Mrkva je svestrano i popularno povrće koje spada u korjenasto povrće, a predak joj je divlja mrkva. Cijena mrkve je vrlo povoljna tijekom cijele godine, pa si je većina ljudi može priuštiti u prehrani.
Možemo je pronaći u raznim bojama; od crne, ljubičaste, crvene, žute, narančaste i bijele, a najprepoznatljiva boja mrkve je narančasta. Ovisno o boji i veličini, može imati drugačiji okus, a zbog prisutnog šećera mrkva najčešće ima blago slatkast okus.
Mrkva ima brojne podvrste koje se razlikuju po boji, obliku, veličini i okusu samog korijena.
Nutritivne vrijednosti mrkve
Razne boje mrkve podrazumijevaju visok sadržaj njenih bioaktivnih sastavnica, koje omogućuju brojne prednosti za zdravlje odraslog čovjeka, a i djece.
Fenoli, karotenoidi, poliacetileni i askorbinska kiseline su glavne fitokemikalijske odrednice koje se nalaze u mrkvi. Među svim vrstama mrkve, crna mrkva ima iznimno visok udio ukupnih fenola i flavonoida, fitokemikalija kojima i duguje ovakvu jarku crnu boju.
Najviše uzgajane i najviše konzumirane mrkve su narančasta i crvena mrkva, a one imaju pak veću količinu karotenoida. Karotenoidi, spojevi koji su specifični za mnoge povrtnice, dobili su ustvari ime po mrkvi.
Fenolni spojevi u crnoj mrkvi, odgovorni su za najveće antioksidativne vrijednosti u usporedbi s ostalim mrkvama, pa tako najveće vrijednosti ima (u padajućem nizu):
crna mrkva > rainbow mrkva > crvena mrkva ≈ narančasta mrkva ≈ žuta mrkva
Sadržaj ovih fitokemikalija (fenola i flavonoida) u velikoj je korelaciji s antioksidativnim djelovanjem vrste mrkve.
Mrkva je uz to, bogata vitaminima i mineralima:
- vitaminom A
- vitaminom K
- vitaminom C
- kalijem
- kalcijem
- željezom
Uz to sadrži i razne spomenute fitokemikalije — antioksidanse zbog kojih ima pozitivne učinke na zdravlje ljudi.
Ove kemikalije pomažu u smanjenju rizika od raka i kardiovaskularnih bolesti zbog svojih:
- antioksidativnih
- protuupalnih učinaka
- sposobnosti modificiranja lipida (masnoća) u plazmi
- antitumorskih svojstava.
Najpoznatiji pozitivan učinak mrkve je na zdravlje očiju zbog koje je i dobila mitski status u prehrani djece. Korijen mrkve se jede kao hrskava salata; koristi se i za pripremu soka, kuha se i miješa s raznim povrćem; a konzervira se soljenjem, kiseljenjem, konzerviranjem i sušenjem. Može se jesti sirova, kuhana u vodi ili na pari, glazirana, pirjana, pečena i ukiseljena (zimnica). Postoji bezbroj kombinacija mrkve s drugim povrćem, voćem, žitaricama ili mesom koje možete pripremiti.
U 100 g mrkve možemo pronaći:
- 41 kcal
- 88 g vode
- 9,6 g ugljikohidrata
- 2,8 g prehrambenih vlakana
- 4,7 g šećera
- 0,9 g proteina
- 0,2 g masti
- 320 mg kalija
- 69 mg natrija
- 35 mg fosfora
- 33 mg kalcija
- 0,3 mg željeza
- 0,24 mg cinka
- 0,143 mg mangana
- 3,2 µg fluorida
- 0,1 µg selena
- 5,9 mg vitamina C
- 1 mg vitamina B3
- 0,66 mg vitamina E
- 0,3 mg vitamina B5
- 0,1 mg vitamina B6
- 835 µg vitamina A
- 19 µg vitamina B9
- 13,2 µg vitamina K
Prednosti mrkve za zdravlje beba
Mrkva ima široki spektar pozitivnih učinaka na zdravlje beba i djece. Konzumacija mrkve kod beba i djece pozitivno utječe na zdravlje očiju, pomaže u pravilnom radu krvožilnog sustava, bubrega i jetre te potiče stvaranje imuniteta.
U mrkvi se nalazi beta–karoten, preteča (prekursor) vitamina A koji je potreban našem tijelu, kako bismo mogli sintetizirati vitamin A. Taj opće poznat vitamin je vrlo bitan za zdravlje mrežnice oka — na taj način pozitivno djeluje na zdravlje očiju i na dobar vid.
Flavonoidi koji su prisutni u mrkvi pomažu u očuvanju zdravlja srca i krvožilnog sustava te pozitivno djeluju na bubrege i jetru. Kalij je bitan za održavanje ravnoteže vode te održavanje normalnog krvnog tlaka.
