16.02.2023.

Konizacija - kako se pripremiti za operaciju vrata maternice?

Konizacija je zahvat kojim se odstranjuje tkivo vrata maternice u obliku konusa. Saznajte kako se pripremiti, koliko traje oporavak i moguće rizike operacije.

vrat maternice

Konizacija je operacijski zahvat kojim se odstranjuje tkivo vrata maternice u obliku konusa (stošca) koje je zahvaćeno prekanceroznom promjenom. Prva konizacija je izvedena početkom 19. stoljeća. 

Konizacija je dijagnostička a može biti i terapijska operacija ukoliko su rubovi dobivenog preparata uredni tj. ukoliko prekancerozna promjena ne doseže do njih. 

Konizacija

Konizacija je operacijsko odstranjenjenje dijela vrata maternice u obliku konusa (stošca) koje je sa prekanceroznom promjenom (CIN I-CIN III) ili se radi o raku vrata maternice in situ (Ca in situ; rak vrata maternice koji obuhvaća samo površinu sluznice vrata maternice ) što znači da bi konizacija bila dovoljan postupak ukoliko je promjena odstranjena u cijelosti tj. ukoliko se na rubovima i vrhu konusa nalazi zdravo tkivo.Konizacija - operacijsko odstranjivanje dijela vrata maternice

Papa testom i biopsijom se dokazuje prisutnost promjene vrata maternice koje bi odgovarale prekanceroznoj promjeni. 

U određenoj situaciji ginekolog će vam preporučiti učiniti konizaciju. Dobiveni preparat će se poslati patologu na patohistološku analizu (PHD) koji će ustanoviti o kojoj promjeni se radi te da li je sam postupak konizacije dovoljan.

U našim bolničkim ustanovama obavlja se:

  • Klasična konizacija 
    • potreban je bolnički prijem i duži boravak do tjedan dana 
    • uzima se veći i dublji konus vrata maternice
    • koristi se klasični nož (skalpel)
    • koristi najčešće kod promjena koje su dokazane u uzorku kanala vrata maternice, a ne samo na površini vanjskog dijela cerviksa
    • uobičajen je kod promjena CIN III i Ca in istu
  • LLETZ (Large Loop Excision of the Transformation Zone)
    • uobičajeno je da se obavlja ambulantno ili je potreban kraći bolnički boravak do dva dana
    • radi se plići i manji uzorak vrata maternice
    • uzima se posebnom električnom omčom
    • prekancerozne promjene ( CIN I i II) koje nisu prisutne u kanalu vrata maternice nego samo na njegovoj vanjskoj površini
    • češće kod žena koje nisu rađale jer se dužina vrata maternice značajno ne skraćuje

Konizacija – Priprema za operaciju

Prije zahvata potrebno je učiniti prijeoperacijsku obradu – laboratorijske nalaze, EKG, pregled anesteziologa…

Pripremiti potrebnu medicinsku dokumentaciju – nalaz papa testa, biopsije, cervikalnih briseva – HPV tipizacija, krvna grupa, Rh…

Dan prije zahvata se preporučuje lagana prehrana, prestanak pušenja i uzimanja alkohola.

Na dan operacije potrebno je doći natašte (nakon prospavane noći ništa ne uzimati na usta) bez obzira idete li klasičnu ili LLETZ konizaciju, a cervikalni brisevi nisu bitni u prijeoperacijskoj obradi.

Konizacija – Postupak operacije

Zahvat se obavlja u općoj anesteziji u operacijskoj sali i traje oko 15 do 20 minuta.

Potrebno je doći natašte, a nakon postavljanja pacijentice na ginekološki operacijski stol slijedi pranje i pokrivanje operacijskog polja.

Uspavljivanje se može učiniti prije samog pranja operacijskog polja ili netom prije početka zahvata u dogovoru sa anesteziologom i ginekologom operaterom. U općoj anesteziji učini se konizacija klasičnim nožem ili električnom omčom (LLETZ = Large Loop Excision of the Transformation Zone). 

U većini bolnica danas se LLETZ obavlja uz lokalnu analgeziju i nije potrebna opća anestezija. Nakon učinjene konizacije kohleom se uzima materijal iz kanala vrata maternice.

Konus i ekskohleat kanala vrata maternice se pošalju na patohistološku analizu. Postavlja se šav na vrat maternice koji sprječava jače krvarenje ili se površina vrata maternice premazuje tekućinom koja sprječava jače krvarenje

U rodnicu se postavlja gaza u rodnicu koja će se najčešće odstraniti dan nakon zahvata. Prije zahvata ćete dobiti jednokratno antibiotik intravenski, a nakon zahvata lijekove za smanjenje boli po potrebi.

Konizacija – Oporavak

Nakon klasične konizacije bolnički boravak prosječno traje 3 do 7 dana.  Nakon LLETZa obično isti dan idete kući jer se zahvat obavlja ambulantno.

Oporavak traje prosječno do dva tjedna nakon zahvata. Tijekom oporavka dozvoljene su uobičajene aktivnosti — hodanje, obavljanje nužde, kraće šetnje, sjedenje…

Izbjegavaju se tjelesne aktivnosti koje zahtijevaju jače fizičko naprezanje. Bolovanje radi konizacije, a prema uputama  HZZO-a može maksimalno trajati 30 dana.

