje ne uključuje patološku reakciju imunosnog sustava, nije trenutačna, već ima odgođeno djelovanje, i nikad nije ugrožavajuća za život. S druge strane, alergije to itekako mogu biti. Mehanizam moguće intolerancije na hranu posve se razlikuje od mehanizma nastanka alergije. Reakcije organizma u slučaju intolerancije odvijaju se satima nakon unosa tvari na koju je organizam preosjetljiv, dok je kod alergije pojavnost reakcije organizma vrlo brza i burna.
Znatan dio intolerancije na hranu odnosi se na reakcije probavnog sustava posredovane enzimima u probavnom sustavu od kojih se ističu intolerancija na histamin i laktozu. Intolerancijama na hranu svojstvene su probavne reakcije (nadutost, proljev, bolnost trbuha, a katkada i svrbež i reakcije na koži), što se može objasniti složenom, no direktnom povezanošću probavnog sustava i crijeva.
Intolerancija na histamin
Histamin je prirodno pojavljujuća kemijska tvar, tzv. biogeni amin, koji nastaje razgradnjom aminokiselina. Fermentirana hrana i hrana koja podliježe mikrobiološkom djelovanju (sirevi, kobasice, meso, crveno vino) sadrži visoke koncentracije histamina. Intolerancija na histamin je zapravo posljedica neravnoteže nakupljenog histamina i nedostatne sposobnosti enzima diamin oksidaze za njegovom razgradnjom. Simptomi intolerancije na histamin uključuju reakcije na koži poput urtikarije (osip, koprivnjača), kihanje, „šmrcanje“ i začepljenje nosa, a ponekad čak glavobolju i astmu. Za razliku od alergije posredovane IgE odgovorom gdje i male količine alergena okidaju simptome, kod intolerancije na histamin reakciju stvara nakupljena količina histamina.
Intolerancija na laktozu
Nedovoljna ili obustavljena aktivnost enzima tankog crijeva laktaze uzrok je intolerancije na laktozu, šećera koji je prirodno prisutan u mlijeku. Intolerancija na laktozu očituje se nadutošću, plinovima, proljevom i bolovima u trbuhu, a katkada i drugim netipičnim simptomima poput glavobolje i mučnine. Ona nije opasna za život, ali smanjuje kvalitetu života te doprinosi nastanku funkcionalnih probavnih poremećaja s pojavom narušene strukture i učestalosti stolice. Mehanizam nastanka intolerancije na laktozu posve je drugačiji od alergije na mlijeko.
Što je alergija
Alergija je pretjerani odgovor imunosnog sustava na određenu stranu tvar koju organizam prepoznaje kao stranu, odnosno na jedan ili više alergena. Općenito, kada je imunosni sustav preosjetljiv na neku tvar (antigen) iz okoliša, pri kontaktu s tom tvari on započinje seriju izraženih alergijskih reakcija, neovisno dolazi li ona dišnim putem, kožom ili hranom.
Što je alergija na hranu
Alergija na hranu je preizraženi odgovor i osjetljivost imunološkog sustava na određenu tvar iz hrane koju organizam prepoznaje kao alergogenu. Naime, probavni je sustav sastavni i neizostavni dio imunološkog sustava i važan imunološki organ. Teoretski, svaka tvar iz hrane može biti potencijalni alergen, no upravo izlaganjem imunosnog sustava raznoj hrani razvijamo bolju toleranciju, odnosno podnošljivost namirnica.
Bjelančevine (proteini) iz hrane ili produkti njihove razgradnje glavni su uzročnici alergijskih reakcija. Isto tako, moguće alergogene sastavnice hrane mogu biti aditivi (konzervansi, bojila), aromatske tvari ili pak ostaci lijekova u hrani.
Dvije su kategorije preosjetljivosti, odnosno alergije na hranu — one koje su posredovane protutijelima imunoglobulinima tipa E i one koje nisu posredovane imunoglobulinima tipa E.
