24.01.2023.

Prenatalni testovi koji se preporučaju tijekom trudnoće

Svrha prenatalnih testiranja je otkrivanje mogućih kromosomskih i genetskih (nasljednih) bolesti djeteta u što ranijem razdoblju trudnoće. Saznajte sve o prenatalnim testovima u trudnoći.

Prenatalni testovi

U modernoj medicini postoje različiti testovi kojima se može s visokim stupnjem sigurnosti otkriti problem i tome prilagoditi način praćenja trudnoće.

Danas se žene u sve kasnijoj dobi odlučuju za trudnoću što je dovelo do veće pojavnosti komplikacija u trudnoći kao i veće pojavnosti kromosomskih i genetičkih  bolesti kod djece. Time se ukazala potreba za razvojem što učinkovitijih testova u ranoj trudnoći kojima se na vrijeme može otkriti taj problem. 

Prenatalni testovi

U širem smislu prenatalnim testiranjem se smatraju svi redoviti pregledi i laboratorijska obrada koja je potrebna u praćenju trudnoće. 

Čemu služe prenatalni testovi?

Svrha prenatalnih testiranja je otkrivanje mogućih kromosomskih i genetskih (nasljednih) bolesti djeteta u što ranijem razdoblju trudnoće.

Time se dobivaju vrijedne informacije koje:

  • pružaju sigurnost budućim roditeljima za daljnji tijek trudnoće (ukoliko je nalaz uredan)
  • određuju daljnji tijek trudnoće partneri dobivaju informaciju nakon koje odlučuju žele li ili ne žele nastaviti trudnoću
  • omogućavaju planiranje poroda – ukoliko postoji određeni problemi, a trudnoća se nastavlja, porod se obavlja u ustanovi koja je kvalitetno opremljena i ima educirano medicinsko osoblje za što kvalitetniju skrb djeteta nakon poroda
  • omogućavaju budućim roditeljima što kvalitetniju i pravovremenu pripremu za skrb oko djeteta – dobivaju potrebno vrijeme da ispitaju sve mogućnosti liječenja koje današnja medicina pruža.

Vrste prenatalnih testova

Prenatalni testovi za otkrivanje mogućih genetskih ili kromosomskih oštećenja ploda se dijele na:

  • invazivne,
  • neinvazivne

Invazivni testovi

Invazivni testovi služe za određivanje genetskog ili kromosomskog oštećenja ploda, odnosno za postavljanje dijagnoze. Prilikom dobivanja uzoraka potrebno je učiniti invazivni postupak.

Pojavnost komplikacija (infekcija, spontani pobačaj, krvarenje) iznosi 0,5% – 2%. Potrebna je opremljenost ustanove određenim uređajima i medicinskim kadrom, a da bi postupci bili predloženi trudnici rizik mogućih komplikacija mora biti manji od rizika kromosomskih ili genetskih bolesti ploda.

Invazivni testovi preporučuju se trudnicama:

  • starijim od 35 godina
  • ukoliko je u prethodnim trudnoćama postojala kromosomopatija, genetska bolest ili malformacija djeteta
  • prisutnost kromosomopatija u obitelji
  • radi potvrde visokog rizika za kromosomopatije dobivenog neinvazivnim metodama
  • kod kojih su ultrazvukom uočene abnormalnosti ploda.

Biopsija korionskih resica (CVS = Chorionic Villus Sampling)

Uzorak za analizu su stanice iz posteljice koje imaju istu genetski sadržaj kao i stanice djeteta. Materijal se uzima pod kontrolom ultrazvuka punkcijskom iglom kojom se može doći do posteljičnog tkiva kroz vrat maternice ili kroz trbušnu stijenku.

Zahvat traje od 10 do 15 minuta, a koristi se lokalna analgezija te je rijetko prisutan osjećaj nelagode ili boli (uglavnom bezbolan). Mogućnost komplikacija iznosi 1% – 2%

Potrebno je mirovati nekoliko sati nakon zahvata i izbjegavati na dan zahvata izraženije aktivnosti. Prvi rezultati analize stanica su dostupni za nekoliko dana, a potpuni rezultati za dva do tri tjedna.

