Čišćenje organizma pred porod - Lupilu Lidl

16.05.2019.

Čišćenje organizma pred porod

Pred kraj trudnoće kod većine trudnica javlja se osjećaj nestinga, odnosno želja za pripremom dječje sobe, odjeće i ostalih potrepština za dolazak bebe na svijet. Ovo su svakako signali da se porođaj bliži, no i samo tijelo trudnicama će reći kada nastupa trenutak poroda.

U zadnjim tjednima trudnoće dolazi do postupnog spuštanja ploda, odnosno angažiranja vodeće česti u malu zdjelicu. U 95% slučajeva, radi se o glavici kao vodećoj česti. Time dolazi do olakšanog disanja i popuštanja pritiska prema ošitu, ali i do pojačanog pritiska prema dnu zdjelice te otežanog i sporijeg kretanja. Mokrenje je učestalije uz subjektivni osjećaj pritiska na mjehur i osjećaj “da će sve ispasti van”.

Uslijed pritiska na mišićno dno male zdjelice i sakralnu kost osjećaj boli i nelagode u zdjelici raste. Uz to, pojavljuje se bol u visini stidne kosti kao posljedica širenja koštanog obruča zdjelice. Kako odmiču tjedni zadnjeg tromjesečja, sve su češći grčevi i naticanje nogu i ruku. Djelomično, to se događa zbog nedostatka magnezija u tijelu, a djelomično zbog mehaničkog pritiska na venski splet male zdjelice i na živčane ogranke koji izlaze iz donjeg slabinskog dijela kralježnice. Kod pojedinih žena bol može biti izrazito naglašena uslijed pritiska maternice na sjedalni živac na bazi kralježnice (nervus ischiadicus) s posljedično otežanim pokretima. Poslije poroda bol bitno jenjava.

Sluzavi čep

Dva do tri dana prije poroda može doći do ispadanja gustog sluzavog ružičasto-žućkastog čepa, što je često popraćeno i oskudnijom sukrvicom. Kristellrov čep inače je smješten unutar grlića i njegova je uloga zaštita ploda od prodora bakterija. Uslijed pojačanih kontrakcija dolazi do skraćivanja grlića, a time odvajanja i ispadanja čepa. Sukrvica nastaje uslijed venskog krvarenja kao posljedica proširivanja i skraćivanja vrata maternice.

Braxton-Hicksove (BH) kontrakcije

Braxton-Hicksove kontrakcije osjećaju samo neke trudnice, a njihov je intenzitet vrlo subjektivan i često ima psihičku nadogradnju zbog straha od prijevremenog poroda. Ova stezanja trudnice mogu osjećati do druge polovice drugog tromjesečja, a kasnije ona bivaju zamijenjena sve intenzivnijim i duljim kontrakcijama, odnosno trudovima. Dinamika trudova tijekom pripreme za porod može biti izrazito neregularna, a opisano razdoblje može trajati i desetak dana prije poroda.

Znakovi nastupanja poroda

Neke trudnice ne zamjećuju trudove, kao ni BH kontrakcije, a kod njih porod može započeti prsnućem vodenjaka. Količina otjecanja plodove vode, koja je bez boje i mirisa, razlikuje se kod svake žene, a može varirati od nekoliko kapi do intenzivnog curenja. Kod pojedinih žena može doći do visokog prsnuća koje označuje oskudnije otjecanje plodove vode različitog intenziteta, dok je kod nižeg prsnuća otjecanje plodove vode podjednakog intenziteta i dinamike. Prsnuću vodenjaka može prethoditi naglašeniji sluzavo sukrvavi iscjedak. Pojedine žene u tom periodu zamjećuju pad dinamike micanja ploda.

Otjecanje plodne vode ne znači nužno da je porod započeo, no gubitkom integriteta plodovih ovoja otvara se mogućnost infekcija pučane vrpce i sitnih česti (ružica i nožica). Upravo je to razlog odlaska u rodilište. Plodna voda zelenkaste boje ili neugodnog mirisa upućuje na infekciju i mogućnost opasnosti za plod.

