Madeži - sve što trebate znati o njima

Madeži (nevusi) su dobroćudne i česte promjene na koži koje nastaju zbog nakupljanja melanocita. Melanociti su stanice koje stvaraju pigment melanin. 

Madeži:

• Mogu postojati već pri rođenju ili se pojaviti tijekom života. 
• Mogu biti različitih veličina, oblika i boja (tamno smeđi, svijetlo smeđi, boje kože, crni, plavi i slično). 
• Pod utjecajem su nasljedne predispozicije (genetika), izloženosti sunčevim UV zrakama, oslabljenog imuniteta, hormonskih razloga. 
• Podliježu promjenama i potrebno ih je redovito pratiti.
• Prosječno odrasla osoba ima dvadesetak madeža, najčešće smještenih na koži trupa, ali i na koži vlasišta, lica i udova.

Vrste madeža 

Melanocitni madež ili obični madež

Melanocitni madež ili obični madež

• najčešći tip madeža
• nastaje u djetinjstvu ili kasnije u životu
• oštro su ograničeni od okolne kože
• mogu biti u razini kože ili lagano izdignuti
• različitih su veličina (obično od nekoliko mm do jednog centimetra), različitih oblika i boja

Kongenitalni madež ili prirođeni madež

Kongenitalni madež

• prisutni su od rođenja ili se stvaraju u prve dvije godine života 
• mogu biti različitih veličina: mali (veličine do 1,5 cm), srednje veliki (1,5 do 20 cm), veliki (20 do 40 cm) i gigantski (veći od 40 cm)
• rizik maligne preobrazbe raste s veličinom madeža
• potreban je pregled dermatologa i redovito dermatološko praćenje

Kongenitalni nevus

Atipični ili displastični madež

Atipični madež

• posebna varijanta melanocitnog madeža zbog specifične histološke građe i kliničkih obilježja
• obično su veći od 6 mm, asimetričnog oblika, nepravilnih rubova i neujednačene boje
• uglavnom se pojavljuju nakon puberteta ili u odrasloj dobi
• dva su oblika displastičnih madeža: nasljedni (uvijek je veći broj madeža) i nenasljedni (najčešće su pojedinačni)
• nasljedni oblik displastičnih madeža predstavlja rizik nastanka malignog melanoma i zato su kod ovog oblika madeža važne redovite dermatološke kontrole

Atipični madež

Plavi madež (naevus coeruleus)

Plavi madež

• plave je boje 
• razlikujemo dva oblika plavih madeža: obični plavi madež (najčešće lokaliziran na hrptu šaka, antracitnoplavkasta kupolasta promjena, vel. do 15 mm) i celularni plavi madež (obično je veći od običnog plavog madeža, oblika plaka, plavkasto sivkaste boje)
• celularni plavi madež ima mogućnost maligne preobrazbe i zato je potreban pregled dermatologa  

Halo madež (naevus Sutton)

Halo nevus

• pigmentirani madež okružen depigmentiranim arealom („haloom“)
• može se pojaviti bilo gdje na koži
• postepeno nestaje pigmentacija madeža, a do potpunog iščezavanja madeža mogu proći mjeseci i godine
• većinom se pojavljuje u djece i mlađih odraslih osoba 
• osoba može imati veći broj halo madeža

Spitz madež

Spitz madež

• najčešće se javlja u dječjoj dobi
• brzorastuća, oštro ograničena promjena, najčešće ružičaste boje, obično lokalizirana na kožu lica
• Reed madež – varijanta je Spitz madeža, potpuno crne boje, obično lokalizirana na udovima
• iako se radi o dobroćudnom madežu potreban je dermatološki pregled i praćenje

Reed madež

Ljudi često na internetu pretražuju pojmove crni madež i crveni madež.

Crni madež

• madeži su pigmentirani zbog lokalizirane nakupine pigmentnih stanica melanocita
• osobe tamnijeg tipa kože imaju i tamnije madeže
• ako je jedan madež tamniji (drugačiji) od ostalih madeža koje imate na tijelu, potreban je pregled dermatologa

Crveni madež

• nije madež u pravom smislu riječi jer nastaje kao posljedica lokaliziranog nakupljanja sitnih krvnih žilica ili kapilara
• najčešće na koži trupa
• naziva se „cherry angiom“ (zbog boje višnje) ili „senilni angiom“ jer nastaje nakon tridesete života i posljedica je procesa starenja kože
• dobroćudna je promjena 

Zašto je važno pregledavati madeže?

Iako su madeži dobroćudne promjene na koži, neki od njih imaju rizik prelaska u maligni melanom i potrebno ih je redovito pregledavati. Oko 30% malignih melanoma nastaje iz madeža. 

