Tijekom trudnoće važno je izbjegavati izloženost stresu kako bi majka i dijete izbjegli negativne posljedice za oboje. I kod majke i kod djeteta može doći do razvoja neželjenih problema uzrokovanih stresom u trudnoći. Tijekom trudnoće dolazi do određenih promjena u endokrinološkom, neurološkom i imunološkom sustavu koji dodatno mogu opteretiti majčine izloženosti stresu a time i uticati na razvoj djeteta tijekom trudnoće, kao i na ponašanje majke i djeteta nakon poroda, stoga je stres u trudnoći potrebno izbjegavati.
Posljedice stresa na trudnoću
Hipertenzija u trudnoći i preeklampsija
Dugotrajna izloženost trudnice jačem stresu u trudnoći dovodi do:
- povišene razine kortizola – hormon nadbubrežne žlijezde (“hormon stresa”) koji je odgovoran za regulaciju metabolizma, kontrolu krvnog tlaka, suzbijanju upale, ali utječe i na ciklus spavanja i budnosti, oštećenje slojeva stijenki krvnih žila a time dovodi do pojave gubitka proteina iz krvi i pojave nakupljanja tekućine u tkivima (edema) što se označava pojavom preeklampsije
- češćih refleksnih suženja krvnih žila koja se javljaju tijekom stresa i dovode do slabije opskrbljenosti posteljice, a time i djeteta potrebnim hranjivim tvarima i kisikom
- nakon poroda majki koje su tijekom trudnoće imali hipertenziju veća je šansa da se razvije kronična hipertenzija.
Prijevremeni porod
Prijevremeni porod je češća posljedica izloženosti stresu tijekom trudnoće i može biti uzrokovan razvojem patologije trudnoće koja posljedično dovodi do prijevremenog poroda.
- Razvoj hipertenzije i preeklampsije uzrok su češćih prijevremenih poroda.
- Češći razvoj šećerne bolesti u trudnoći (gestacijskog dijabetesa).
- Zastoj u rastu (IUGR) koji nekada potrebno dovršavati prije 37. tjedna trudnoće.
- Slabljenje imunološkog sustava majke — stres u trudnoći povećava razine supstanci tzv. citokina koji dovode do upale ili sumnje na upalu pa je to razlog prijevremenog poroda.
- Povišene razine kortizola dovode do povišene razine estrogena, što može biti uzrok prijevremenog poroda.
- Stres u trudnoći je uzrok pojave prijevremenih trudova koji posljedično mogu dovesti do prijevremenog poroda.
Migrene u trudnoći
Stres u trudnoći kod majke može izazvati pogoršanje otprije postojećih ili izazvati češću pojavu novonastale migrene. Hormonalni disbalans do kojeg dovodi trudnoća sam za sebe može biti uzrok pojave migrenoznih glavobolja.
Dodatni uzroci migrene kod trudnica izloženih stresu su:
- poremećaji spavanja
- dehidracija
- poremećaji razine šećera u krvi.
Mučnine i učestala povraćanja uzrok su metaboličkih promjena u organizmu, kao i razlog nepravilne prehrane tijekom trudnoće, što je uzrok mogućeg razvoja migrene.
Zastoj u rastu
Kako se tijekom stresnih situacija u trudnoći mogu razviti prije navedene komplikacije:
- hipertenzija
- gestacijski dijabetes
- lošija opskrba djeteta hranjivim sastojcima i kisikom,
a što za posljedicu može imati IUGR (unutarmetrnični zastoj u rastu djeteta), tj. porod djeteta niske porođajne težine za tjedne trudnoće.
Postpartalna depresija
Stres u trudnoći nerijetko je uzrok češće pojavnosti postporođajne depresije koja, osim negativnog utjecaja na majku, ima utjecaj i na odnos prema djetetu i njegov psihički razvoj, kao i odnos prema partneru.
- Hormonalne promjene tijekom trudnoće
- Poremećaji spavanja i apetita
- Češće migrene
- Genetska predispozicija za depresiju i poremećaji rada štitne žlijezde
uz izloženost stresu u trudnoći su razlog psihičkih promjena majke tijekom trudnoće ili nakon poroda.
Spontani pobačaj
Jasno je da izloženost srednje jakom ili jakom stresu tijekom rane trudnoće dovodi do češće pojavnosti spontanih pobačaja. Uzrok je visoka razina kortizola koja može dovesti do pobačaja u ranoj trudnoći. Osim toga, u ranoj trudnoći žena je izložena naglim hormonalnim promjenama koje dovode do mučnina, povraćanja, poremećaja u prehrani, čestih promjena raspoloženja pa svaka izloženost stresu povećava rizik spontanog pobačaja.
Kako smanjiti stres tijekom trudnoće?
Vježbe disanja
Ritmično duboko disanje dovodi do relaksiranja organizma, umanjuje anksioznost i poboljšava razinu kisika u krvi, što ima pozitivan učinak na majku i dijete. Vježbe disanja umanjuju nagle promjene hormona u krvi koji se oslobađaju tijekom stresa i poboljšavaju osjećaj zadovoljstva.
Lagana fizička aktivnost
Lagana fizička aktivnost umanjuje stres, anksioznost i mogućnost razvoja depresije. Povećava se razina endorfina, serotonina, dopamina, tzv. hormona sreće koji utječu na bolje raspoloženje, a time i umanjuju negativne učinke stresa.
Osigurati kvalitetan odmor
Pravilan ritam budnosti i spavanja umanjuje mogućnost razvoja nepovoljnog učinka stresa na trudnoću. Čitanje knjige pred spavanje je bolje nego gledanje televizije. Preporuča se smanjenje aktivnosti u vrijeme priprema za spavanje. Potrebno je izbjegavanje teže hrane u večernjim satima, o konzumaciji kave je suvišno govoriti.
Razgovor o stresu
Ukoliko ste izloženi stresu, razgovor s bližnjima ili profesionalnim osobljem o problemima koji dovode do stresa su također učinkovita pomoć. Razumijevanje bliže okoline je vrlo bitan faktor kojim se osim iznošenja problema dobiva i psihološka podrška kojom umanjujete stres. Ukoliko ste izloženi stresu na poslu potrebno je obaviti razgovor s poslodavcem te potražiti rješenje za novonastalu situaciju na zadovoljstvo svih.
Primjena lijekova
Kod izloženosti jačem stresu u trudnoći ponekad je potrebno u dogovoru s liječnikom primijeniti i dodatno terapiju lijekovima kako bi se inicijalno pomoglo u borbi sa stresom. Obično se radi o nižim dozama psihofarmaka koji nemaju značajnije štetno djelovanje na plod, stoga u tim situacijama zatražite pomoć psihijatra koji će vam odrediti terapiju ukoliko je potrebna.
Stres u trudnoći može dovesti do neželjenih učinaka na majku i na plod. Bitno je na vrijeme uočiti da je problem u nastajanju i reagirati na vrijeme kako bi se što prije prekinuo negativan slijed događaja. Ako primijetite da vam se pojavljuje stresni događaj, započnite primjenjivati potrebne tehnike umanjivanja stresa u trudnoći. Ako uvidite da to ne pomaže, zatražite profesionalnu pomoć.