Čišćenje i priprema trudnice za porod

Brijanje stidnice

Ulaskom u rodilište započinje higijenska priprema trudnice za porod. Jednokratnim žiletom brije se područje oko otvora rodnice i međice, a postupak se ubraja u higijenske mjere koje se preporučuju sa svrhom sprječavanja infekcija.

Tijekom porođaja djetetova se glavica na izlazu iz rodnice rotira između velikih stidnih usana. Zbog toga je poželjno odstranjivanje stidnih dlačica s tog područja, kako bi se stidnica mogla temeljito oprati od bakterija koje se inače nalaze u dlačicama i uz njihov korijen. Dlačice je poželjno ukloniti i zbog toga što ometaju kirurško zbrinjavanje urezane međice, postupak do kojeg ponekad dolazi tijekom porođaja. Također, stidne dlačice ometaju održavanje postporođajne higijene međice.

Brijanje se kremom za depiliranje može obaviti i kod kuće, što je nekim trudnicama ugodnije.

Klizma

Uloga klizme višestruka je. Osim pražnjenja crijeva, klizma potiče i mehanizme koji podržavaju stezanje maternice, tj. trudove. Uvođenjem tekućine u crijeva treba potaknuti rodilju na šetnju, odnosno na hodanje s ciljem stimuliranja crijevne dinamike. Iznimno važna funkcija klistiranja je i higijenska, jer prolaskom glavice preko međice tijekom poroda bebino lice je okrenuto prema dolje (analnom otvoru). Kako uslijed mehaničkog pritiska djeteta na debelo crijevo može doći do njegovog pražnjenja, time potencijalno dolazi do aspiracije sadržaja i moguće infekcije. Pražnjenje crijeva može se odraditi i u kućnim uvjetima što nekim ženama predstavlja veću ugodu.

Porod je počeo

Ako je došlo do prsnuća vodenjaka uz bolove (trudove) čiji se intenzitet pojačava u pravilnom vremenskom slijedu i pri promjeni položaja tijela, započeo je porod. Dinamika trudova pojačava se i dolazi do smanjenja vremenskog razmaka između trudova, a kontrakcije se najčešće mogu opisati kao menstrualne s ishodištem u križima. Pritom iscjedak može biti vodenast ili sukrvav.

Iznimno je važno raspoznati lažne od pravih trudova. Kod lažnih trudova, dinamika i intenzitet se ne pojačavaju, a bolovi koji nastaju tijekom kontrakcija promjenljivog su intenziteta i lokalizacije. Često do njihovog smirenja dolazi nakon tople kupke ili tjelesne aktivnosti.

Porod će zasigurno biti lakši ako se prođe adekvatna priprema za porod, a trudnica je upoznata sa svim informacijama u pripremnom razdoblju, kao i tijekom samog poroda.

 

Članak napisala:

Prim. dr. sc. Ulla Marton

Prim. dr. sc. Ulla Marton diplomirala je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine. Zatim je upisala poslijediplomski znanstveni studij na Medicinskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu “Ultrazvuk u Kliničkoj medicini”. Magistrirala je 1996, a doktorat stječe 2005. godine. Tijekom izobrazbe u specijalistu ginekologa i porodničara boravi u inozemstvu u svrhu daljnjeg usavršavanja. Od 1999. član je tima u Poliklinici “Dr. Marton”, Zagreb. Stjecanjem naziva specijaliste iz ginekologije i opstetricije, nastavlja trajno usavršavanje boravkom na odjelu za reprodukcijsku medicinu i ginekološku endokrinologiju Splošne Bolnice Maribor, Slovenija. Autor je 23 znanstvene publikacije i 11 poglavlja u stručnim knjigama. Aktivno sudjeluje na međunarodnim i domaćim kongresima kao i na tečajevima trajnog usavršavanja liječnika stručne naobrazbe.

Ostali članci