Kupi, iskoristi, baci – to je sustav po kojem živi većina građana naše zemlje i koji uzrokuje ogromne količine otpada, iako je život bez otpada moguć no činjenica je da se ne može dogoditi preko noći. Za početak je potrebno donijeti odluku o novom načinu života, zatim se educirati te uložiti puno truda i vremena, ali rezultat će u konačnici biti neprocjenjiv, kako za pojedinca tako i za društvo. Život bez otpada je život po konceptu “zero waste” što u prijevodu znači “nula otpada”, a u svijetu je zaživio prije nekoliko desetljeća. Iz “zero waste” koncepta razvile su se brojne inicijative i pokreti koji doprinose smanjenju otpada, među kojima je pokret Sharing is Caring. Prije nekoliko godina je i u Zagrebu pokrenuta zajednica Sharing is Caring, a danas broji gotovo 50 tisuća članova i razvila se u Sharing is Caring pokrete diljem zemlje. U nastavku saznajte kako i vi možete živjeti život bez otpada, što su to “zero waste” principi i na koji način funkcionira pokret Sharing is Caring.
Principi “zero waste” koncepta
Koncept “zero waste” je svojevrsna filozofija života koja se temelji na promjeni ponašanja pojedinca. Ideja je započela još 1998. godine i odnosila se na opisivanje prakse u proizvodnji i način na koji se upravlja otpadom. Desetak godina kasnije se ideja pretvorila u pokret zahvaljujući Bei Johnson, Francuskinji s američkom adresom, koja je svakodnevicu svoje četveročlane obitelji odlučila promijeniti u potpunosti. Život s gomilom stvari i odlaske u trgovačke centre zamijenila je samo onim osnovnim, a umjesto u kupovinu počeli su kao obitelj odlaziti u šetnje, prirodu i na različite druge aktivnosti koje ih ispunjavaju. Kroz nekoliko godina riješili su se 80 posto svoje imovine, troškove kućanstva smanjili za čak 40 posto, a život im je postao jednostavniji, zdraviji i sretniji. Riječ je o životu prema pet principa (5R);
Refuse: Odbijanje onoga što nam ne treba
Reduce: Smanjivanje onoga što nam ne treba
Reuse: Ponovno korištenje onoga što konzumiramo
Recycle: Recikliranje onoga što se ne može odbiti, smanjiti ili ponovno upotrijebiti
Rot: Kompostiranje
Ne radi se o razvrstavanju i odlaganju otpada, već o održivom načinu života koji uzrokuje minimalno ili “nula otpada”, a da biste napravili prvi korak morate se riješiti “otpada” s kojim i u kojem živite.
Pokret Sharing is Caring
Koliko dugo već čuvate VHS kazete, traperice za “kad smršavite” ili bakine komade namještaja jer ste sentimentalno vezani za njih? Iako ste sami sebe uvjerili da će vam takve stvari kad-tad zatrebati, činjenica je da neće i da živite u prostoru koji je zatrpan stvarima ili, bolje rečeno, otpadom. S druge strane vaš “otpad” nekome može biti itekako korisna stvar što dokazuje pokret Sharing is Caring kroz koji sve ono što je vama nepotrebno možete nekome donirati. Ovo je samo dio ranije opisanog “zero waste” koncepta, a hrvatska varijanta pokreta Sharing is Caring nastala je upravo zahvaljujući neprofitnoj organizaciji Zero Waste Croatia. Pokrenuta je Faceboog grupa “Sharing is Caring” što u prijevodu znači “Brineš ako dijeliš” u kojoj je jedino pravilo poklanjanje, a ne prodaja. U grupi možete ponuditi sve i pronaći sve; od odjeće, kućnih potrepština, knjiga, namještaja, kućanskih uređaja, sportske opreme, sprava za vježbanje, opreme za ljubimce pa sve do hrane, znanja i vještina. Nema razmjene i prodaje, ali pokloniti ili tražiti nešto što vam treba možete. Osnivačice Facebook grupe “Sharing is Caring”, Anna Ćaleta, Anamarija Prgomet i Sara Krstačić, imale su nekoliko ciljeva;
- Potaknuti kružnu ekonomiju
- Smanjiti konzumerizam i potrebu građana za kupovinom
- Potaknuti život sa što manje otpada
- Educirati građane o “zero waste” načinu života
Još jedna značajna dobrobit Sharing is Caring pokreta je što ćete poklanjanjem svojih stvari nekome zasigurno pomoći, uštedjeti mu koju kunu i izmamiti osmijeh na licu što je neprocjenjivo, zar ne?