Rizik razvoja malignog melanoma veći je:

• u osoba s nasljednom predispozicijom (obiteljska anamneza melanoma) 
• u osoba s velikim brojem madeža (50 i više) 
• u osoba sa svijetlim tipom kože 
• u osoba s nekontroliranim izlaganjem suncu i umjetnim izvorima zračenja 
• u osoba s anamnezom sunčanih opeklina 

Svaku promjenu na madežu (promjena boje, veličine, oblika, crvenilo, krvarenje unutar madeža ili pojava subjektivnih smetnji poput svrbeža, boli) potrebno je pregledati kod specijaliste dermatologa. Dermatolog će pregledati sumnjivi madež, ali i sve druge madeže na tijelu, na koži i vidljivim sluznicama.

Za kompletan pregled madeža potreban je dermatoskop, ručni mikroskop koji analizira strukturu madeža i može uočiti promjenu u madežu prije nego je vidljiva običnim okom.

Što napraviti kada se madež upali?

Madež se može upaliti:

• Ako je smješten na dijelu tijela gdje se često ozljeđuje ili iritira odjećom, npr, naramenicama grudnjaka, ovratnikom košulje ili pojasom remena. To je često događa s madežima koji su iznad razine kože, ispupčeni poput na primjer, fibromatoznih madeža ili bradavičastih madeža. 
• Nakon mehaničkih ozljeda poput udarca ili ogrebotine, nakon sunčanih opeklina ili uboda insekta, može doći od upale madeža.
• Postoji i posebni oblik upaljenog madeža pod nazivom Meyersonov madež. Radi se o dobroćudnom madežu koji je okružen okolnim crvenilom i ljuskavom kožom. 

Svaki upaljeni madež potrebno je dermatoskopski pregledati, a tek nakon pregleda odučiti je li madež potrebno kirurški ukloniti i poslati na histološku analizu ili dalje dermatološki pratiti.  

Kako prepoznati kancerogeni madež?

Znakovi koji upućuju na zloćudnu promjenu madeža izraženi su ABCDEFG pravilom:

A – engl. asymmetry – promjena oblika prethodno pravilnog, simetričnog madeža u asimetrični oblik

B – engl. border – neoštro granica madeža prema okolnoj koži

C – engl. color – pojava neravnomjerne pigmentacije u prethodno jednobojnom madežu

D – engl. diameter – povećanje madeža

E – eng. elevation, evolution – zadebljanje i uzdignuće madeža, promjena madeža

F – engl. feeling – subjektivni osjećaj boli ili svrbeža u madežu

G – engl. growth – porast lezije

Dakle, osim promjene oblika, boje, ograničenja i veličine madeža, na malignu preobrazbu madeža može upućivati i krvarenje, ulceracija, krasta i crvenilo. Nikada se ne smiju zanemariti niti subjektivne smetnje u madežu, bol, odnosno svrbež madeža.

Pojmovi koji se često pretražuju na internetu su nekancerogeni madeži i kancerogeni madeži, iako su to pojmovi koji se ne koriste u medicinskoj literaturi. Nekancerogeni madeži bi bili obični ili „normalni“ madeži, dobroćudne nakupine melanocita. Pojam kancerogeni madež ili „opasni“ madež se može se odnositi na madež koji ima određeni maligni potencijal i traži redovite dermatološke kontrole ili na maligni melanom.  

Zašto se pojavljuju novi madeži?

Više je razloga zašto nastaju novi madeži:

• nasljedna predispozicija (genetika)
• svijetli tip kože 
• nekontrolirano izlaganje suncu, sunčane opekline
• hormonski razlozi (češća pojava madeža u pubertetu i u trudnoći)
• smanjen imunitet (imunosupresija). 

Uklanjanje madeža, da ili ne? 

Madeže koje liječnik specijalist dermatolog procjeni kao „sumnjiv madež“ uklonit će se kirurški i poslati na patohistološku analizu. 

Dakle svaki madež koji je mijenja u smislu nepravilnog oblika, nejasne granice, promjene boje, rasta, zadebljanja ili pojave subjektivnih smetnji poput boli ili svrbeža potrebno je uputiti liječniku na pregled uz dermatoskopiju. Liječnik nakon pregleda odlučuje hoće li se madež ukloniti kirurški ili ne.

Važno je istaknuti značaj redovitih dermatoloških pregleda madeža. Samopregled kože uz pomoću ogledala potrebno je provoditi jedan puta mjesečno. Imate li veći broj madeža, madeže atipičnog izgleda, svijetlog ste tipa kože ili u obitelji imate osobe oboljele od melanoma bit će potreban dermatološki pregled uz dermatoskopiju. I ne zaboravite važnost odgovornog ponašanja na suncu, odnosno značaj zaštite od štetnog djelovanja UV zračenja.