Sadnja začinskog bilja - Preporuke i savjeti

17.02.2021.

Sadnja začinskog bilja - Preporuke i savjeti

Ukoliko živite u stanu i nemate vlastiti prostor za sadnju, idealna opcija za vas je uzgoj začinskog bilja. Saznajte kako započeti

Jedna od pozitivnih posljedica pandemije koronavirusa sve je veća orijentacija čovjeka prema prirodi, bilo da se radi o odlasku u šetnje i na izlete, naručivanju organske hrane od lokalnih proizvođača ili pokušajima vlastitog uzgoja voća ili povrća. Naravno, nemaju svi adekvatan prostor odnosno komadić vrta za vlastitu sadnju, no to ne znači da ne postoje opcije. U slučaju da ste i vi među onima koji žive u stanu, a želite konzumirati nešto što ste sami uzgojili, okušajte se u sadnji začinskog bilja. Potrebni su vam balkon, prozorska daska ili kuhinjski otok u kombinaciji s malo edukacije i strpljenja. I uživat ćete u okusima i mirisima tijekom cijele godine!

Što je začinsko bilje

Kao što i samo ime govori, začinsko bilje začinjava te poboljšava miris i okus hrane ili pića, no svakako ne treba zanemariti njegovo korištenje u ljekovite svrhe te u izradi kozmetike. Začinsko bilje obiluje vitaminima, mineralima, eteričnim uljima i brojnim drugim aktivnim spojevima koji povoljno utječu na naše zdravlje. Možete ga koristiti svježe, zamrznuto ili osušeno za kasniju upotrebu. Pri upoznavanju sa začinskim biljem treba prvo razlikovati začine i začinsko bilje.

  • Začini – aromatični dijelovi biljke (sve osim listova) poput korijena, bobica, grančica, sjemenki.
  • Začinsko bilje – odnosi se na aromatične listove biljke koji se često upotrebljavaju kao glavni sastojak nekog jela ili pića.

Većina začinskog bilja raste samoniklo u prirodi zbog čega je razvilo sposobnost brzog širenja kako bi lakše opstalo među drugim biljkama. Začinsko bilje dijeli se na jednogodišnje, dvogodišnje i višegodišnje bilje, ovisno o tome o kojoj se vrsti začinskog bilja radi. No ono što je većini začinskog bilja zajedničko je da ne trebate imati ogroman vrt da biste ga uspješno posadili.

Najčešće vrste začinskog bilja

Gotovo uz svako slovo naše abecede može se vezati bar jedna vrsta začinskog bilja no za početnike u sadnji popis ipak treba reducirati. U kategoriju najčešćih vrsta začinskog bilja koje, kao i cvijeće, možete zasaditi na balkonu, pripadaju:

  • bosiljak
  • kadulja
  • kopar
  • korijander
  • limunska trava
  • lovor
  • majčina dušica
  • mažuran
  • menta ili metvica
  • origano
  • peršin
  • ružmarin
  • timijan

Možda toga niste bili ni svjesni, ali jesen je za velik dio začinskog bilja idealno vrijeme za sadnju kako biste u godišnjim dobima koja slijede mogli uživati u njegovim mirisima i okusima.

Kako zasaditi začinsko bilje

Za uzgoj začinskog vrta u kuhinji ili na balkonu najjednostavniji način je kupnja gotovih sadnica. Sadnice su dostupne na tržnicama, u vrtnim centrima, ali u svim većim trgovinama kao što je Lidl po cijeni od desetak do petnaest kuna. Dugotrajniji postupak uzgoja začinskog bilja je sadnja bilja iz sjemena. Ipak, stručnjaci početnicima u sadnji začinskog bilja savjetuju kupnju zdrave sadnice. Na taj način možete biti sigurni da ćete uz malo truda ostvariti ideju o začinskom vrtu u svom stanu ili na balkonu.

