Potres mozga je blaža traumatska ozljeda mozga te kod koje ne postoji vidno oštećenje struktura mozga (krvarenje ili nagnječenje), već dolazi do kemijskih promjena u mozgu, a što utječe na funkciju mozga.
Prilikom zadobivanja ozljede (koju prouzroči potres mozga) osoba ne mora izgubiti svijest već se pojave određeni drugi simptomi zbog promijenjenog funkcioniranja mozga. Iz tog razloga, dijagnostičke snimke RTG, CT i MR mozga obično budu uredne.
Potres mozga se ne smatra teškom i životno ugrožavajućom ozljedom i simptomi se, uz mirovanje i poštedu, uglavnom vrlo brzo u potpunosti povuku. No ipak, potres mozga treba ozbiljno shvatiti te se držati preporuka liječnika do povlačenja simptoma.
Mozak je unutar lubanje zaštićen od svakodnevnih ozljeda zato što je obavijen cerebrospinalnom tekućinom koja amortizira blaže udarce, trzajeve i slično. Ipak, jaki udarci i trzaji glavom ne uspiju biti amortizirani te može doći do udaranja mozga o stijenke lubanje.
Mehanizam nastanka potresa mozga može biti:
- direktan udarac u glavu (npr. pad i udarac glavom u tlo ili udarac predmetom u glavu) – dovodi i do trzaja glave i mozga unutar lubanje te udarca mozga u stijenku lubanje,
- indirektna ozljeda mozga – nastaje kada uopće nema udarca u glavu, ali je tijelo bilo izloženo sili koja naglo mijenja brzinu i smjer kretanja tijela i glave (npr. naglo kočenje, sudar, trešnja i sl.) te dolazi do trzajne ozljede jer je glava naglo trznula naprijed-natrag (ili lijevo-desno) pa se tako i mozak unutar lubanje “strese” i odbija se od stijenki lubanje,
- izloženost udarnom valu – npr. prilikom eksplozija udarni val se širi zrakom prema osobi te se energija povećanog tlaka prenosi kroz lubanju na mozak, ali i na krv u krvnim žilama mozga, na cerebrovaskularnu tekućinu oko mozga.
Simptomi potresa mozga
Simptomi potresa mozga ovise o jačini sile koja djeluje na glavu i mozak, odnosno koliko je jako mozak unutar lubanje bio uzdrman.
U većini slučajeva potres mozga ne uzrokuje gubitak svijesti, no ako se javi gubitak svijesti onda to obično traje kratko, par minuta. Ponekad simptomi mogu biti vrlo blagi i ne moraju se pojaviti odmah nakon traume, no u većini slučajeva potresa mozga javljaju se srednje izraženi simptomi i uglavnom odmah nakon traume.
Najčešći simptomi potresa mozga su:
- glavobolja ili osjećaj pritiska u glavi,
- smušenost, „brain fog“,
- zujanje u ušima,
- mučnina,
- povraćanje,
- umor,
- vrtoglavica,
- osobi smeta jako svjetlo i zvukovi,
- smetnje vida,
- u slučaju da je prilikom traume osoba izgubila svijest onda se često javlja i amnezija – osoba se ne sjeća događaja oko same traume,
- nejasan govor,
- usporeno reagiranje na postavljena pitanja,
- smetnje koncentracije i pamćenja,
- promjene raspoloženja,
- anksioznost, uznemirenost.
Simptomi mogu trajati danima ili tjednima, a rijetko i dulje od toga.
Kod alarmantnih simptoma, koji upućuju da se možda ne radi samo o potresu mozga nego o jačoj ozljedi mozga, treba se odmah javiti liječniku. Najčešći alarmantni simptomi su:
- učestalo povraćanje te mučnina koja se pogoršava,
- glavobolja koja postaje sve jača,
- ponovni gubitak svijesti,
- slabost u nogama ili rukama,
- curenje krvi ili prozirno-žućkaste tekućine iz uha ili nosa (cerebrospinalna tekućina),
- pojava konvulzija, epi napada,
- sve veća dezorijentacija,
- pogoršanje govora, vida,
- nejednake zjenice,
- izrazita pospanost ili se osoba teško budi.
Posljedice potresa mozga
Potres mozga se ne smatra teškom ozljedom, ali ga treba shvatiti ozbiljno jer je potrebno vrijeme za oporavak.
Simptomi potresa mozga najčešće prolaze kroz 10 do 15 dana bez posljedica uz pravilnu poštedu i mirovanje. Kod nekih osoba simptomi mogu potrajati do par tjedana ili mjeseci te se to naziva postkomocijski sindrom koji se javlja češće nakon ponavljajućih potresa mozga.
Neki od simptoma koji mogu trajati dulje vremena su:
- teškoće pamćenja i koncentracije,
- zbunjenost,
- glavobolja.
Mozak je u fazi oporavka vrlo osjetljiv na ponovne udarce, stoga se uvijek preporučuje mirovanje i pošteda od sporta ili aktivnosti koje su rizične za ponavljajuću ozljedu glave.
