Brojna istraživanja pokazuju da u komunikaciji s drugima rijetko zauzimamo svoj stav, da ne reagiramo na nepravdu i propustimo reći kad smo nezadovoljni. U situacijama u kojima se ipak zauzmemo za sebe druga strana najčešće prvo pomisli da smo agresivni. No pravo pitanje je jesmo li u tim trenucima agresivni ili asertivni? Što je uopće asertivnost, koja je razlika između agresivnog i asertivnog ponašanja te kako razvijati asertivnost – pročitajte u nastavku ovog članka.
Što je asertivnost?
Asertivnost se, prema stručnoj literaturi, definira kao kvaliteta, vještina ili sposobnost zauzimanja za sebe i svoja prava te direktnog iznošenja mišljenja i stavova. Riječ je o otvorenoj i nedvosmislenoj komunikaciji, no izrazito je bitno naglasiti da osobe koje nazivamo asertivnima ne ugrožavaju prava drugih osoba već ih poštuju i uvažavaju. To je glavna razlika između asertivnosti i agresivnosti jer osoba koja je asertivna neće ostvariti svoja prava, interese, želje i potrebe tako što će naštetiti drugima. Također, asertivnost bi se mogla objasniti i kao oblik ponašanja koji je između pasivnosti i agresivnosti jer pasivne osobe ne žele izraziti svoje stavove ili osjećaje kako ne bi došle u sukob s drugima. Naime, tijekom cijelog djetinjstva nas uče da budemo pristojni, da prešutimo kada smo nečim nezadovoljni i da zadržimo svoje mišljenje za sebe. No kako se znanost i područje psihologije te sociologije razvijalo kroz povijest, asertivno ponašanje je, za razliku od pasivnog ili agresivnog, prepoznato kao poželjno ponašanje za razvoj pojedinca. Asertivnost može biti dio osobnosti s kojom se pojedinac rodi, ali je i vještina koja se uči i razvija tijekom cijelog života.
Zašto je asertivnost važna?
Općenito govoreći, asertivnost je važna kako bismo izgradili kvalitetan odnos s drugima, ali i sami sa sobom. Među najvažnijim prednostima asertivnosti za osobu treba svrstati sljedeće:
- asertivno ponašanje doprinosi osjećaju samopouzdanja i samopoštovanja
- asertivno ponašanje doprinosi razvoju samokontrole
- asertivno ponašanje pomaže u rješavanju problema i izazova
- asertivno ponašanje pomaže u ostvarivanju ciljeva, želja i potreba
- asertivno ponašanje pomaže u rješavanju konflikata
- asertivno ponašanje pomaže u borbi sa stresom.
Dakle, asertivna osoba poštuje sebe, svoje osjećaje i potrebe, ali i potrebe drugih. Preuzimanje odgovornosti je također oblik asertivnog ponašanja, što je velika prednost u uspješnom odnosu s drugima.
Negativne posljedice nedostatka asertivnosti
Gotovo je nemoguće proći bez negativnih posljedica ako nismo savladali ili usvojili asertivno ponašanje i komunikaciju. Kada ne izražavamo svoje stavove, želje i potrebe, to znači da ih „skupljamo u sebi” što nije dobro za nas ni za naš odnos s drugima. Negativne posljedice nedostatka asertivnosti su:
- obitelj, prijatelji i kolege nam zamjeraju jer nikada ne izražavamo svoje mišljenje
- bojažljivi smo i rezervirani
- osjećamo tugu, ljutnju ili bijes
- preplavljuje nas osjećaj manje vrijednosti
- ugroženo je naše samopoštovanje i samopouzdanje
- preplavljuje nas tjeskoba ili anksioznost
- pojavljuje se strah od odbacivanja
- narušavamo svoje odnose s drugima.
Nedostatak asertivnosti utječe i na naše fizičko zdravlje jer zbog svih navedenih posljedica možemo osjećati bol u želucu ili pritisak u prsima. Izrazito je važno raditi na asertivnosti kako bismo sačuvali, ali i unaprijedili svoje mentalno zdravlje.