Facebook grupe Sharing is Caring
Kao što smo istaknuli, pokret Sharing is Caring u Hrvatskoj započeo je osnivanjem Facebook grupe Sharing is Caring za područje Zagreba, no ubrzo se proširio u drugim gradovima i regijama osnivanjem novih Facebook grupa. Sharing is Caring grupe koje možete pronaći na Facebooku prema područjima (samo upišite u pretraživač “Sharing is Caring” + područje):
- Dubrovnik
- Ivanić Grad
- Karlovac
- Makarska
- Osijek
- Rijeka
- Sesvete
- Varaždin
- Vinkovci
- Vukovar
- Zadar
- Zagreb
- Zagorje
- Zaprešić
- Županja
- Dalmacija
- Istra
- Slavonija
- Sisačko-moslavačka županija
Osim putem Facebook grupa Sharing is Caring postoje i druge opcije pomoću kojih se možete riješiti stvari koje vam ne trebaju, odnosno donirati ih.
Zašto je dobro donirati?
Pojam “donacija” označava čin darovanja novca, hrane, predmeta ili drugih vrijednosti koje nekome ustupate bez naknade. Donaciju možete dati pojedincu, grupi, zakladi, organizaciji ili instituciji, a cilj je prvenstveno pružiti nekome podršku na taj način. Osim što kroz doniranje pomažete potrebitima postoje i druge prednosti doniranja koje doprinose životu bez otpada;
- stvari i odjeća se ne bacaju u otpad već ih netko drugi koristi
- stvari i odjeća dobivaju novu namjenu
- štedi se novac
- štede se materijali
- štede se prirodni resursi
- štedi se energija
- štiti se okoliš
Treba istaknuti da je tekstilna industrija jedan od najvećih zagađivača okoliša, a prema podacima se u Hrvatskoj godišnje proizvede oko 135 tisuća tona tekstilnog otpada. Dakle, doniranjem ćete direktno pomoći pojedincu ili skupini u društvu, a indirektno ćete doprinijeti kvalitetnijem životu svih jer tim činom čuvate planetu za sadašnje i buduće generacije.
Kako i gdje donirati odjeću?
Odjeću možete donirati humanitarnim organizacijama, domovima za djecu bez adekvatne roditeljske skrbi, različitim udrugama koje pružaju podršku osobama u potrebi, socijalnim zadrugama ili je možete ostaviti u spremnicima za donaciju odjeće. Odjeća koju donirate mora biti čista, neoštećena i uredno složena, a prije nego je odnesete na određenu lokaciju informirajte se postoje li dodatna pravila za doniranje. Naime, u pojedinim slučajevima treba ispuniti obrazac za donaciju ili poštivati radno vrijeme tijekom kojeg se donacije zaprimaju, a ovo su neke od adresa gdje možete donirati odjeću;
- Hrvatski Crveni križ
- Hrvatski Caritas
- Dječji dom Zagreb
- Dječji dom Vrbina Sisak
- Dječji dom Maestral Split
- SOS Dječje selo Hrvatska
- Humanitarna organizacija Dora
- Centar za pružanje usluga u zajednici Klasje Osijek
- Udruga Are You Syrious?
- Udruga Mali zmaj
- Socijalna zadruga Humana Nova
- Spremnik za doniranje odjeće Osijek, Portanova
Na internetskim stranicama Zaklade “Vaša pošta” možete pronaći popis i kontakte svih domova za nezbrinutu djecu u Hrvatskoj putem kojih ih možete kontaktirati i raspitati se o njihovim potrebama za odjećom.
Kako i gdje donirati svoje stvari?
Osim viškom odjeće brojna kućanstva su zatrpana i obućom, dekama, jastucima, opremom za bebe, igračkama, školskim priborom, namještajem, bijelom tehnikom, knjigama pa čak i različitim higijenskim potrepštinama zbog pretjerane kupovine. Na adrese s prethodno navedenog popisa mogu se, u dogovoru s organizacijama, donirati i druge stvari osim odjeće ili se možete obratiti na sljedeće lokacije;
- Udruga Portal Dobrote
- Inicijativa Ljudi za ljude
- Centar za liječenje i rehabilitaciju od ovisnosti Reto Centar – Prijatelji nade
Različite deke, plahte i prekrivači su itekako potrebni brojnim skloništima za napuštene životinje diljem zemlje;
- Udruga Rina
- Udruga Prava šapa
- Udruga Noina arka
- Udruga Spas
- Azil Dumovec
Napušteni psi i mačke će vam biti beskrajno zahvalni za mali znak pažnje, a možda osim topline u obliku prekrivača nekome od njih odlučite pružiti i toplinu svoga doma. Velike su šanse da tamo strpljivo čeka savršeni kućni ljubimac za vašu obitelj.