Za početak, potrebno je odrediti prozračno, svijetlo i osunčano mjesto jer začinsko bilje treba minimalno 5 do 6 sati sunca tijekom dana. Dakle, idealno bi bilo da je vaš balkon ili pozicija na koju ćete postaviti sadnice okrenuta prema jugu. Začinsko bilje uspijeva u različitim vrstama teglica:

  • balkonske gredice
  • glinene teglice
  • keramičke teglice
  • plastične teglice
  • viseće teglice
  • balkonski plastenici ili staklenici (za rast bilja u težim vremenskim uvjetima).

Promjer teglice za začinsko bilje svakako ne bi smio biti manji od 15 cm kako bi se korijen biljke mogao razvijati, a svakako je dobrodošao i otvor na teglici za drenažu. Na dno teglice postavite sloj drenaže (npr. kamenčići s plaže ili obični šljunak) kako biste bili sigurni da će se višak vode iz zemlje ili supstrata iscijediti. Zemlju za začinsko bilje, također, trebate pažljivo odabrati.

  • Zemlja mora biti plodna i rahla.
  • Pomiješajte zemlju za cvijeće s pijeskom u omjeru 3:1.
  • Nabavite supstrat koji već sadrži potreban omjer pijeska i zemlje.
  • Nabavite organsko gnojivo za mediteranske biljke i začine koje ćete prilikom sadnje, ali i kasnije koristiti kao prihranu.

Ukoliko začinsko bilje sadite u zajedničku teglicu, primjerice balkonsku gredicu, razmak između svake sadnice bi vam trebao biti minimalno 10 cm. Biljku koja više raste u visinu sadite u sredinu, a biljke nižeg rasta sa strane. Možete se poigrati kombiniranjem; zasadite korijander s bosiljkom ili timijan s origanom. Izuzetak je menta, za koju se preporučuje zasebna sadnja jer je toliko jaka da može preuzeti sve druge vrste začinskog bilja.

Većina začinskog bilja voli dnevne temperature između 16 i 21 Celzijevih stupnjeva, no, uz odgovarajuće zalijevanje, podnosi i visoke temperature. Noćna temperatura trebala bi biti niža za nekih 12 stupnjeva ukoliko začinsko bilje odlučite držati u stanu, a ne na balkonu. Ipak, svaka vrsta začinskog bilja ima neke svoje posebnosti i potrebe stoga proučite naš mali vodič za uzgoj i njegu određenih vrsta začinskog bilja na balkonu.

Vrste i savjeti za uzgoj začinskog bilja na balkonu

Ružmarin

Za sadnju ružmarina najbolje bi bilo imati svježe sjeme koje ćete posaditi u travnju. Potrebno mu je malo više vremena da proklija, no kada krene, uz redovito obrezivanje zbilja će lijepo rasti. Ružmarin voli sunce, uspijeva na dosta visokim temperaturama, a najvažnije je da ga ne natopite vodom jer onda propada. Svakako ga zasadite u dobro dreniranu zemlju da se voda ne bi zadržavala. Koristite ga kao začin u različitim jelima ili ga upotrijebite kao miris u prostoru ako vam odgovara.

Lovor

Lovor uspijeva tijekom cijele godine, pogotovo ako je u zatvorenom prostoru. Preporuka je da ga postavite na balkon na istočnoj ili zapadnoj strani te da mu osigurate dovoljnu cirkulaciju zraka. Lovor, također, ne voli vlažno tlo pa ga posadite u teglicu s više rupa i dovoljno drenaže. Pripazite da se na stabljikama i lišću ne pojave nametnici što možete spriječiti ako ih premažete uljem nima koje je poznati prirodni insekticid.