Što je potrebno za nastanak alergije na hranu
Da bi do alergija uopće moglo doći potrebna je nasljedna predispozicija („genetika“), a takva se nasljedna predodređenost za razvoj alergije općenito naziva atopijom. Pritom je uvjet da jedan ili oba roditelja imaju ustanovljenu alergiju. Naravno, drugi je uvjet kontakt s alergenom. Uzroci alergija su mnogobrojni, a u posljednjih se dvadesetak godina broj alergija drastično povećao te se smatra da se rizik razvoja atopije kod djeteta pomiče s 5-15% na 20-40%. Ako su oba roditelja alergična, rizik se povećava na čak 60-80%!
Mehanizam obrane od alergije odvija se u dvije značajne faze: senzibilizacija i reakcija. Senzibilizacija se odvija kada alergen dođe u prvi kontakt s organizmom i tada postanemo senzibilizirani na određenu namirnicu. Kada govorimo o uvođenju namirnica u bebinu prehranu, smatra se da odgađanje uvođenja nove namirnice, pa i one potencijalno alergogene, ne odgađa mogući nastanak alergije na hranu. Štoviše, tada se odvija senzibilizacija na složeni sastav namirnica s kojim se nedozreli djetetov organizam po prvi puta susreće, a s kojim će se svakako sretati tijekom odrastanja i u kasnijoj dobi.
U reaktivnoj fazi kada dolazi do alergije imunosni se sustav po drugi put susreće s određenom namirnicom. Tada u stanicama mastocita dolazi do oslobađanja histamina i drugih upalnih molekula. Te su molekule „zaslužne“ za pojavne reakcije koje onda prepoznajemo kao alergijske.
Senzibilizacija na alergene vrlo je važna, no kada podnošljivost alergena od strane imunološkog sustava nije na razini dolazi do vidljive burne reakcije imunosnog sustava. Tada medicinskim alergološkim dijagnostičkim postupcima dolazimo do podataka o tipu alergijske reakcije, kao i daljnjem postupku liječenja koje određuje liječnik.
Od neobično je velike važnosti za reći da se senzibilizacija na alergene kod djeteta ne provodi samo na direktan način (unosom antigena hranom), već i indirektno — preko majke. Naime, već u majčinom trbuhu beba biva senzibilizirana na hranu koju majka jede, a jednako tako i preko majčinog mlijeka tijekom razdoblja dojenja. Stoga opet dolazi do izražaja važnost prehrane majke i zato je vrlo važno što majka jede! Ne samo da neuredna prehrana siromašna hranjivim sastojcima utječe na imunosni sustav djeteta, već i neutemeljeno izbjegavanje određene hrane od strane buduće majke nije dobro za samu bebu. Time dijete biva lišeno rane senzibilizacije na dotičnu hranu. Novim smjernicama pedijatrijskih stručnih društava ističe se kako odgađanje uvođenja potencijalnih alergena u dohrani djeteta neće ujedno smanjiti mogućnost nastanka alergija.
Također, treba istaknuti da postoji i križna reaktivna alergijska reakcija koja nije tako rijetka te da osoba ujedno može uz alergije na hranu imati i kontaktnu alergiju (odjeća, nakit) ili inhalatornu reakciju (pelud, perje, prašina).
Najčešći alergeni u hrani
Mnogi se pitaju na koju se hranu najčešće pojavljuju alergijske reakcije i koji su najčešći alergeni u hrani.
Općenito, smatramo da je 8 glavnih alergogenih namirnica zaslužno za preko 90% alergija na hranu. Načelno, bilo koja hrana može izazvati alergijsku reakciju, pa čak i anafilaksu, no sljedeće smatramo najznačajnijim alergogenim namirnicama:
- mlijeko i mliječni proizvodi (kravlji)
- soja
- kikiriki
- jaja
- orašasti plodovi
- pšenica
- riba
- rakovi i školjkaši
Također, sezam je jedna od češćih alergogenih namirnica, a neki prehrambeni proizvodi u popisu sastojaka mogu imati navedeni sezam ili pak njegove tragove. Jagode, koje djeca rado jedu, isto tako predstavljaju poznatu, no statistički rjeđu alergogenu namirnicu. Reakcija je moguća i na agrume (citruse): limun, naranču, mandarinu, grejp i limetu.
