20.09.2022.

Biootpad – kako ga pravilno odvajati i reciklirati?

Što sve spada u biootpad i kako ga treba razdvajati? Pročitajte naše savjete i provjerite odvajate li ga pravilno.

što je biootpad

Jeste li znali da biootpad čini čak 40 posto miješanog komunalnog otpada? Pravilno odvajanje biootpada iznimno je važno jer se na taj način doprinosi smanjenju emisije stakleničkih plinova i očuvanju okoliša. S druge strane, kompostiranjem biootpada se stvara dragocjeno organsko gnojivo koje poboljšava strukturu i kvalitetu tla. U nastavku pročitajte što sve spada u biootpad i kako ga možete reciklirati u stanu ili kući.

Što je biootpad?

Biootpad je otpad koji je biološki razgradiv, a radi se o hrani i kuhinjskom otpadu iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i sličnih objekata te o otpadu iz proizvodnje prehrambenih proizvoda. Također, u biootpad se svrstava i otpad iz vrtova i parkova. Kao što smo istaknuli uvodno, pravilnim odvajanjem biootpada stvara se vrijedna sirovina za proizvodnju komposta kojim se hrane biljke, osigurava prozračnost tla i sprječava njegovo isušivanje. Primjerice, biootpad prikupljaju i koriste povrtnjaci, rasadnici, parkovi, zelene površine, poljoprivredna, stočarska i šumarska gospodarstva, a još jedan način korištenja biootpada je za proizvodnju bioplina.

Kako se pravilno odvaja i što sve spada u biootpad?

što spada u biootpad

Iako se biootpadom smatra otpad koji nastaje korištenjem tvari i materijala iz prirode, postoje određene stvari koje ne spadaju u biootpad. Zbog nedovoljne informiranosti mnogi i dalje nepravilno razvrstavaju biootpad pa se u smeđim kantama koje su predviđene za odvajanje biootpada može zbilja pronaći svašta. Nerijetko se dogodi da komunalne tvrtke iz tog razloga uopće ne žele odvesti otpad na predviđena odlagališta. Gradovi i općine u Hrvatskoj su na različite načine organizirale prikupljanje otpada, ali žuta, plava i smeđa kanta u cijeloj zemlji imaju istu namjenu:

  • žuta kanta: za plastiku i metal
  • plava kanta: za papir i karton
  • tamnozelena ili crna kanta: za miješani otpad
  • smeđa kanta: za biootpad.

Kućanstva koja žive u obiteljskim kućama odvajaju otpad u svojim kantama dok kućanstva koja žive u stanovima otpad razdvajaju u žute (plastika i metal) i smeđe (biootpad) vrećice koje zatim odlažu u zajednički smetlarnik ili na najbliži “eko otok” s kantama. Dakle, biootpad se odlaže u kante ili spremnik smeđe boje. 

U smeđe kante za biootpad treba odlagati:

  • kuhinjski otpad – kore od voća i povrća, ljuske od jaja, talog od kave, ostaci kruha, listovi salate, blitve, kelja, vrećice od čaja
  • vrtni ili zeleni otpad – granje, uvelo cvijeće, otpalo lišće, zemlja iz lončanica, ostaci voća i povrća, ostaci orezivanja voćaka i vinove loze, otkos od košenja trave i živice
  • male količine biootpada – kosa i dlaka, kora drveta, piljevina, borove iglice, papirnate maramice, male količine papire u koje su bili zamotani kuhinjski otpaci.

U smeđe kante za biootpad ne smijemo odlagati:

  • ostaci termički obrađene hrane
  • meso, riba, kosti, koža, masnoće, izmet
  • tekući ostaci hrane, mliječni proizvodi
  • plastika, metal, staklo, gume i kartonska ambalaža
  • pepeo, pijesak za kućne životinje
  • opasni otpad i lijekovi, pelene
  • novinski papir i časopisi u boji
  • vrećice iz usisavača za prašinu
  • obojeni i lakirani drveni otpad
  • biootpad koji je bio u dodiru s naftom, benzinom, pesticidima, uljnim i zaštitnim bojama
  • odjeća i cigarete.

Biootpad se u smeđe kante ili spremnike NE smije nositi u plastičnim vrećicama, a detaljne upute o tome što se smije, a što ne smije bacati u biootpad možete potražiti i na internetskim stranicama komunalnog poduzeća u vašem gradu ili općini.