Kako živjeti bez otpada?
Već smo napomenuli da se život bez otpada ne postiže preko noći i da je “zero waste” filozofija života koja se svugdje u svijetu razvija korak po korak. Za početak razmislite što kupujete, gdje i zašto određene stvari kupujete. Razmislite koje alternative za plastiku već imate u vašem domu poput staklenki od kave, ukiseljenog povrća i sličnih proizvoda te koja prirodna sredstva možete upotrijebiti za čišćenje ili kao kozmetiku. Čak je i odluka o nošenju platnene vrećice uvijek i svugdje ogroman korak prema životu bez otpada jer samo jedan posjet tržnici bez nje uzrokuje dodatnu bespotrebnu količinu plastike. Istražili smo koji su glavni savjeti za život bez otpada;
Staklo umjesto plastike
Prelazak na staklene umjesto plastičnih spremnika za tjesteninu, žitarice, začine i slično ne zahtjeva nikakvo financijsko ulaganje. Operite staklenke od kave, cikle ili kiselih krastavaca nakon što potrošite proizvode i riješili ste problem.
Ne kupujte vodu u plastičnoj boci
Svakodnevna kupovina boce vode je zbilja nepotrebna. Uložite u jednu staklenu ili inox bocu za vodu i uštedit ćete ogromnu količinu novca, ali i spriječiti nakupljanje plastike koja zagađuje okoliš.
Naoružajte se platnenim vrećicama
Sigurni smo da ih imate nekoliko, ali ih stalno zaboravljate ponijeti sa sobom. Stavite ih u torbu i automobil kako bi vam uvijek bile pri ruci, ako se dogodi neplanirana kupnja.
Smanjite uporabu papira
Koristimo ogromne količine papirnatih ubrusa, maramica i salveta koje možemo zamijeniti platnenim krpama i ubrusima, baš kao što su to koristili naše bake i djedovi.
Kupujte u rinfuzi
Sve je više trgovina koje vam omogućavaju da nadokupljujete hranu ili higijenske proizvode u rinfuzi i time izbjegavate nakupljanje plastične i papirnate ambalaže.
Koristite prirodne proizvode u kućanstvu
Ocat, soda bikarbona, kokosovo ili maslinovo ulje, kukuruzna krupica…sve su to sastojci pomoću kojih možete napraviti sredstvo za čišćenje, masku za kosu ili piling za tijelo umjesto da trošite novac na drogerijske proizvode.
Organizirajte se
Izreka prema kojoj je “organizacija pola posla” je zbilja istinita i može se primijeniti u različitim dijelovima vaše svakodnevice. Izrađujte tjedne jelovnike i prema njima napravite plan za odlazak u kupovinu, organizirajte dom i riješite se stvari koje ne koristite. Ne kupujte djetetu svaku igračku koju poželi jer djeca zbilja ne trebaju puno igračaka, baš kao što ni vi ne trebate sve što se trenutno nalazi u vašem domu.
Ne bacajte već popravljajte ili donirajte
Prije nego se odlučite na kupnju novog proizvoda potrudite se popraviti stari, a stvari koje vam više ne trebaju donirajte nekome kako bi se njihova uporaba nastavila, umjesto da stvarate otpad u okolišu.
Kupujte u second hand trgovinama
Veliki doprinos očuvanju okoliša, ali i kućnom budget je kupovina odjeće u second hand trgovinama u kojima možete pronaći puno kvalitetnije materijale od onih koje danas nude high street brendovi.
Podržite lokalne proizvođače
Kupujte proizvode od lokalnih proizvođača koje možete pronaći na tržnicama, sajmovima ili trgovačkim lancima poput Lidla koji kroz ponudu Okusi zavičaja podržava domaće OPG-ove.
Kompostirajte
Jedan od najvažnijih koraka prema životu bez otpada je kompostiranje jer je čak 70 posto otpada biorazgradivo. Kompostiranje je moguće i u stanu.
Savjeti su vrlo jasni i primijenjivi, donesite odluku i krenite u svoju “zero waste” životnu avanturu.
Promijenite način života iz kupuj, iskoristi baci u ne kupuj, prenamijeni, doniraj i zasigurno ćete lakše disati vi, vaša obitelj, ali i čitava planeta Zemlja.