Simptomi alergije na hranu kod djece i beba
Simptomi alergije na hranu mogu biti vidljivi na koži kao:
- crvenilo
- alergijski osip (urtikarija, koprivnjača)
- ekcem
Anafilaksa pak predstavlja potencijalno fatalnu reakciju uz naoticanje dišnih puteva i gušenje te zahtijeva hitnu liječničku intervenciju. Ujedno postoje bolesti koje se klinički dovode u vezu s mogućom alergijom na hranu kao što je eozinofilna gastroenteropatija jednjaka i gastroezofagealni refluks potaknut bjelančevinama iz hrane.
Kod alergijske reakcije posredovane imunoglobulinom tipa E nakon unosa namirnica dolazi do brze reakcije imunosnog sustava na alergen, unutar sat vremena. Najčešće su to:
- koprivnjače (urtikarije)
- kihanje ili šmrcanje
- svrbež kože
Isto tako, kod ovog tipa alergije veća je vjerojatnost angioedema, oticanja dišnih puteva, jezika, usana i grla te povraćanja i kratkoće daha. S druge strane, kod alergijskih reakcija neposredovanih IgE potrebni su sati ili dani za reakciju uz prisutnost probavnih smetnji.
Urtikarija (osip) ističe se izdignutim reakcijama i oteklinama na koži okruženih crvenilom. Podsjeća na reakciju na koži nakon što nas opeče kopriva, stoga je u narodu uvriježen izraz “koprivnjača”. Posljedica je djelovanja stanica mastocita koji su aktivni u alergijskoj reakciji i otpuštaju tvari koje šire krvne žile te živčanim završecima podražavaju kožu.
Osip oko usta kod djece nakon konzumacije određene hrane liječnici nazivaju i perioralnim kontaktnim dermatitisom, a čest je nakon obroka koji sadrži agrume, kiselo voće, jagode i povrće poput rajčice. Ako je reakcija blaga i osip oko usta se brzo povuče, eliminacija hrane nije potrebna, ali ako se osip nastavi i alergijska je reakcija veća potrebno je provesti eliminaciju (izostavljanje) namirnica.
Pritom valja biti upoznat s križnim kontaminacijama u hrani, pa svako slučajno „onečišćenje“, odnosno slučajno miješanje hrane u manjim količinskim tragovima može dovesti do opasne alergijske reakcije.
Anafilaksa
Anafilaksa je vrlo ozbiljna alergijska reakcija koja može biti životno ugrožavajuća, a simptomi mogu zahvatiti dišne puteve i cirkulaciju. Potrebno je brzo reagirati ako nakon konzumacije alergogenih namirnica dolazi do ovih naznaka:
- poteškoće s gutanjem
- poteškoće s disanjem
- pad krvnog tlaka
- ubrzani otkucaji srca
Djeca koja boluju od astme u većem su riziku od anafilakse, a česti uzrok anafilakse kod djece mlađe od 5 godina jesu alergije na:
- jaja
- kikiriki
- orašaste plodove
- neko voće
- mlijeko
Strogo izbjegavanje hrane koja uzrokuje alergijsku reakciju i anafilaksu jedini je način izbjegavanja njezinog nastanka. U slučaju nastanka anafilakse potrebna je hitna medicinska intervencija koje podrazumijeva injekciju epinefrina.
Atopijski dermatitis
Atopijski dermatitis je kronična upalna bolest kože kojom „upravlja“ imunosni sustav. Sve je češća među djecom, a iako je tema kontroverzna, značajno se preklapa s pojavljujućom alergijom na hranu. Kliničke su studije pokazale da je alergijska reakcija na hranu zabilježena kod 20-80% djece s atopijskim dermatitisom! Alergija s trenutnom reakcijom u nekim je studijama zabilježena kod otprilike svakog desetog djeteta s atopijskim dermatitisom, dok je vremenski odgođeni tip alergijske reakcije na hranu zabilježen kod 48% djece s atopijskim dermatitisom. U toj studiji svega kod 1/5 djece s atopijskim dermatitisom nije utvrđena alergija na hranu.
Većina alergija pogađa djecu do treće godine života. Do polaska u osnovnu školu većina djece preraste alergiju na:
- pšenicu
- mlijeko
- jaja
- soju
Trajnije se alergije češće odnose na:
- školjkaše
- rakove
- kikiriki
- orašaste plodove
„Neizlječive“ alergije koje potraju čitav život su one koje se pojave i održe kroz odraslu dob.