Kako sve možemo reciklirati biootpad u stanu ili kući?

biootpad razvrstavanje

Biootpad u stanu ili kući možete reciklirati na različite načine, u posudama, kantama i biorazgradivim vrećicama, a ukoliko nemate biorazgradive vrećice možete upotrijebiti bilo kakvu papirnatu vreću ili se odlučiti za najbolju varijantu recikliranja – kompostiranje. Recikliranje je jednostavnije za kućanstva koja žive u obiteljskim kućama jer je u stanovima nedostatak prostora najveća prepreka, ali uz malo truda, promišljanja i nabavu opreme koja je dostupna na tržištu i taj problem se može riješiti.

Biorazgradive vrećice

U pojedinim mjestima komunalne tvrtke kućanstvima osiguravaju biorazgradive vrećice koje su predviđene za recikliranje biootpada. Brojne trgovine i drogerije u svom asortimanu nude bioorazgradive vrećice kao i papirnate vrećice koje su otporne na vlagu.

Kante za biootpad

Na tržištu su dostupne različite varijante posuda i kanti za recikliranje biootpada prilagođene količini biootpada koju stvara vaše kućanstvo:

  • Male kante za biootpad – Namijenjene su svakodnevnom odvajanju biootpada, idealne su za kućanstva koja žive u stanovima, imaju poklopac i rupe za ventilaciju koje omogućavaju kruženje zraka i sušenje biootpada.
  • Velike kante za biootpad – Ukoliko živite u kući ili stanu u kojem postoji prostor za velike kante za biootpad onda je preporuka da odaberete kantu s većom zapremninom, rupama za ventilaciju i filterom na bazi aktivnog ugljena koji uklanja neugodne mirise.

Biootpad u zamrzivaču

Na količinu kuhinjskog biootpada je najlakše utjecati tako što ćete maksimalno iskoristiti hranu koju pripremate. Ne bacajte peteljke od povrća kao što je brokula ili koraba, listove blitve, kelja, cvjetače i sl. ili korjene od lisnatog i drugog povrća. Skupite te ostatke i stavite u zamrzivač jer od njih možete napraviti odličan povrtni temeljac za različita jela. Kore od banane, također, možete zamrznuti i upotrijebiti ih za poliranje srebrnog nakita ili kuhinjskog pribora, samo ih odmrznite prije uporabe i usitnite u blender kako biste dobili pastu.

Kompostiranje biootpada

biootpad

Kompostiranje je najbolja varijanta recikliranja biootpada jer istovremeno smanjujete količinu otpada i stvarate kvalitetno gnojivo za biljke u vrtu, stanu ili na balkonu. Kompostirati možete ostatke od voća, povrća, talog od kave, vrećice od čaja, ostatke kruha, opalo, granje i sličan otpad iz vrta. Ovisno o tome živite li u obiteljskoj kući s manjom ili većom okućnicom ili u stanu, postoji nekoliko opcija kompostiranja:

  • Kompostiranje u hrpama/ograđeni prostor – Minimalna površina za kompostiranje bi trebala iznositi 2 metra kvadratna, a najpogodnije mjesto je neki sjenoviti kut vrta ili dvorišta koji je zaštićen od udara vjetra.
  • Vrtni komposteri – U nedostatku prostora možete se odlučiti za vrtni komposter, drveni ili plastični, u koji se kompost slaže kao i u bilo koji ograđeni prostor.
  • Balkonski komposter – Kućanstva koja žive u stanu kompostirati mogu na balkonu, u kuhinji ili garaži. Dovoljno je imati posudu, odnosno kantu veće zapremnine (40-60l) s nekoliko rupica i poklopcem koji će ublažiti neugodne mirise.

Postupak pravljenja komposta:

  • na dno kompostera (kante, posude) stavite usitnjeno granje visine 10-15 cm za drenažu
  • na granje dodajte sloj lišća i tanki sloj kartona
  • zatim dodajte usitnjeni sloj biootpada u visini od cca 20 cm,
  • između slojeva biootpada dodajte tanki sloj vrtne zemlje koji će potaknuti proces razgradnje
  • nakon toga dodajte još vlažnog biootpada i miješajte sa suhim materijalom kao što je slama, lišće ili grančice.

Kompostnu hrpu u početku kompostiranja treba prevrtati zbog prozračivanja i neugodnih mirisa svakih 5 do 6 tjedana, a kasnije svaka 2 mjeseca jer kompostirati možete tijekom cijele godine. Važno je napomenuti da bi omjer vlažnog i suhog otpada trebao biti 2:1. 

 

Razvrstavanje otpada je postupak u kojem vi možete dati veliki doprinos u očuvanju Zemlje i ujedno biti primjer mlađim generacijama koje će nastaviti ono čemu ste ih naučili. Borba s klimatskim promjenama je sve teža, a svaki prirodni resurs nam je vrijedniji nego ikad i zato nemojte da vam odvajanje otpada bude obveza već način života.