Rana amniocenteza (rACZ)

Rana aminocenteza (rACZ)

Rana amniocenteza (rACZ) radi se između 16. i 18. tjedna trudnoće te nije potrebna priprema trudnice za zahvat. Osim u jednoplodnoj, može se koristiti i u višeplodnoj trudnoći.

Uzorak za analizu su odljuštene stanice djeteta koje se nalaze u plodovoj vodi

Materijal se uzima pod kontrolom ultrazvuka punkcijskom iglom kojom se prolazi kroz trbušnu stijenku i stijenku maternice majke do plodove vode. Uzima se oko 20ml plodove vode iz koje se izoliraju odljuštene stanice djeteta i šalju na daljnju analizu.

Mogućnost komplikacija iznosi 0,5% -1% te se može obavljati uz primjenu lokalnog analgetika, ali je uglavnom bezbolan zahvat.

Potrebno je mirovati nekoliko sati nakon zahvata i izbjegavati na dan zahvata izraženije aktivnosti.

Prvi rezultati su unutar tjedan dana, a kompletan rezultat analize je gotov za tri tjedna. 

Kariogram - prikaz kromosoma djeteta

Neinvazivni testovi

Neinvazivni testovi prvenstveno služe za procjenu rizika za genetske bolesti ili oštećenja kromosoma djeteta i ne postoji rizik za trudnoću tijekom izvođenja testa, a testovi se preporučuju većini trudnica bez obzira na dob.

Određuju se tzv. biomarkeri iz krvi trudnice ili dijelovi kromosoma djetetovih stanica koji su preko komunikcije majčine i djetetove krvi u posteljici dospjeli u krvotok majke.

Testovi se obavljaju  tijekom rane trudnoće te se rezultati dobivaju i prije mogućih termina za invazivne postupke. Preciznost testova je visoka (90%-99%), a samo do 5% rezultata može biti lažno pozitivno. 

Povišen rizik za kromosomopatiju ili genetsku bolest dobiven neinvazivnim testiranjem zahtjeva uključivanje invazivnih metoda prenatalnog testiranja radi potvrde dijagnoze, a one obuhvaćaju dijagnosticiranje manjeg broja genetskih bolesti, u odnosu na biopsiju korionskih resica (rACZ).

Rani kombinirani probir

Rani kombinirani probir radi se između 11. i 14. tjedna trudnoće te njegova pouzdanost iznosi otpilike 90%, a broj lažno pozitivnih samo oko 5%. Troškove testa pokriva HZZO.

Ne koristi se u višeplodnoj trudnoći, a dob trudnice iznad 35. godine uvjetuje češće lošije nalaze te se također ne preporuča.

Iz krvi majke se određuju dva biomarkera bHCG (hormon trudnoće) i PAPP (protein specifičan za trudnoću) te se u kombinaciji s dobi majke te ultrazvučnom dužinom ploda (CRL) i nuhalnim naborom (NT) izračunava rizik za prisutnost prekobrojnih kromosoma u određenim parovima.

Naprimjer: za trisomiju 21 (Sindrom Down), trisomiju 18 (Sindrom Edwards), a trisomiju 13 (Sindrom Patau).

Dodatno se ultrazvukom može pregledati prisutnost i dužina nosne kosti (NB), izmjeriti kut između korijena nosa i čela djeteta te protok krvi kroz određene krvne žile i srce.

Tijekom ultrazvučnog pregleda se pogleda i ostala morfologija djeteta (Mini anomaly scan). Ukoliko se dobije rezultat koji bi odgovarao visokom riziku uz pronalazak abnormalnosti u ultrazvučnom nalazu bit će preporučena biopsija korionskih resica (rACZ).

Dvostruki i trostruki probir (Double test, Tripple test)

Pouzdanost testa je otprilike 70% a lažno pozitivnih do 10%. Danas se rijetko upotrebljava, a radi se između 15. i 18. tjedna trudnoće.

Iz krvi majke se određuju dva biomarkera: 

  • hormon trudnoće (bHCG)
  • alfa feto protein (aFP).

Double test ili dodatno slobodni estradiol (Tripple test) testom se u kombinaciji s dobi majke i ultrazvučnom dužinom ploda (CRL) i nuhalnim naborom (NT) dobije potrebna procjena rizika za moguću prisutnost prije navedenih kromosomopatija.

