Uzroci postporođajne depresije i najefikasniji načini liječenja - Lupilu Lidl

19.02.2020.

Uzroci postporođajne depresije i najefikasniji načini liječenja

Kako prepoznati postporođajnu depresiju i koji su najefikasniji načini liječenja, čitajte ovdje...

Trudnoća je razdoblje prepuno novih osjećaja, očekivanja i iščekivanja. Ponekad strah tijekom trudnoće i  novonastalih odnosa nakon poroda mogu dovesti do psihičkih poremećaja u ponašanju kao što je postporođajna/poslijeporođajna (postpartalna) depresija. Javlja se češće kod žena nakon poroda, ali može zahvatiti i muškarce. Važno je na vrijeme prepoznati znakove postporođajne depresije  i znati se uhvatiti u koštac s problemom kako bi se na pravodobno reagiralo i spriječilo daljnje produbljivanje problema. U tome sudjeluje ne samo tek porođena žena nego i bliža okolina koja će najčešće prva primijetiti promjene ponašanja.

Što je postpartalna depresija?

Poslijeporođajna (postporođajna) (ili postpartalna- post lat. =poslije; Partus lat.=porod) depresija je poremećaj raspoloženja i psihičkog ponašanja žene (rijetko kod muškaraca) odmah nakon poroda ili se može pojaviti i nekoliko mjeseci nakon poroda. Oko jedna od devet trudnica razvije poslijeporođajnu depresiju, a žene koje su razvile depresiju tijekom trudnoće ili imaju i prije trudnoće podatak o depresivnom ponašanju su češće ugrožene ovom ozbiljnom bolešću.

Obzirom na vrijeme trajanja, intenzitet simptoma te kliničku sliku bolest se dijeli na:

  • baby blues – poslijeporođajnu tugu
  • poslijeporođajnu depresiju
  • poslijeporođajnu psihozu

 Uzroci depresije poslije poroda

Nije u potpunosti jasno zbog čega dolazi do depresije. Uglavnom je uzrokovana biokemijskim, sociološkim i psihološkim promjenama organizma tijekom trudnoće i nakon poroda.

  • biokemijske promjene – nastaju naglim gubitkom hormona trudnoće estrogena i progesterona u svega nekoliko dana nakon poroda, kao i nagle promjene hormona štitnjače
  • fizičke promjene tijela tijekom trudnoće – veći dobitak tjelesne težine tijekom trudnoće djeluje nepovoljno, izraženije grudi…
  • zabrinutost oko ishoda trudnoće i poroda
  • otežan porod
  • zabrinutost oko kvalitetnog majčinstva (Hoću li biti dobra majka?!?), odnosno očinstva – ne zanemariti činjenicu da je to i bolest koja se može javiti i kod muškaraca
  • promjena ciklusa spavanja – češće buđenje tijekom noći radi dojenja
  • bolesti tijekom trudnoće kao što su anemija, povišen krvni tlak, ili nakon poroda nemogućnost kontroliranog mokrenja (inkontinencija)
  • porod carskim rezom – nešto je češća pojavnost depresije nego kod žena koje su rađale vaginalno („prirodno“), radi dužeg oporavka i bolnosti nakon operacije

Faktori koji povećavaju šanse za depresiju

  • prethodni podatak o psihičkim problemima prije trudnoće ili kad je u prethodnoj trudnoći bio prisutan bilo koji oblik poslijeporođajne depresije
  • prisutnost depresije i kod članova uže obitelji
  • nedovoljno razvijeno samopouzdanje osobe, strahovi od novog emocionalnog odnosa i identiteta, osjećaj gubitka kontrole u vlastitom životu
  • nedovoljna potpora bliže obitelji ili prijatelja tijekom trudnoće i nakon poroda
  • problemi oko dojenja
  • višeplodna trudnoća, npr. blizanci – radi povećane brige i posla oko dvoje ili više novorođenčadi u isto vrijeme
  • problematični odnosi s partnerom
  • materijalna nesigurnost
  • neželjena trudnoća
  • dob trudnice – češće se javlja kod mlađih majki
  • izloženost stresnim situacijama u trudnoći, na poslu, u odnosima sa bliskim ljudima

Kako prepoznati poslijeporođajnu depresiju

Poslijeporođajnu depresiju karakteriziraju simptomi koji su izraženiji i trajniji nego kod poslijeporođajne tuge (Baby blues). Simptomi se razvijaju obično nekoliko tjedana do jedne godine nakon poroda, no mogu se pojaviti i tijekom same trudnoće.

  • depresivno raspoloženje ili izražene promjene raspoloženja
  • otežano vezivanje uz dijete
  • izražen gubitak apetita ili prejedanje
  • nesanica ili pretjerana pospanost
  • beznadežnost
  • smanjen osjećaj zadovoljstva u svakodnevnim aktivnostima
  • izraženi strah o kvaliteti majčinstva
  • pojačan osjećaj umora i slabosti
  • gubitak koncentracije, racionalnog razmišljanja ili donošenja odluka
  • osjećaj beskorisnosti, krivnje, srama
  • tjeskoba i napadi panike, nemir
  • nekontroliran bijes ili intenzivna razdražljivost
  • izražena plačljivost
  • izražen osjećaj odbačenosti od članova uže obitelji i prijatelja
  • učestalo razmišljanje o smrti, misli o samoubojstvu

Kada je potrebno zatražiti pomoć stručnjaka?

