21.07.2025.

Rak endometrija ─ simptomi, stadiji, dijagnoza i liječenje

Rak endometrija jedan je od češćih vrsta raka koji se pojavljuje kod žena. Ovo je sve što morate znati o njemu.

Rak endometrija je pojavnosti na četvrtom mjestu malignih oboljenja kod žena, a na prvom mjestu kod zloćudnih oboljenja ženskih spolnih organa. To je zloćudna bolest sluznice šupljine maternice (endometrija). Češći je u starijoj dobi i postmenopauzi. U ovom tekstu ćemo vas upoznati sa simptomima, načinom otkrivanja i liječenjem raka endometrija.

Što je rak (karcinom) endometrija?

Rak (karcinom) endometrija je zloćudna bolest sluznice šupljine maternice, tj. endometrija koji se najčešće otkrije u ranoj fazi bolesti i time je moguće pravovremeno liječenje s visokim postotkom izlječenja te dužim preživljenjem nakon dijagnosticiranja. 

Viša proizvodnja estrogena djeluje na sluznicu maternice tako što uzrokuje njeno bujanje. Kontrolu djelovanja estrogena obavlja progesteron tijekom druge faze menstruacijskog ciklusa. 

U kojoj dobi se najčešće javlja rak endometrija?

Rak endometrija je češći u dobi između pedesete i šezdesete godine života, kada još uvijek postoji određena proizvodnja određenog oblika hormona estrogena bez proizvodnje i zaštitnog djelovanja hormona progesterona. Vrlo se rijetko javlja u mlađoj dobi.

Faktori rizika za razvoj raka endometrija

Sindrom policističnih jajnika

Sindrom policističnih jajnika karakteriziran je viškom muških spolnih hormona u tijelu žene. Višak muških spolnih hormona može biti osnova za višu proizvodnju estrogena koji djeluje na sluznicu maternice tako što uzrokuje njeno bujanje.

Kontrolu djelovanja estrogena obavlja progesteron tijekom druge faze menstruacijskog ciklusa koji sprječava pretjerano bujanje endometrija. Često je povišena razina estrogena i snižena razina progesterona kod tih žena na duže razdoblje, dok žena ima menstruacijski ciklus, pa je tijekom perimenopauze i menopauze povećana pojavnost karcinoma endometrija.

Pretilost, povećana tjelesna težina žena

Povećana tjelesna težina znači i višak masnog tkiva koje sadrži osnovu za proizvodnju estrogena. Produljena proizvodnja viška estrogena utječe na produljeno djelovanje viška tog hormona na bujanje sluznice šupljine maternice (endometrija).

U peri i postmenopauzi dolazi do povišenih vrijednosti oblika hormona estrogena u pretilih žena  bez dostatne zaštite progesterona. Menopauza označava razdoblje od godinu dana nakon zadnje menstruacije i bilo kakav oblik krvarenja iz rodnice treba biti obrađen sa sumnjom na mogući karcinom endometrija pogotovo kod pretilih žena.

Žene sa dijabetesom imaju radi često prisutne pretilosti veću šansu za rak endometrija 

Rani početak menstruacije odnosno kasna menopauza

Prosjek dobivanja prve menstruacije (menarche) u Republici Hrvatskoj je 12,5 godina. Pretilost u ranijoj dobi može značiti dužu izloženost višim razinama estrogena dok traje generativna sposobnost žene, tj. dok ima menstruacijski ciklus. Ako se menopauza javlja u kasnijoj  dobi ponovno znači duža izloženost endometrija estrogenom hormonu.

Karcinom dojke i liječenje tamoksifenom (Nolvadex)

Tamoxifen je tzv. selektivni modulator estrogenskih receptora (SERM) koji se koristi za liječenje svih stadija hormonski ovisnog raka dojke. Tamoxifen djeluje na suzbijanje rasta i širenja tumorskih stanica te smanjenje rizika od ponovne pojavnosti raka dojke u pred i u postmenopauzi. Sprječava napredovanja bolesti i poboljšava ishod pacijentica s rakom dojke. Tamoxifen može uzrokovati promjene na sluznici maternice, što može dovesti do karcinoma endometrija.

Žene koje su na terapiji Tamoxifenom trebaju obavljati redovite ginekološke preglede i ultrazvuk kako bi se mogućnost razvoja raka endometrija dijagnosticirao na vrijeme.

Korištenje samo estrogenskih preparata kod žena koje imaju maternicu

Uz estrogenske preparate, a kod žena koje imaju maternicu, uvijek se trebaju koristiti preparati koji imaju progesteronsko djelovanje. Estrogenski lijekovi mogu biti u obliku tableta, gelova, krema, no uz progesteronsku terapiju, koja se dodaje najmanje dvanaest dana, sprječava se nepovoljan učinak lijekova koji imaju samo estrogena:

  • kod hormonskog nadomjesnog liječenja
  • kod liječenja atrofije vanjskog spolnog sustava žene u menopauzi
  • kod liječenja uroginekoloških problema.

Nuliparitet

Žene koje nisu rađale su duže bile izložene utjecaju estrogena jer nisu imale “pauzu” tijekom trudnoće i dojenja kada nema značajnijeg lučenja estrogena.

Starija dob žene

Karcinom endometrija je češći kod žena starije dobi, naročito nakon 50. godine života, odnosno kada su žene u menopauzi. Kod žena koje u obiteljskoj anamnezi imaju bliže rođake s rakom debelog crijeva ili rakom endometrija.