Bosiljak

Bosiljak je jedna od biljaka koja će vam vjerojatno uspjeti ako je uzgojite iz sjemena, a sadnicu obavezno presadite u veću teglicu. Voli toplinu i svjetlost pa ga orijentirajte prema južnoj ili zapadnoj strani. Tijekom hladnih dana bosiljak unesite u stan kako ne bi smrznuo. Redovito ga zalijevajte, ali ga, kao i svako drugo začinsko bilje nemojte natapati vodom jer će vam uvenuti. Koristite ga kao dodatak jelu, napravite pesto ili ga posušite kako biste imali začin tijekom cijele godine.

Vlasac

Balkon na južnoj strani idealna je pozicija za bujanje vlasca, a dobra stvar je što jako dobro podnosi i niske temperature. Vlasac treba zalijevati minimalno jednom tjedno tijekom ljetnih mjeseci, no najbolje je uvijek prstom provjeriti suhoću zemlje. Osim kao začin pri kuhanju, vlasac možete koristiti i kao dodatak salati jer okusom podsjeća na luk.

Menta

Čaj od mente, voda s limunom i mentom ili mohito? Teško je odabrati, no ono što je sigurno jest da u stanu morate imati svoj grm mente kako biste uvijek bili spremni. Menta obožava vlagu u zraku, ali se isto ne smije previše natopiti vodom. Tijekom ljeta ju je nekad potrebno zaliti i dva puta dnevno. Bilo bi dobro da joj nađete poziciju u kojoj nije direktno izložena suncu i posadite je zasebno od svih drugih začinskih biljaka jer se širi poput korova. Menta je jedna od biljaka koja preživljava i zimu stoga je nemojte baciti kada dođu hladniji dani jer će na proljeće opet živnuti. Uzgoj mente bi zaista trebao uspjeti svakome pa tako i vama!

Origano

Origano je neizostavan začin mediteranske kuhinje, a uistinu jednostavan za uzgoj i održavanje. Posadite ga u dobro dreniranu zemlju i postavite na balkon na sunčanom ili djelomično sunčanom mjestu. Ljeti ga zalijevajte češće, a zimi miruje pa je dovoljno svaka dva tjedna. Dobro se prilagođava ostalim začinskim biljkama pa ga možete kombinirati s ružmarinom ili bosiljkom.

Peršin

Peršin voli rahlu zemlju te toplo i sunčano mjesto, ali čuvajte ga od direktne izloženosti suncu kako mu listovi ne bi požutjeli. Preporuka je da na tanjurić ispod teglice uvijek dolijete malo vode kako bi biljka sama uzimala koliko joj je potrebno, a povremeno možete i poprskati listove kako bi ih osvježili. Ovo začinsko bilje jedno je od najčešće korištenih u pripremi jela, stoga bi bila šteta da nemate vlastitu sadnicu uvijek pri ruci.

Svi navedeni začini najbolje će dozrijevati tijekom proljeća i ljeta jer im klimatski uvjeti tada najviše odgovaraju. No nemojte začinsko bilje samo posaditi i pustiti da raste. Potrebna mu je vaša svakodnevna pažnja, redovito podrezivanje kako bi što više bujalo i oprezno zalijevanje vodom. Dakle, ni previše vode, ali ni premalo, a najbolje vrijeme za zalijevanje su jutarnji sati. Biljka se tada, kao i čovjek, budi i uzima ono što joj je potrebno za taj dan.

Zaključak

Kako biste dodatno zaštitili svoje začinsko bilje od nepoželjnih gostiju, točnije nametnika,  možete zasaditi jedan stolisnik ili neven. Pokušajte se držati osnovnih smjernica za sadnju začinskog bilja, no nemojte biti previše opterećeni pravilima. Začinski vrt je proces, a metodom pokušaja i pogreške u konačnici ćete otkriti koja vrsta će najbolje uspijevati na vašem balkonu. Sadite, pomičite s jedne strane na drugu, presađujte biljku kada se raširi i ne odustajte ako ne ide sve iz prvog pokušaja. Nešto će sigurno uspjeti. I uživajte u okusima i mirisima svoje oaze začina na balkonu!