Kako znati jeste li dovoljno asertivni
Kako biste osvijestili jeste li asertivni razmislite o tome zalažete li se za svoja „prava” koja su karakteristična za asertivno ponašanje:
- pravo da vas tretiraju s poštovanjem
- pravo da kažete ne i da pritom ne osjećate krivnju
- pravo da izrazite svoje osjećaje
- pravo da se zaustavite i razmislite
- pravo da tražite ono što želite
- pravo da se predomislite
- pravo da pitate za informaciju
- pravo da pogriješite.
Još jednom treba napomenuti da ste asertivni ako se zalažete za svoja prava, ali nikako ne ugrožavate prava drugih osoba. Jeste li dovoljno asertivni možete prepoznati i prema svom načinu komunikacije s drugima. Primjer koji pokazuje da ste sposobni biti asertivni kada je to potrebno je, recimo, ako vas netko iznenada pozove na kavu ili ručak, a vi odgovorite sljedeće:
„Nažalost ne mogu na kavu s tobom danas jer imam neke druge planove. No ako želiš, možemo se dogovoriti za sutra” ili „Znam da voliš popiti kavu nakon posla, ali meni to danas ne odgovara. Voljela bih ubuduće da se unaprijed dogovorimo”.
Dječji neposluh je također situacija u kojoj možete prepoznati svoju asertivnost, npr. kada dijete ne pospremi svoje igračke. Je li vaša reakcija „opet nisi pospremio igračke, uzet ću ti sve i baciti u smeće” ili ste skloniji reći „osjećam se tužno i ljuto kada ne pospremiš igračke jer ne poštuješ naš dogovor pa te molim da nakon igranja uvijek pospremiš svoje stvari”.
U poslovnom okruženju postoje brojne situacije u kojima možete pokazati svoju asertivnost. Primjerice, dozvoljavate li drugima da cijelo vrijeme na sastanku vode glavnu riječ iako i vi imate nešto za reći ili kažete „Razumijem da ti je ovaj projekt iznimno važan, ali bih na sljedećem sastanku voljela da uvažiš i ono što ja imam za reći”.
Iako se čini da je jednostavno biti asertivan, mnogim osobama je to veliki izazov. No kao što smo rekli, asertivno ponašanje se uči, a uz primjenu savjeta i vježbi za razvoj asertivnosti bit ćete na dobrom putu.
Savjeti i vježbe za razvoj asertivnosti
Kako biste unaprijedili svoju asertivnost pokušajte primijeniti savjete stručnjaka za razvoj asertivnosti:
- Budite direktni, otvoreni i iskreni kod izražavanja vlastitih stavova, osjećaja i potreba.
- Izrazite svoje mišljenje bez oklijevanja ili opravdavanja.
- Recite „NE” vama neprihvatljivim zahtjevima ili idejama i jasno izrazite što o tome mislite.
- Nemojte se stalno ispričavati zbog svojih stavova.
- Ne dopuštajte drugima da vam nameću svoje vrijednosti.
- Ponovite svojim riječima ono što ste čuli od druge osobe kako biste joj dali do znanja da ste ju čuli i razumjeli.
- Nemojte započinjati rečenice sa „zašto” ili „ti” jer će to drugu osobu odmah navoditi na obranu.
- Koristite „JA” poruke kako biste izrazili svoje osjećaje. Primjerice „osjećam se povrijeđeno, ljuto…”, „želim, trebam…”, a ne „ti si me povrijedio ili naljutio” ili „ti trebaš”.
- Kada vam kod druge osobe nešto smeta, izrazite joj to u terminima ponašanja, a ne opisom osobina te osobe. Asertivna osoba će reći „ja sam jako razočarana što si zakasnila na naš dogovor”, a ne „uvijek kasniš, stvarno si neodgovorna”.
- Tražite povratnu informaciju; „jesam li bila dovoljno jasna” ili „što ti misliš o ovoj situaciji”. Na ovaj način ćete izbjeći nesporazume u komunikaciji i drugoj osobi dati do znanja da ste otvoreni te poštujete njeno mišljenje.
- Ako vam se čini da druga osoba ignorira ono što joj govorite, koristite tehniku „pokvarene ploče” što znači da ćete mirno ponavljati svoj stav sve dok druga strana ne shvati da nećete promijeniti svoje mišljenje.