Trudnice i dojilje ne bi smjele izbjegavati moguće alergogenu hranu, budući da time ne odgađaju i ne sprječavaju mogući razvoj alergije kod djece, štoviše. Apsolutni izuzetak su naravno trudnice i dojilje koje su već alergične i za koje vrijedi isključiva eliminacija alergena.
Ako se nakon poroda djetetu već dijagnosticirala alergija na hranu ili ekcem te ako u obitelji postoji povijest bolesti na alergije na hranu, astmu, ekcem ili peludnu groznicu, uvođenje namirnica u dohranu bebe treba biti provođeno pod posebnom brigom i oprezom.
Svaka alergija zahtijeva medicinsko praćenje, ali i prehranu koja posve jamči neizlaganje alergenima. Veći je izazov prehrana u javnim institucijama (vrtićima, školama, javnim restoranima) gdje su uslijed pripreme raznih jela moguće križne kontaminacije koje mogu biti opasne po zdravlje djeteta s utvrđenom alergijom.
Alergija na kravlje mlijeko (i proizvode od kravljeg mlijeka)
Alergije na proteine kravljeg mlijeka vodeći su uzrok alergije kod beba i male djece do treće godine života. Kod alergije na kravlje mlijeko dolazi do reakcije imunološkog sustava na bjelančevine (proteine) mlijeka, ali ne kao u slučaju intolerancije na laktozu koja je već spomenuti prirodno prisutni ugljikohidrat. Većina djece alergične na proteine mlijeka alergična je na obje postojeće frakcije mlijeka: bjelančevine sirutke i bjelančevine kazeina.
Alergija na jaja
Alergija na jaja druga je najčešća alergija na hranu kod djece i odraslih, a jednako tako i kod beba i male djece. Alergije na jaja pripadaju u skupinu alergija koje mogu dovesti do anafilakse i smrtnosti, ali i uzrokovati atopijski dermatitis, astmu, bilo istovremeno ili kasnije tijekom životne dobi.
Novija in vivo istraživanja sve više naglašavaju povezanost crijevne mikrobiote i nastanka alergije. U slučaju alergije na jaja nedostatak određenih bakterija iz skupine clostridiales i bacteroidetes mogao bi doprinijeti razvoju alergije na jaja, a te bakterije povoljno djeluju na T-stanice imunosnog sustava.
Alergija na kikiriki
Prema novim smjernicama djeca s dijagnosticiranim dermatitisom (ekcemom), kao i djeca s alergijom na jaja, povećano su rizična za razvoj alergije na kikiriki.
Bebama s većim rizikom obolijevanja od alergija na kikiriki trebalo bi u dohranu ovu namirnicu uvesti u razdoblju od 4. do 11. mjeseca života, ali pod nadzorom liječnika specijalista i kliničkog dijetetičara. Pri alergiji na kikiriki nije potrebno samo obratiti pozornost na sam kikiriki, već i na njegove česte tragove u hrani, kao i u flips proizvodima koje djeca rado jedu.
Alergija na jagode
Alergije na jagode relativno su rijetke, a istraživanja provedena u Hrvatskoj i BiH pokazuju kako je učestalost pojave alergije do druge godine života 3-4%, dok do kasnog djetinjstva pada 0,5-1%. Zanimljivost je da jedino crvene jagode izazivaju alergije, dok one bijele, ionako rjeđe, ne izazivaju. Očito je riječ o specifičnim proteinima u jagodama koji uzrokuju stvaranje alergijske reakcije s potencijalno opasnim posljedicama — osipom, ekcemom, gušenjem i anafilaktičkim šokom.
Testiranje i liječenje alergije na hranu
Za dijagnozu alergije na hranu potreban je klinički pregled koji vodi liječnik specijalist alergolog. Liječnik pritom uzima opsežnu obiteljsku anamnezu bolesti i utvrđuje klinički status. Nerijetko se preporuča vođenje dnevnika, naročito ako se ne može utvrditi poveznica s alergijom.
Za finalnu potvrdu alergije na neku hranu provode se odgovarajući laboratorijski imunološki testovi temeljeni na reakciji protutijela, specifičnih imunoglobulina klase E.
