23.05.2024.

Polipi u nosu ─ uzroci, simptomi i liječenje

Polipi u nosu su izrasline koje mogu dovesti do upala i teških glavobolja, stoga je vrlo bitno pravovremeno prepoznati simptome te liječiti.

Polipi u nosu

Poipi u nosu, odnosno nosna polipoza, stanje je pojave dobroćudnih, bezbolnih, mekih izraslina na sluznici nosa ili sinusa. Pojava polipa povezuje se s kroničnim upalama dišnih puteva. Polipi u nosu ne predstavljaju opasno stanje no mogu ometati disanje kroz nos i smanjiti osjet mirisa te time osobi narušiti kvalitetu života. Nosna polipoza prisutna je kod oko 5% populacije, može se pojaviti kod osoba oba spola u bilo kojoj dobi no najčešće se javlja  u srednjoj životnoj dobi. Polipi u nosu rijetko se javljaju kod djece.

Uzroci polipa u nosu

Uzrok pojave polipa u nosu još uvijek nije sasvim razjašnjen no smatra se da su povezani s kroničnom upalom sluznice nosa i sinusa. Infekcije, alergije i druga stanja koja dovode do dugotrajne upale i iritacije sluznice nosa i sinusa povećavaju rizik od pojave nosne polipoze. Prema nekim istraživanjima, 30 do 70% osoba koje imaju polipe u nosu imaju i astmu ili kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (KOPB), tako da se smatra da je pojava polipa povezana s upalnim stanjem u dišnim putevima. Ipak, neće sve osobe koje imaju alergijski rinitis, astmu ili kronični rinosinusitis razviti polipe u nosu te nije jasno zašto neki ljudi razviju polipe u nosu, a drugi ne.

Stanja i bolesti koja se povezuju s većim rizikom od pojave polipa u nosu su:

  • astma
  • alergijski rinitis (alergije na pelud, prašinu, grinje,…)
  • kronični rinosinusitis
  • cistična fibroza
  • alergija na acetilsalicilnu kiselinu
  • primarna cilijalna diskinezija 
  • dantalne infekcije.

Simptomi polipa u nosu

Simptomi polipa u nosu ovise o njihovoj veličini i brojnosti. Razlikujemo blagu, umjerenu, tešku i opstruktivnu polipozu kod koje brojnost i veličina polipa dovodi do nemogućnosti prolaženja zraka kroz nosnice. Simptomi koji upućuju na mogućnost postojanja polipa u nosu su:

  • osjećaj začepljenosti nosa – može biti različite jačine, do potpune opstrukcije
  • stalno curenje nosa (traje više mjeseci) – sekret može biti rjeđi i sluzav ili gust i gnojan
  • slijevanje sekreta iza nosa u ždrijelo, takozvani postnazalni drip
  • oslabljen osjet mirisa (hiposmija) ili potpuni gubitak osjeta mirisa (anosmija)
  • oslabljen osjet okusa – jer osjet okusa ovisi o osjetu mirisa
  • hrkanje
  • nazalni govor
  • glavobolja u predjelu čelabol i pritisak u predjelu ličnih kostiju.

Curenje nosa kod djeteta

Simptomi polipa u nosu kod djece

Simptomi nosne polipoze kod djece gotovo su identični kao kod odraslih no roditelji najviše primjećuju da dijete stalno diše na usta, nos je začepljen ili stalno ima sekreta u nosu i dijete noću hrče. U dječjoj dobi postoji češći uzrok začepljenosti nosa i otežanog disanja na nos, a to je uvećan treći krajnik te ako simptomi začepljenog nosa traju dulje vremena, preporučuje se odvesti dijete na pregled otorinolaringologa kako bi se ustanovio pravi uzrok.

Dijagnoza polipa u nosu

Kada se postavi sumnja na polipe u nosu, potrebno je otići na pregled specijaliste otorinolaringologa koji će napraviti pregled nosnih hodnika rinoskopijom. Početni stupanj polipa izgleda kao izraslina na sluznici u obliku suze koja visi na peteljci dok je veći polip kuglastog oblika, ispunjava skoro u potpunosti nosni hodnik i bjelkaste je boje.

Ponekad se pregled nadopunjuje fiberskopijom, odnosno u nosni hodnik se uvodi savitljiv optički instrument te se na taj način mogu vidjeti dublji dijelovi nosnih hodnika, ušća sinusa, a kod djece se tom metodom pregledava i stanje trećeg krajnika.

Ukoliko se zbog raširenosti i veličine polipa ne može obaviti pregled fiberskopom, tada se pacijenta šalje na CT snimanje sinusa (uključuje i snimku nosnih hodnika) te se tako može utvrditi broj i položaj polipa.

Nosni polipi uglavnom se javljaju obostrano, simetrično u nosnim hodnicima i sinusima. Kada se pregledom uoči da postoji jednostrana izraslina u nosu, tada postoji sumnja da se ne radi o jednostavnim polipima te se biopsijom izrasline mora provjeriti da se ne radi o zloćudnoj promjeni.

Liječenja polipa u nosu

Ciljevi liječenja nosnih polipa su:

  • uspostaviti bolju prohodnost nosnih hodnika i omogućiti lakše disanje
  • osloboditi ušća sinusa te tako omogućiti ventilaciju i drenažu sinusa u nosne hodnike
  • vratiti osjet njuha (time i okusa)
  • spriječiti da se polipi ponovo pojave.