- Naučite primati i davati komplimente.
- Naučite primiti kritiku, nemojte zauzimati obrambeni stav ili se ljutiti kada vam netko kaže nešto što vam ne odgovara.
- U trenucima kada se morate suočiti s nekim pokušajte uspravno sjediti ili stajati. Održavajte kontakt očima te koristite miran i umjeren ton glasa.
Nije jednostavno primijeniti sve savjete i vježbe za razvoj asertivnosti odjednom. Budite ustrajni, pokušajte vježbati asertivnost u situacijama koje nisu previše emotivne ili zamišljajte situacije u kojima trebate biti asertivni. Imajte na umu da vaša asertivnost možda neće u početku biti dobro prihvaćena, ali ćete vi biti zadovoljni jer ste postupili ispravno.
Knjige za razvoj asertivnosti
Stručnjaci su svoja saznanja i iskustva s asertivnošću pretočili u zanimljivu literaturu koju vrijedi proučiti ako želite biti asertivnija osoba. Među popularnijim naslovima su:
„Razgovori sa zrcalom; psihologija samopouzdanja” (Dubravka Miljković i Majda Rijavec)
„Kako reći ne i ne osjećati se krivim” (Patti Breitman i Connie Hatch)
„Granice. Kada reći „da”, kako reći „ne” i preuzeti nadzor nad svojim životom” (Henry Cloud, John Towsened)
„Šest stupova samopoštovanja” (Nathaniel Brenden)
„Okruženi idiotima” (Thomas Erikson)
Učenje djece asertivnosti
Učenje djece asertivnom ponašanju iznimno je važno jer doprinosi razvoju njihove emocionalne inteligencije o čemu smo već ranije pisali. Emocionalno inteligentno dijete je zdravo i uspješno dijete, što je odgojni cilj svakog roditelja. Kako biste potaknuli dijete da bude što asertivnije najvažniji korak je komunicirati s djetetom. To znači da:
- potaknete dijete da izrazi svoje misli, osjećaje i potrebe
- poštujete njegove stavove i osobnost
- poštujete djetetove želje, što ne znači da ćete mu sve dozvoliti
- ne kritizirate dijete, već mu iz svoje pozicije kažete zašto nešto nije u redu („ljuti me kad ne napišeš domaću zadaću kako smo se dogovorili” umjesto „stvarno si lijen i neodgovoran”).
Roditelji su najsretniji kada su djeca poslušna, no pretjerana poslušnost nije dobra za razvoj vašeg djeteta i njegovu asertivnu komunikaciju s drugima. Učenje djece asertivnosti znači da ćete ga odgajati da:
- iskreno prima i daje komplimente
- traži pomoć ako mu je potrebna
- izrazi neslaganje s nečijim mišljenjem
- kaže „NE” kada ne želi nešto napraviti
- prihvati mišljenje koje je različito od njegovog
- govori pred grupom vršnjaka
- kada razgovara s drugima uspostavlja kontakt očima, govori jasno i staloženo.
I za najmlađe postoji literatura odnosno slikovnice koje vam mogu pomoći u poticanju djeteta na asertivno ponašanje. Postoji serija slikovnica u izdanju izdavačke kuće Evenio koja mališanima pomaže u razvoju socioemocionalnih kompetencija među kojima je i asertivnost:
- Gospodin Iz i gospođica Po
- Ana i gospodin Strahojed
- Mirko Bjesomirko
- Gospođica Hoću
Uvijek imajte na umu da vaše dijete uči po modelu, stoga će vaše asertivno ponašanje biti najbolja metoda učenja vašeg djeteta asertivnosti.
Zaključak
Nemojte odustajati od asertivnosti ako vam se dogodi da u nekim trenucima ipak reagirate burno, agresivno ili se u potpunosti povučete. Sjednite i razmislite što ste i na koji način htjeli reći, a s vremenom će vam asertivno ponašanje dolaziti spontano. I privatne i poslovne odnose i situacije rješavat ćete na puno kvalitetniji način te samim time biti definitivno zadovoljnija i uspješnija osoba.