Alergolog provodi prikladni kontaktni (patch) ili ubodni test na koži djeteta gdje se iglom, grebanjem (scratch) ili lancetom (prick) unosi mala količina alergena i prati lokalno širenje moguće alergijske reakcije. Patch test prikladan je za utvrđivanje alergije odgođenog tipa. Po utvrđenoj alergiji na hranu liječenju se pristupa vrlo ozbiljno, a ovisno o stupnju osjetljivosti i reaktivnosti provodi se tzv. challenge test na alergene nakon kojih se prati nastanak alergijske reakcije. Česti i nerijetko jedini izbor je eliminacijska dijeta („izbacivanje“) određenih namirnica. Eliminacijska dijeta značajno doprinosi povlačenju simptoma, a savjetuje se i konzultacija s nutricionistom kako bi se izbjegli nutritivni deficiti i kako bi se vodio račun o punovrijednosti i nutritivnoj kvaliteti prehrane. Ovisno o djelotvornosti challenge testa i eliminacijske dijete utvrđuje se daljnji tijek liječenja koju procjenjuje i provodi liječnik u suradnji s timom.
Hiposenzibilizacija ili desenzibilizacija jedna je od opcija liječenja koju određuje isključivo liječnik i odnosi se na inhalatorne alergene. Hiposenzibilizacija kod alergena na hranu se ne preporučuje. Čest je izbor kada se ne može izbjeći kontakt s alergenom, pogotovo kod inhalatornih alergena, a terapija lijekovima nije učinkovita. Pacijentu se injekcijom daju potkožno (ili konzumacijom, ispod jezika) najprije male, a potom sve veće doze alergena kako bi se potaknuo razvoj tolerancije.
Izazovi s alergijama kod beba i male djece
Ako u dječjem kolektivu vrtića ili jaslica postoji malo dijete s utvrđenom alergijom, pripremi hrane valja pristupiti vrlo oprezno, bez prisustva alergena i križne kontaminacije alergenom.
Uz pojavu raznih testova na intoleranciju alergije na hranu, objektivna i laboratorijski mjerljiva zdravstvena stanja posredno su u drugom planu. A ona bi tek trebala biti na prvom mjestu kada govorimo o preosjetljivosti na hranu, naročito kada su u pitanju djeca koja su sklonija alergijama. Smatra se da alergiju na hranu ima 4-6% dječje populacije, dok je u odrasloj dobi riječ o razmjeru 1-3%. Alergije na hranu najčešće se pojavljuju kod djece i to do treće godine života, iako su prisutne u različitim životnim razdobljima.
Alergije kod beba i male djece veliki su izazov za zdravstvo te alergije predstavljaju značajno ugrožavanje djetetovog zdravlja. Zaštita dječjeg zdravlja i sprječavanje neželjenih posljedica (ponajviše anafilakse i anafilaktičkog šoka) najvažniji su zadaci pri edukaciji o postupanju s alergijama. Uz sve to, valja istaknuti da u slučaju nepravovremene dijagnostike alergije na hranu može doći do narušavanja nutritivnog statusa djeteta. Narušeni nutritivni status može pak negativno utjecati na rast i razvoj djeteta. Istovremeno, eliminacijske dijete (izbjegavanje alergena u hraniti) mogu dovesti do prekomjernog izbjegavanja širokih skupina hrane, što može uzrokovati ozbiljni nedostatak hranjivih tvari i narušavanje zdravlja.
Izbjegavanje alergena kod utvrđene i dijagnosticirane, a naročito teške alergije, predstavlja glavni zadatak i predostrožnu mjeru kojoj se moraju posvetiti roditelji, vrtićko i školsko osoblje, a onda i samo dijete kako odrasta. Posebno valja voditi računa o čitanju deklaracija prehrambenih proizvoda gdje je obilježavanje alergena zakonska odredba (označeno deblje tiskanim slovima, podcrtano ili zvjezdicom). Savjetovanje s kompetentnim nutricionistom ili kliničkim nutricionistom dijetetičarom može predstavljati dobar savjet u sprečavanju nastanka nedostataka hranjivih tvari i komplikacija djetetovog zdravlja tijekom intenzivnog rasta i razvoja.