NIPT (Non-Invasive Prenatal Testing)

NIPT test  je neinvazivni prenatalni test koji je svojom kvalitetom uvelike smanjio potrebu za ranom amniocentezom odnosno biopsijom korionskih resica. 

Primjena je moguća već od 9. i 10. tjedna trudnoće, ovisno o proizvođaču. Uzima se uzorak krvi trudnice u kojoj, metodom sekvencioniranja, test prepoznaje dijelove fetalne (djetetove) deoksiribonukleinske kiseline (fDNA) i postavlja dijagnozu mogućih genetskih ili kromosomskih bolesti sa točnošću od 94% do 99%.

Udio neuspjelih analiza (od 2% do 5%) najčešće je rezultat nedovoljne količine fetalne DNA dobivene iz majčine krvi. Postotak lažno pozitivnih je 0,25% -1%, a lažno negativnih rezultata je manje od 1%.

U uzorku majčine krvi je potrebno je pronaći od 2,8% do 4% fetalne DNA kako bi tumačenje rezultata bilo valjano, a rezultat je gotov za 6 do 10 dana.

Osim za prepoznavanje trisomija 21,18 i 13, služi i u prepoznavanju određenih sindroma vezanih uz izgled i mentalni razvoj djeteta te možete saznati spol djeteta i neke bolesti vezane uz spolne kromosome.

Poželjno je učiniti isti dan i ultrazvučni pregled djeteta koji se sastoji od provjere kucaja čedinjeg srca i pregleda osnovne morfologije. Nakon UZV pregleda donosi se odluka o svrsishodnosti provođenja testiranja.

Nije potrebna posebna priprema trudnice za testiranje, a cijena testa je od 3.500 do 6.000 HRK, ovisno o razini testa za koji ste se odlučili. Odluku o provođenju testiranja donosite sami ili prema preporuci liječnika.

Pozitivan nalaz testa mora se provjeriti amniocentezom ili biopsijom korionskih resica. NIPT test nije potpuna zamjena za invazivne metode jer se njegov rezultat tumači kao visoki ili niski rizik (tzv. screening test), a invazivnim testovima se postavlja stvarna dijagnoza.

Određeni NIPT testovi se mogu koristiti kod višeplodne trudnoće. NIPT testovi obavljaju se u većini ginekoloških ordinacija ili u laboratorijima. Najčešći testovi koji su dostupni na našem tržištu su Panorama, Harmony, Nifty, NeoBona, myPrenatal…

Česta pitanja o prenatalnim testovima

Koje kromosomske anomalije prepoznaju prenatalni testovi i koliko su česte?

U prenatalnom praćenju svi testovi su osmišljeni prvenstveno za otkrivanje tri osnovne trisomije:

Sindrom Down (mongoloidnost) 

  • Down sindrom uzrokovan je prekobrojnim 21. kromosomom (trisomija 21 – umjesto dva ima ih tri) koji se gotovo uvijek prenosi od majke.
  • Pojavljuje se 1 u 800 poroda.
  • Još je češći u dobi trudnice iznad 35. godine života (1/400 poroda), a iznad 40. godina pojavnost je 1/40 poroda.
  • Karakterizira ih mongoloidni izgled lica:
  • vanjski očni kutovi usmjereni su prema gore, a u unutarnjim kutovima očiju su pojačani nabori
  • ne mogu zatvoriti usta radi isplaženog velikog jezika
  • zatiljak je spljošten sa viškom nabora kože
  • karakteristične su promjene udova
  • šake su kratke i široke sa skvrčenim petim prstom.
  • Karakterizira i zaostajanje u mentalnom i fizičkom razvoju te su češće su srčane greške i ubrzano starenje (prosječna dob je oko 49 godina).

Kromosomi Down Sindrom

Sindrom Edwards

  • Uzrokovan je prekobrojnim 18. kromosomom (trisomija 18) koji se gotovo uvijek prenosi od majke.
  • Pojavljuje se 1:6000 živorođene djece, a tri puta je češći kod ženske djece u odnosu na mušku djecu, ali u većini trudnoća dolazi do spontanog pobačaja.
  • Nisko smještene uške, nepravilnog izgleda, zgužvan izgled lica, malena donja čeljust i usta, uska zdjelica, stopalo poput stolca za ljuljanje karakterističan je izgled djeteta.
  • Većina djece umire u prvom tjednu života, a manje od 10% doživi prvu godinu.