Simptomi raka endometrija

Simptomi raka endometrija:

  • vaginalno krvarenje u menopauzi koje može biti obilnije ili oskudnije
  • nepravilna krvarenja između menstruacija
  • može biti prisutan gnojni ili obilniji vodenasti iscjedak tijekom menopauze
  • bol u zdjelici ako se radi o proširenom obliku raka endometrija.

Stadiji raka endometrija

Rak endometrija se uglavnom otkrije u ranom stadiju kada je i terapija učinkovitija. Ovisno o njegovoj raširenosti, dijelimo ga na nekoliko stadija. Pritom je bitna i zrelost stanica raka. Zrelije stanice imaju bolju prognozu za liječenje u odnosu na nezrelije.

  • Stadij 1 –  rak endometrija je ograničen na sluznicu šupljine maternice i dio mišićnog sloja maternice. Ovo je najčešći nalaz jer se simptomi raka endometrija relativno brzo razviju.
  • Stadij 2   rak endometrija se proširio i na vrat maternice.
  • Stadij 3 – u ovom stadiju karcinom endometrija je prošao kroz čitavu stijenku maternice i na strukture koje su uz maternicu – jajovode, okolno vezivo, rodnicu, regionalne limfne čvorove…
  • Stadij 4 – rak endometrija sprijeda zahvaća mokraćni mjehur ili straga debelo crijevo.

Kako se dijagnosticira rak endometrija?

Razvojem simptoma raka endometrija potrebno je javiti se na ginekološki pregled gdje će se odrediti daljnja potrebna dijagnostika. Ponekad se uzimanjem PAPA brisa mogu dijagnosticirati stanice sumnjive na rak endometrija.

  • Ultrazvukom će se uočiti pretjerano zadebljanje endometrija u postmenopauzi te eventualno nejasna granica endometrija prema mišićnom sloju maternice.
  • Kolor Dopplerom (CD) mogu se detektirati nepravilne krvne žile s patološkim protocima.
  • Frakcioniranom kiretažom, odnosno struganjem sluznice šupljine maternice (kiretaža), dobiveni se materijal šalje na patohistološku dijagnozu kada se dobiva podatak radi li se o raku endometrija i određuje stupanj zrelosti stanica
  • Radiološkim metodama kompjutoriziranom tomografijom (CT) ili magnetnom rezonancom (NMR) dobivaju se podaci o stupnju proširenosti karcinoma endometrija.
  • Određivanje tumorskog markera CA 125 može pripomoći, no nije nužno povišen u slučaju karcinoma endometrija, a u ispitivanju je specifičnost određivanja CEA antigena.
  • Biopsija endometrija, gdje se kroz vrat maternice uvodi tanka, savitljiva cjevčica u šupljinu maternice i uzima manji dio materijala koji se šalje na citološku analizu.
  • Histeroskopijom se uz kontrolu kamere uzima biopsija endometrija.

Liječenje raka endometrija

Liječenje raka endometrija obavlja se:

  • operacijskim liječenjem (totalna abdominalna histerektomija) – odstranjuje se maternica i vrat maternice, jajovodi, jajnici te tkivo uz maternicu, ali i regionalni limfni čvorovi kako bi se patohistološkom obradom ustanovilo o kojem stadiju karcinoma endometrija se radi
  • kemoterapijom – lijekovi koji djeluju na uništavanje stanica raka, koriste se kod viših stadija raka endometrija 
  • antihormonska terapijom – lijekovi koji sprječavaju djelovanje estrogena na mogući rast preostalih stanica raka endometrija
  • radioterapijom – primjenom x zraka  kod viših stadija raka endometrija se uništavaju stanice tumora. Kao i kemoterapija, koristi se kod pacijentica kojima nije indicirano operacijsko liječenje u proširenim oblicima bolesti.

 

Rak endometrija je maligno oboljenje koje se u većini slučajeva dijagnosticira u ranoj fazi bolesti. Kako je najčešći kod žena u  postmenopauzi, potrebno je kod bilo kakvog oblika, oskudnog ili obilnog nepravilnog krvarenja javiti se na ginekološki pregled, gdje će se daljnjom obradom ustanoviti o čemu se radi.

Članak napisao:

Duško Pall, dr. med.

specijalist ginekologije i opstetricije, subspecijalist fetalne medicine i opstetricije, diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1996. godine. Od 2002-2006.g. je na specijalizaciji iz ginekologije i opstetricije u Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj ulici u Zagrebu. Tijekom specijalizacije polaže poslijediplomski tečaj endoskopske ginekološke kirurgije (laparoskopija, histeroskopija) Ian Donald, poslijediplomski tečaj ginekološko opstetričkog ultrazvuka u Kliničkoj bolnici Sveti Duh u Zagrebu, te poslijediplomski tečaj kolposkopije u Kliničkom bolničkom centru Sestara milosrdnica u Zagrebu. Od 2006. do 2015. godine radi u Općoj bolnici Ogulin i Općoj bolnici Karlovac na Odjelu ginekologije i opstetricije kao specijalist. Od kraja 2015. god. zaposlenik je Doma zdravlja Zagreb Zapad u Primarnoj zdravstvenoj zaštiti žena u ambulanti na Srednjacima. Početkom 2019. stiče naziv užeg specijalista fetalne medicine i opstetricije. Kao vanjski suradnik trenutno radi u Poliklinici Gemini Plus kao i Specijalnoj bolnici Podobnik u Zagrebu. Aktivno sudjeluje na međunarodnim i domaćim kongresima kao i na tečajevima trajnog usavršavanja liječnika.

Ostali članci