Tuširanje je dozvoljeno, ali kupanje u kadi, bazenima i spolni odnosi nisu dozvoljeni tijekom oporavka.

Tijekom oporavka mogući je oskudniji sukrvavi ili smećkasti iscjedak iz rodnice.

Konizacija – Rezultati

Rezultati konizacije

Nakon operacijskog zahvata dobiveni materijal se šalje na analizu patologu. Nakon detaljnog pregleda mikroskopom patolog će postaviti dijagnozu kao i stupanj proširenosti promjene. 

Ukoliko su rubovi i vrh preparata uredni to znači da ste izliječeni i da je promjena odstranjena u cijelosti. Ukoliko su tri uzastopna Papa testa uredna znači da ste u potpunosti izliječeni i da možete činiti uobičajene jednogodišnje Papa testiranje

Ukoliko su rubovi preparata zauzeti promjenom biti će potrebno daljnje intenzivno praćenje redovitim Papa testom ili kolposkopskim pregledima te eventualno  ponovnim biopsijama vrata maternice. 

Ukoliko se radi o težim promjenama (npr CIN III ili Ca in situ) koje dosežu do rubova ili vrha preparata nekad je potrebno ponoviti ovaj zahvat (rekonizacija)

Nalazom patologa dobivate stvarnu dijagnozu o čemu se radi i kako je promjena proširena (CIN i, II, III ili Ca in situ) te je li je zahvat konizacije ujedno i terapija.

Konizacija – Rizici

Svako operacijski zahvat ima određene rizike pa tako i konizacija ima svoje. Oni mogu biti tzv. rani i kasni rizici:

Rani rizici

  • Obilnije krvarenje nakon zahvata – ponekad i nakon dvadesetak dana može doći do obilnijeg krvarenja iz rodnice i potrebno je javiti se svom ginekologu.
  • Infekcija – prije operacije ćete dobiti antibiotsku terapiju, a po potrebi ista se može produžiti i nakon operacije. Primjena vaginaleta obično nije potrebna a na tržištu postoje vaginalete koje pomažu bržem zacjeljivanju operacijskog defekta vrata maternice koje imaju i antibakterijsko djelovanje. Nakon operacije nije uputno koristiti menstruacijske tampone.
  • Bolnost – najčešće vrlo kratko, tijekom prvog operacijskog dana.

Kasni rizici

  • Suženje kanala vrata maternice – tijekom cijeljenja rane nakon konizacije može doći do slabije ili potpune neprohodnosti kanala vrata maternice što onemogućava trudnoću ili onemogućava normalno pražnjenje menstruacijske krvi tijekom ciklusa. Vrlo rijetko i rješava se jednostavno širenjem kanala određenim instrumentima.
  • Nesposobnost vrata maternice da iznese trudnoću do kraja (insuficijencija cerviksa) – može biti uzrok prijevremenog pobačaja ili porođaja što se pravovremenim prepoznavanjem može liječiti.

Konizacija je operacijski zahvat kojim se često rješava problem, tj. ona je najčešće i terapijski postupak prekanceroznih promjena vrata maternice. 

Bitno je pravodobno se informirati o zahvatu sa svojim ginekologom te kako taj zahvat utječe na mogućnost trudnoće i daljnje praćenje. Komplikacije zahvata su vrlo rijetke kao i potreba za ponovnim zahvatom (rekonizacijom). 

Ukoliko su rubovi i vrh preparata uredni znači da ste izliječeni i od promjena i od HPV virusa koji je ušao u stanicu i napravio promjenu.

Članak napisao:

dr.med. Duško Pall

Specijalist ginekologije i opstetricije, subspecijalist fetalne medicine i opstetricije, diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1996. godine. Od 2002-2006.g. je na specijalizaciji iz ginekologije i opstetricije u Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj ulici u Zagrebu. Tijekom specijalizacije polaže poslijediplomski tečaj endoskopske ginekološke kirurgije (laparoskopija, histeroskopija) Ian Donald, poslijediplomski tečaj ginekološko opstetričkog ultrazvuka u Kliničkoj bolnici Sveti Duh u Zagrebu, te poslijediplomski tečaj kolposkopije u Kliničkom bolničkom centru Sestara milosrdnica u Zagrebu. Od 2006-2015. godine radi u Općoj bolnici Ogulin i Općoj bolnici Karlovac na Odjelu ginekologije i opstetricije kao specijalist. Od kraja 2015. g. zaposlenik je Doma zdravlja Zagreb Zapad u Primarnoj zdravstvenoj zaštiti žena u ambulanti na Srednjacima . Početkom 2019. stiče naziv užeg specijalista fetalne medicine i opstetricije. Kao vanjski suradnik trenutno radi u Poliklinici Gemini Plus kao i Specijalnoj bolnici Podobnik u Zagrebu. Aktivno sudjeluje na međunarodnim i domaćim kongresima kao i na tečajevima trajnog usavršavanja liječnika.

Ostali članci