Kromosomi Edwards Sindrom

Sindrom Patau

  • Sindrom Patau uzrokovan je prekobrojnim 13. kromosomom (trisomija 13) koji se češće prenosi od majke.
  • Pojavnost je 1:10000 živorođene djece, a u starijoj dobi trudnice i nešto češće.
  • Djeca su niske porođajne težine, imaju razvojna oštećenja mozga, rascjepe usne i nepca, nisko položene uške nepravilna oblika te srce smješteno na desnoj umjesto na lijevoj strani.
  • Visoki postotak djece umire u prvom mjesecu života.

Zašto je bitno učiniti bilo koje prenatalno testiranje kada ionako ne želim prekinuti trudnoću radi rezultata testa?

Ukoliko bi se prenatalnim testiranjem otkrio nekakav mogući problem vezano za  genetske bolesti ili kromosomopatije:

  • način praćenja i završetka takve trudnoće bitno se mijenja
  • porod se planira u ustanovi koja je u mogućnosti kvalitetno zbrinuti dijete s određenim (prije navedenim) zdravstvenim problemima
  • rezultat koji se dobije u ranoj trudnoći omogućava kvalitetnu pripremu budućih roditelja i ostalih članova obitelji za skrb o djetetu.

U kojem tjednu trudnoće je najbolje učiniti NIPT test?

Ukoliko nije nužno iz nekog posebnog razloga test učiniti ranije, najbolje vrijeme za testiranje je oko 12. tjedna trudnoće

Time se smanjuje šansa da će test biti neuspješan radi nedovoljne količine fetalne DNA u krvi trudnice. 

Također, u tom razdoblju se može učiniti detaljan ultrazvučni pregled ploda koji pregledom morfologije i mjerenjem određenih struktura djeteta upućuje na eventualne probleme u razvoju. Ukoliko se uoče evidentni problemi djeteta koji su vezani uz kromosomopatije postavlja se svrsishodnost NIPT testa, jer će se ionako morati učiniti jedan od invazivnih zahvata.

Razvoj medicinske tehnologije i nekih medicinskih spoznaja vezanih za ranu trudnoću omogućio je primjenu što ranijeg prenatalnog testiranja. Time se doprinijelo boljoj kvaliteti i sigurnosti u praćenju trudnoće te mogućnosti pravovremenog donošenja odluka. 

Kako je sve češće starija dob trudnica tako se i razvoj prenatalne dijagnostike usavršava prilagođavajući se toj činjenici. Svakodnevno na tržištu se pojavljuju novi NIPT testovi pa je za pretpostaviti da će cijena istih biti sve dostupnija što većem broju trudnica. 

U razgovoru s vašim ginekologom dobit ćete sve potrebne informacije koji prenatalni test (invazivni ili neinvazivni) bi bio najprimjereniji s obzirom na vašu trudnoću.

Članak napisao:

Duško Pall, dr. med

specijalist ginekologije i opstetricije, subspecijalist fetalne medicine i opstetricije, diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1996. godine. Od 2002-2006.g. je na specijalizaciji iz ginekologije i opstetricije u Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj ulici u Zagrebu. Tijekom specijalizacije polaže poslijediplomski tečaj endoskopske ginekološke kirurgije (laparoskopija, histeroskopija) Ian Donald, poslijediplomski tečaj ginekološko opstetričkog ultrazvuka u Kliničkoj bolnici Sveti Duh u Zagrebu, te poslijediplomski tečaj kolposkopije u Kliničkom bolničkom centru Sestara milosrdnica u Zagrebu. Od 2006-2015. godine radi u Općoj bolnici Ogulin i Općoj bolnici Karlovac na Odjelu ginekologije i opstetricije kao specijalist. Od kraja 2015. g. zaposlenik je Doma zdravlja Zagreb Zapad u Primarnoj zdravstvenoj zaštiti žena u ambulanti na Srednjacima . Početkom 2019. stiče naziv užeg specijalista fetalne medicine i opstetricije. Kao vanjski suradnik trenutno radi u Poliklinici Gemini Plus kao i Specijalnoj bolnici Podobnik u Zagrebu. Aktivno sudjeluje na međunarodnim i domaćim kongresima kao i na tečajevima trajnog usavršavanja liječnika.

Ostali članci