Kada primijetite početak navedenih simptoma i u blažem obliku potrebno je kontaktirati liječnika jer je to bolest kao i svaka druga te ju je moguće liječiti. Ukoliko primijetite da vam je svakim danom sve teže obavljati svakodnevne aktivnosti, da se budite umorni i bezvoljni, da je više tuge nego radosti ili da razvijate negativne misli prema djetetu  trebate se što prije obratiti stručnjaku. Nije uputno zanemarivati simptome jer situacija svakim danom može biti sve teža. U slučaju izrazito negativnog razmišljanja o djetetu ili misli o samoubojstvu potrebno je hitno javiti se liječniku. Bitna je reakcija bliže okoline, koja vas najbolje pozna kakva ste osoba bili, koja će lakše ustvrditi kako nešto ne ide u dobrom smjeru.

Kako se liječi postporođajna depresija?

Kako bi uspješnost liječenja depresije bila što učinkovitija potrebno je spoznati na vrijeme da od nje bolujete. Liječenje traje nekoliko mjeseci, a ponekad i duže. U timu se mogu naći psiholozi, psihijatri i bihevioralni kognitivni terapeuti koji rade s pojedincima, obiteljima i grupama.

  • Važnost potpore od strane bližnjih – partneri, članovi obitelji ili bliski prijatelji će možda i prvi prepoznati i priznati promjenu vašeg ponašanja. Također je njihova uloga u poticanju na liječenje možda i najbitnija. Pozitivnim stavom i bodrenjem, vama bitne okoline, lakše će se prihvatiti stvarnost i jačati samopouzdanje.
  • Terapija za liječenje depresije – obuhvaća pojedinačni rad stručnjaka s oboljelim, rad u grupama, kombiniran terapijom lijekovima
  • Antidepresivi – postoji široka paleta lijekova koji se zovu antidepresivi i ukoliko liječnik procijeni da je potrebno, uključit će i lijekove u terapiju. Neki od njih se mogu koristiti i tijekom dojenja, npr. imipramin i nortriptilin, sertralin… Kod najtežih oblika bolesti koje ne reagiraju na terapiju lijekova mogu se primjeniti i tzv. elektrošokovi, odnosno elektrokonvulzivna terapija.

Drugi postpartalni poremećaji

  • Baby blues (poslijeporođajna tuga) – javlja se unutar nekoliko dana od poroda i simptomi su joj slični poslijeporođajnoj depresiji, ali su slabije izraženi:
  • promjene raspoloženja
  • razdražljivost
  • tjeskoba
  • poremećaji spavanja
  • problemi s apetitom
  • plačljivost
  • smanjena koncentracija
  • Poslijeporođajna psihoza – javlja se tipično unutar tjedan dana od poroda i vrlo je rijetka. Obuhvaća vrlo izražene simptome kod kojih se gubi kontakt sa stvarnošću.
    • halucinacije i zablude
    • opsesivne misli o djetetu
    • izražena uznemirenost i pretjerana energija
    • zbunjenost i gubitak orijentacije
    • agresivno ponašanje prema sebi ili djetetu

   Ovakav poremećaj, bez odlaganja, zahtijeva hitno liječenje.

  • Poslijeporođajna anksioznost – stanje u kojem dominira prvenstveno bojazan da će se nešto loše dogoditi
    • problemi sa spavanjem – često buđenje majke iako dijete spava i nadgledanje da li je sve u redu
    • pojačan strah od mogućeg lošeg događaja
    • brze promjene toka misli
    • umor
    • znojenje
    • drhtavica

Zaključak:

Trudnoća i porod su jedni od značajnijih i pozitivnijih zbivanja u životu. U određenim situacijama bitno je prepoznati razvoj mogućih problema u ranoj fazi kako bi oporavak i liječenje protekli što kraće i bezbolnije. Kod poslijeporođajne depresije bitna je spoznaja i prepoznavanje osnovne simptomatologije te rano priznavanje da trebate pomoć. Osim liječnika vrlo veliku ulogu ima bliža okolina oboljele osobe uz čiju pomoć sve ide lakše i brže. Poslijeporođajna depresija, njeni blaži i teži oblici se liječe raznim metodama. Osim što pogađa ženu također može oboljeti i muškarac, a nerijetko, ukoliko se ne prepozna na vrijeme, ima štetne posljedice i na dijete u kasnijem životu.

Članak napisao:

Duško Pall

dr.med. diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1996. godine. Od 2002-2006.g. je na specijalizaciji iz ginekologije i opstetricije u Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj ulici u Zagrebu. Tijekom specijalizacije polaže poslijediplomski tečaj endoskopske ginekološke kirurgije (laparoskopija, histeroskopija) Ian Donald, poslijediplomski tečaj ginekološko opstetričkog ultrazvuka u Kliničkoj bolnici Sveti Duh u Zagrebu, te poslijediplomski tečaj kolposkopije u Kliničkom bolničkom centru Sestara milosrdnica u Zagrebu. Od 2006-2015. godine radi u Općoj bolnici Ogulin i Općoj bolnici Karlovac na Odjelu ginekologije i opstetricije kao specijalist. Od kraja 2015. g. zaposlenik je Doma zdravlja Zagreb Zapad u Primarnoj zdravstvenoj zaštiti žena u ambulanti na Srednjacima . Početkom 2019. stiče naziv užeg specijalista fetalne medicine i opstetricije. Kao vanjski suradnik trenutno radi u Poliklinici Gemini Plus kao i Specijalnoj bolnici Podobnik u Zagrebu. Aktivno sudjeluje na međunarodnim i domaćim kongresima kao i na tečajevima trajnog usavršavanja liječnika.

Ostali članci