Beta karoten, alfa karoten, lutein, likopen i antocijani su bioaktivne komponente koje se nalaze u mrkvi. Učestalo konzumiranje mrkve kod beba i djece pozitivno utječe na jačanje imuniteta — jak imunitet je ključan za optimalan rast i razvoj djece.
U mrkvi je također prisutan pektin – koji pripada u topiva prehrambena vlakna. Pomaže u pravilnom radu crijeva, sprječava zatvor i povišenje masnoća u krvi i sprječava nagli porast šećera u krvi.
Kada uvesti mrkvu u prehranu vaše bebe
Povrće se uvodi u prehranu beba nakon navršenih 6 mjeseci života. Mrkva je jedno od povrća koje se može među prvima uvesti u dohranu beba. Zbog slatkastog okusa i privlačne boje, bebe ih često s veseljem jedu.
No želimo li pak smanjiti podražaj okusnih pupoljaka i neurosenzornog aparata, a potom i osjetljivijeg inzulinskog odaziva kod djeteta, mrkvu nećemo uvoditi među prvim namirnicama, unatoč njenim privlačnim atributima slatkoće i jarke boje.
Prilikom uvođenja mrkve u prehranu vaših beba preporučamo vam da mrkvu skuhate te ju pomoću vilice, ribeža ili blendera usitnite da bi beba lakše mogla pojesti mrkvu, ali i da bi spriječili mogućnost gušenja bebe zbog prevelikih komada mrkve.
Zdrobljenu, naribanu ili blendanu mrkvu stavite na vrh žličice te pokušajte dati bebi. Ako joj se svidi, nastavite sa hranjenjem, ako se joj ne svidi — pokušajte sljedeći dan, no budite strpljivi!
Kako će vaše bebe rasti, tako će se mijenjati način pripreme i kuhanja mrkve.
Najbolji načini pripreme mrkve za bebe
Mrkve su svestrana namirnica koja se može pripremiti na bezbroj načina. Mi vam donosimo 3 zdrava i jednostavna recepta s mrkvom za bebe.
Pire od mrkve
Za ovaj jednostavan recept trebat ćete samo:
- 150 g mrkve
- 300 ml vode
Mrkve očistite od nečistoća, operite i ogulite te ih narežite na kolutiće. U lonac stavite vodu i kolutiće mrkve te kuhajte do vrenja. Kada zavri, poklopite lonac i smanjite vatru te kuhajte još 5 – 10 minuta dok mrkva ne omekša.
Kuhanu mrkvu pomoću štapnog miksera ili vilice usitnite dok ne dobijete pire. Višak pirea možete staviti u staklenku sa poklopcem u hladnjak i čuvati do 3 dana.
Pire od mrkve i batata
Želite zamijeniti krumpir drugom namirnicom? Batat ili slatki krumpir je odlična zamjena koja se super slaže sa mrkvom. Za pire od mrkve i batata trebate:
- 100 g mrkve
- 100 g batata
- 400 ml vode.
- maslinovo ulje
Mrkve i batat očistite od nečistoća, operite i ogulite te ih narežite na kolutiće ili komadiće. U dva posebna lonca stavite vodu i mrkvu te vodu i batat.
Zagrijavajte ih do vrenja, a kada zavri smanjite jačinu plamena te kuhajte oko 10 minuta dok mrkva i batat ne omekšaju. U blender stavite mrkvu, batat i malo vode te izmiksajte dok ne dobijete pire te na kraju dodajte maslinovo ulje.
Dodavanjem maslinovog ulja u smjesu mrkve i batata, ne samo da poboljšavate okus pirea i prihvaćanje okusa od strane djeteta, već i omogućavate bolju topivost karotenoida u tzv. lipidnoj komponenti maslinovog ulja te bolju apsorpciju tih važnih fitokemikalija — fitonutrijenata.
Kaša od ječma, mrkve i pilećeg mesa
Ovaj recept za žitno-povrtno-mesnu kašu je vrlo jednostavan i ukusan. Potrebno će vam biti:
- 30 g ječmene kaše
- 100 g mrkve
- 50 g pilećih prsa
- 500 ml vode.
U poseban lonac stavite kuhati piletinu u vodu te kuhajte oko 30 minuta. Ječam isperite pod mlazom vode te ga stavite kuhati u vrelu vodu 20-25 minuta. U međuvremenu operite i ogulite mrkve te ih narežite na kolutiće. U lonac stavite vodu i mrkvu te kada zavri kuhajte još oko 10 minuta. Kuhanu piletinu, ječam i mrkvu možete staviti u blender i izmiskati ili pomoću vilice piletinu i mrkvu usitniti te umiješati ječam.
Mrkva je jedno najpovoljnijih i najsvestranijih povrća. Smatra se zdravom za cijeli organizam. Ima izvanredne pozitivne učinke na očuvanje zdravlja te je jedna od najboljih namirnica za prehranu beba.
