Moroov refleks spada u skupinu primitivnih refleksa. Primitivni refleksi prirodna su skupina reakcija malog djeteta (dojenčeta) na vanjske podražaje. Nazivaju se primitivni jer su nesvjesni i gube se u kasnijoj dobi bebinog razvoja, kada beba sazrijeva.
Uz Moroov refleks poznajemo i druge primitivne reflekse, kao što su:
- primitivno puzanje
- sisanja
- traženja usnama
- refleks hvata dlana i tabana.
Neki primitivni refleksi također nose ime po osobama koje su ga prve opisale (Magnus, Galant, Babinski), kao i Moroov refleks kojega je prvi opisao pedijatar Ernst Moro. U anglosaksonskoj literaturi ga zovu još i „startle“ reflex, a to najbliže možemo prevesti kao iznenadni refleks.
Što je Moroov refleks?
Moroov refleks je normalna, fiziološka reakcija dojenčeta. Javlja se od rođenja do dobi od 3 do 4 mjeseca bebinog života. Poznat je i kao „refleks straha“ jer se javlja u sklopu gubitka oslonca ili osjećaja padanja, ili pri iznenadnom, glasnom zvuku. Pripada grupi primitivnih refleksa koji se smatraju nužnim za pravilan neuromotorni razvoj djeteta.
Moroov refleks tipično izgleda pa ga je lako prepoznati. Pedijatar ga obično izaziva pri sistematskom pregledu bebe i u redu je ako je od rođenja prisutan do dobi od 3 do 4 mjeseci starosti bebe.
Kako prepoznati Moroov refleks?
Na poticaj nagle promjene položaja tijela dojenčeta ili bučni podražaj iz okoline, dojenče nesvjesno izvede Moroov refleks. Moroov refleks ima nekoliko osnovnih faza i to:
- beba potpuno ispruži obje ručice i raširi prstiće
- slijedi savijanje u laktovima
- skupljanje ručica prema trupu.
To sve traje oko 2 do 3 sekunde. Pokreti nalikuju pokretima koje činimo prilikom „grljenja“.
Kako pomoći bebi koja ima Moroov refleks?
Beba pri izvođenja Morovog refleksa nije bolesna. Moroov refleks je prirodni, fiziološki refleks koji se javlja od rođenja do 3. do 4. mjeseca starosti bebe. U toj dobi je sasvim normalno da se kod bebe ponekad primijeti, u određenim naglim promjenama položaja i iznenadnim glasnim zvučnim podražajima, Moroov refleks. S obzirom na to da to traje par sekundi, bebi se neće ništa dogoditi. Moroov refleks spontano nestane za par sekundi.
Neke bebe ipak intenzivnije reagiraju nakon Moroovog refleksa, jako se uznemire te ih se treba prigrliti i utješiti dok se ne smire. Neke se probude ako u snu čuju snažan zvuk koji pokrene Moroov refleks te se probude i zaplaču, pa ih je ponekad teško umiriti.
Bebe su osjetljive, nježne i krhke te ih se ne treba izlagati naglim pokretima ili iznenadnim bučnim i zvučnim podražajima. Preporuke za bebe koje se jako uznemire u tijeku i nakon Moroovog refleksa:
- pri spuštanju u krevetić treba izbjegavati nagle pokrete, bebu stavljati u vodoravni položaj uz pridržavanje glavice
- kada se beba rasplače, treba je nježno podići, prigrliti i maziti, nježno zibati dok se ne smiri
- ako se Moroov refleks ponekad i javi do dobi bebe od 3 ili 4 mjeseca, on nije patološki tj. beba nije bolesna.
Kada je potrebno posjetiti pedijatra?
Moroov refleks ne bi trebao biti prisutan kod dojenčeta starijeg od 4 mjeseca. Ako je još i tada prisutan, treba se javiti pedijatru. Pokret tijekom Moroovog refleksa pravilnog je tijeka, ima svoje osnovne faze koji podsjećaju na pokret „grljenja“. Takav Moroov refleks je i normalan.
Treba posjetiti pedijatra ako:
- se kod bebe Moroov refleks ne izaziva u dobi kada bi trebao (do 4. mjeseca života)
- se kod bebe Moroov refleks izaziva nakon dobi od 4 mjeseca
- beba neobično ili ponavljano trza tijelom ili udovima neovisno o vanjskom podražaju
- se zagledava,
- beba djeluje odsutno
- beba ima neobične kretnje očnim jabučicama
- je kod bebe pokret ručicama asimetričan, tj. ako jednom rukom dojenče izvede Moroov refleks, a druga ručica ne slijedi taj pokret (moguće se radi o povredi ključne kosti, živaca ramena ili slično).
Kada se zabrinuti oko bebinog zdravlja?
Kada se kod bebe jave gore navedena stanja, treba se javiti pedijatru. Pedijatar će pregledati bebu i odrediti potrebne pretrage, ovisno o vrsti poremećaja i dobi djeteta.
Moroov refleks je normalna fiziološka pojava kod djece u dobi od 3-4 mjeseca života. S obzirom na to da Moroov refleks nastaje pri naglim i iznenadnim pokretima te glasnoj buci ili iznenadnom zvuku,preporuka je da se s bebicom postupa nježno, polako i strpljivo, te da se ne izlaže pretjeranoj buci, kako bi njen neurološki razvoj bio optimalan.
Ako izostane u očekivanoj dobi ili se pak javlja u djeteta i u dobi nakon 4. mjeseca života, te ako je Moroov refleks asimetričan, to može biti signal da nešto nije u redu s neuromotornim razvojem. Tada se roditelji trebaju javiti svojem pedijataru koji će pregledati dijete i odrediti daljnju potrebnu obradu.