Ukoliko bi se u periodu oporavka dogodio ponovni udarac u glavu, može doći do težih, trajnijih pa i nepovratnih oštećenja mozga.
Liječenje i oporavak
Za vrijeme faze oporavka mozga (dok osoba ima simptome) potrebno je:
- poštediti se od težih fizičkih napora, sporta i izbjegavanje aktivnosti koje bi mogle biti rizične da osoba ponovo dobije udarac u glavu
- mirovati prvih 7 dana tijekom dana te dovoljno sna
- prvih dana izbjegavati kognitivna naprezanja (učenje, čitanje, razmišljanje) te izbjegavati ekrane, jako svjetlo i glasne zvukove
- baviti se laganim aktivnostima (šetnje, hodanje, sobni bicikl) tek nakon 7 dana
- vratiti u školu ili na posao tek nakon otprilike 10 do 14 dana.
Sve aktivnosti koje ne uzrokuju povratak ili pogoršavanje simptoma (npr. glavobolju) su dopuštene.
U slučaju da aktivnost dovede do pogoršanja simptoma tada se vraćamo „korak unazad“, mirovanju i poštedi.
Kod sportaša, obavezno se preporučuje mirovanje 2 do 3 dana, a zatim se postepeno uvode lagane aerobne aktivnosti, ali uz strogo izbjegavanje aktivnosti koje mogu dovesti do ponovnog udarca u glavu. Kroz nekoliko dana sportaš se postepeno vraća treninzima.
Od lijekova se mogu eventualno koristiti lijekovi protiv bolova kao što je paracetamol (za glavobolju) ili se, u slučaju pojave anksioznosti, daju lijekovi iz grupe anksiolitika.
Kako prepoznati potres mozga kod djece i beba?
Bebe su osobito osjetljive na ozljede mozga zbog dijelova lubanje koji još nisu srasli. Isto tako, zbog nedovoljno razvijenih mišića vrata bebe ili dojenčeta, ono nema mogućnosti amortiziranja naglih pokreta i trešnje pa mozak unutar lubanje udara u stijenke. Iz tog razloga, osjetljiv dječji mozak u razvoju može biti oštećen i prilikom naizgled banalne trešnje djeteta.
Ponavljajući potresi mozga zbog grube trešnje mogu dovesti i do trajnih oštećenja mozga bebe, invalidnosti pa i smrti bebe – sindrom protresenog djeteta.
Kao i kod odraslih, potres mozga rijetko uzrokuje gubitak svijesti, no ukoliko do toga dođe svakako je preporuka da se bebu odvede na hitnu.
Kod manje djece, a osobito kod beba, ne možemo nakon udarca u glavu dobiti pravi opis tegoba koje dijete ima, no roditelji ili skrbnik može primijetiti promjene u djetetovom reagiranju, ponašanju i raspoloženju.
Ukoliko beba padne i zadobije udarac u glavu, osim vidljive kvrge na glavi i modrice, mogu se opaziti sljedeći simptomi:
- razdražljivost,
- stalno, odnosno neutješno plakanje,
- gubitak apetita,
- bezvoljnost,
- pretjerana pospanost,
- nemogućnost koncentracije,
- opća nezainteresiranost (za igru, osobe u okolini, pjesmice i sl.).
Alarmantni simptomi, koji upućuju na ozbljnije oštećenje mozga (krvarenje u mozgu), su:
- pretjerana pospanost ili nemogućnost razbuđivanja
- problemi u koordinaciji
- nejednake zjenice
- dugotrajno i neutješno plakanje
- curenje bistre tekućine iz uha ili nosa
- povraćanje
- ponovni gubitak svijesti (potreban je neodgodiv odlazak na hitni pregled).
Povećani rizik za zadobivanje ozljeda glave i potresa mozga imaju mala djeca zbog sklonosti padovima ili zlostavljanja, a u kasnijoj dobi tijekom sportova ili u prometu. Iz tog razloga je važno dječju okolinu učiniti sigurnom, ali ih i učiti da koriste zaštitnu opremu (kao što je kaciga).
Nakon što odrasla osoba ili dijete zadobije udarac u glavu, trzajnu ozljedu ili trešnju važno je (osobito prvih nekoliko sati) osobu promatrati te primijetiti da li postoje alarmantni znakovi koji bi mogli upućivati da se ne radi samo o potresu mozga već o težoj ozljedi mozga.
Potres mozga, koji se karakterizira kao blaga traumatska ozljeda mozga, iako nije životno ugrožavajuća mora se ozbiljno shvatiti te treba dozvoliti mozgu vrijeme oporavka uz poštedu i mirovanje, izbjegavati ponavljajuće potrese mozga (osobito u fazi oporavka). Simptomi potresa mozga nastupaju najčešće odmah nakon ozljede, ali se mogu javiti i s odgodom, a uz pravilnu poštedu najčešće se povuku u potpunosti kroz 2 do 3 tjedna.