Terapija nosnih polipa bazira se na smanjivanju upale sluznice te se u tu svrhu primjenjuju kortikosteroidi, uglavnom u obliku nazalnog spreja ili kortikosteroidnih kapi u nos kroz nekoliko tjedana. Kortikosteroidne tablete se daju rijetko ili samo kroz kraći period u početku liječenja no danas se uglavnom izbjegavaju jer imaju sistemske nuspojave (djeluju na cijelo tijelo, na metabolizam, nadbubrežnu žlijezdu…). 

Tijekom terapije kortikosteroidnim sprejevima ili kapima dolazi do smanjivanja polipa te se smanjuju i tegobe pacijenta. Po prestanku terapije može proći i više mjeseci bez tegoba, a u slučaju recidiva polipa i ponovne pojave simptoma terapija se može ponoviti.

U slučajevima težih oblika polipoza ili ako lijekovi ne pomažu, pristupa se operaciji i uklanjanu nosnih polipa. Operacija polipa u nosu izvodi se endoskopskom tehnikom koja je minimalno invazivna i čuva okolno zdravo tkivo sluznice. Unatoč operacijskom odstranjenu polipa može doći do ponovnog vraćanja polipa nakon nekoliko godina (recidiv polipa) te se stoga preporučuje da se uz operativno odstranjenje polipa i dalje koristi kortikosteroidna terapija jer se time smanjuje rizik od recidiva ili se recidiv odgađa.

Prirodno liječenje polipa u nosu

Prirodno liječenje polipa u nosu može pomoći kod blažih, početnih oblika polipa ili se primjenjuje kao potporna terapija zajedno s terapijom kortikosteroidima. Od prirodnih načina terapije postoji:

  • ispiranje nosa otopinom slane vode – pomaže kod polipa udruženih s upalama sinusa 
  • ispiranje nosa kamilicom – djeluje na ublažavanje tegoba kod alergija i upala
  • inhaliranje nad vodenom parom (ili boravak u sauni, korištenje ovlaživača zraka)
  • dodavanje kapi eukaliptusa u inhalator – eukaliptus djeluje protuupalno, kao dekongestiv i antimikrobno
  • ukapavanje kapi od čajevca ili stavljanje esencijalnog ulja čajevca u difuzor – čajevac djeluje protuupalno i antimikrobno
  • capsaicin  (ljuti sastojak čili papričica) – postoji u obliku kapsula ili kapljica za nos, a djeluje protuupalno, pojačava imunitet i otvara diše puteve
  • preporučuje se koristiti kurkumu, đumbir, češnjak u obliku dodataka prehrani ili kao čaj – djeluju na poboljšanje imuniteta i protuupalno.

Ispiranje nosa otopinom slane vode

Posljedice polipa u nosu

Neke osobe neće imati veće tegobe niti će doći do pojave komplikacija ako se polipi nosa ne liječe. No, što su polipi veći i brojniji tegobe su veće, kvaliteta života je slabija i komplikacije su češće.

Najčešće posljedice neliječenih nosnih polipa su:

  • učestalije i kronične upale sinusa – veći polipi blokiraju izvodne kanale sinusa te se nakuplja sekret u sinusima, dolazi do naseljavanje bakterija i pojave akutnih i kroničnih upala sinusa i potrebe za uzimanjem antibiotika
  • glavobolje – upale sinusa uzrokuju pritisak u sinusima i glavobolje
  • pogoršanja simptoma astme 
  • oštećenje osjeta njuha 
  • potpuna nemogućnost disanja na nos – posljedično je otežano sudjelovanje u sportskim aktivnostima, javlja se hrkanje, smanjena je kvaliteta sna, a može biti i uzrokom apneje u snu
  • anemija
  • deformacije nosa, pomicanja nosne kosti.

Polipi u nosu su benigne izrasline na nosnoj sluznici i u sinusima te dovode do začepljenosti nosa i učestalih upala sinusa, a simptomi osobi smanjuju kvalitetu života. Ako tegobe sa začepljenim nosom i prisutnom sekrecijom iz nosa traju duže vrijeme, potrebno je otići na pregled k liječniku kako bi se pregledom i dijagnostičkim postupcima ustanovilo postoje li polipi u nosu. Liječenje se provodi kortikosteroidnom terapijom ili operativno no postoji mogućnost recidiva i potrebe za ponavljanjem liječenja.

Helena Šimurina

Članak napisala:

dr.med. Helena Šimurina, spec. obit. med.

rođena je 16.04.1972. u Zagrebu. Završila je Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1996. godine te 1997. nakon obaveznog pripravničkog staža počinje raditi kao liječnik obiteljske medicine u Domu zdravlja studenata u Zagrebu. Tijekom 1998. pohađa poslijediplomski studij iz školske medicine, a od 2005. do 2008. godine prolazila je specijalističko usavršavanje i poslijediplomski studij iz obiteljske medicine te je 2008. godine položila specijalistički ispit. Do 3. mj. 2021. radila je kao specijalist obiteljske medicine u Domu zdravlja Zagreb Centar, a nakon toga u Privatnoj specijalističkoj ordinaciji obiteljske medicine, Helena Šimurina. Kroz godine rada iskazuje veći interes za preventivnu medicinu, holistički pristup osobi i njenim tegobama te za potporno prirodno liječenje, fitoterapiju i mikronutriciju.

Ostali članci