Madeži ili nevusi su dobroćudne pigmentirane promjene kože, prisutne već kod rođenja ili se mogu pojaviti kasnije u životu. Mogu biti tamnosmeđi i svijetlosmeđi, boje kože, crni ili plavi, izbočeni ili u razini kože, na peteljci, sa dlakama ili bez dlaka, katkada okruženi bijelim haloom. Prosječna odrasla osoba ima dvadesetak madeža lokaliziranih na različitim dijelovima kože.
Ako se madež mijenja u izgledu, nalazi se na mjestu iritacije, nužan je pregled specijaliste dermatologa. Dermatolog će nakon kliničkog pregleda i dermatoskopije (pregleda madeža pod posebnim povećalom) preporučiti kirurško uklanjanje ili praćenje madeža. Svi madeži koji imaju sumnju na malignu promjenu prema ABCDEFG pravilu trebaju biti kirurški odstranjeni. Madeži se mogu uklanjati i zbog estetskih razloga ili ako se nalaze na mjestu iritacije.
Da li je uklanjanje madeža opasno?
Odstranjivanje madeža je siguran i rutinski posao ako ga obavlja za to educirana i stručna osoba, najčešće specijalista dermatolog ili kirurg. U narodu često postoji strah „ako se madež dira, može se promijeniti“. Svaki je madež nakon odstranjenja potrebno poslati na patohistološku analizu, gdje se vidi o kojem tipu madeža se radi i dobije se podatak o tome je li madež uklonjen u cijelosti.
Kao i kod svakog medicinskog postupa, postoje potencijalni rizici o kojima treba voditi računa:
- ožiljak — veličina ožiljka ovisi o veličini i lokalizaciji samog madeža, kao i o tipu kože, a neke su osobe sklonije stvaranju ožiljka
- bol i nelagodnost — može biti povezana s uklanjanjem madeža, no obično je kratkotrajna i moguće ju je kontrolirati
- infekcija rane — rizik od infekcija postoji kod svakog postupka koji narušava integritet kože, no pravilna njega rane bitno smanjuje rizik od infekcije
- alergijske reakcije — tijekom postupka se mogu javiti alergijske reakcije, na primjer na anestetik ili druge materijale koji se koriste tijekom postupka uklanjanja. Moguće su i alergijske reakcije na konce ili ljepila koji se koriste kod povezivanja rubova rane
- nepotpuno uklanjanje madeža — madež se ponovo pojavio na mjestu gdje je bio prije uklanjanja. Prema patohistološkom nalazu uklonjenog madeža, odlučit će se je li potrebna ponovno kirurško odstranjenje madeža (reekscizija).
Vrste uklanjanja madeža
Budući da je svaki madež nakon odstranjenja potrebno patohistološki analizirati, uklanjanje madeža se obavlja isključivo kirurški.
Kirurško uklanjanje madeža
- Preporuka je za madeže koji imaju indikaciju za uklanjanje, ukloniti kirurški u cijelosti (engl. excisio in toto).
- Odstranjenje madeža se izvodi pod lokalnom anestezijom. U manje djece se zahvat može obaviti i u općoj anesteziji.
- Pri odstranjivanju madeža, kirurg uvijek pazi da ima dovoljnu udaljenost ruba ekscizije od vidljivog ruba lezije.
- Nakon kirurškog odstranjenja madeža, zaustavi se krvarenje i povezuju se rubovi rane (šiva se rana).
- Poslijeoperacijsku ranu je potrebno održavati suhom i čistom redovitim previjanjem, a šavovi se vade obično nakon 4 do 14 dana, ovisno o lokalizaciji.
- Kod rana na glavi i vratu, ako šavovi nisu bili napeti, mogu se izvaditi već nakon 4 do 5 dana. Na nogama, gdje je prokrvljenost obično slabija, šavovi se vade nakon 10 do 14 dana.
- Razlikujemo i tangencijalnu (eng. shave) eksciziju koja se može učiniti skalpelom bez šava, primjerice za odstranjivanje zadebljanih, fibromatoznih madeža koji su pričvršćeni na kožu debljom peteljkom. I nakon ovog tipa odstranjenja je potrebna patohistološka analiza.
- Veliki i gigantski prirođeni nevusi obično se ne mogu ukloniti u cijelosti. Ako postoji sumnja da se radi o zloćudnoj promjeni ovog madeža, moguća je parcijalna ekscizija promijenjenog dijela zbog patohistološke dijagnostike.
Lasersko uklanjanje madeža
Lasersko uklanjanje madeža obično se ne preporučuje jer prilikom laserskog uklanjanja najčešće dolazi do destrukcije tkiva i madež nije moguće patohistološki analizirati. Svaki odstranjeni madež potrebno je patohistološki analizirati. Iskusni dermatolog može određeni tip lasera koristiti kao nož i u tom slučaju je za određeni tip madeža moguće koristiti laser.
Važno je po odstranjenju madež poslati na patohistološku analizu. Laser terapija se u dermatologiji koristi, primjerice, za uklanjanje visećih fibroma, terapiju hemangioma i vaskularnih promjena na koži i slično.
Radiofrekvencijska metoda
Radiofrekvencijska metoda se koristi kod dobroćudnih izraslina na koži, primjerice, visećih fibroma, seborejičnih keratoza i slično. Dermatolog savjetuje koja je metoda uklanjanja najbolja za promjenu koju imate.
Tko je kandidat za uklanjanje madeža?
Odluku o uklanjanju madeža potrebno je donijeti u konzultaciji sa specijalistom dermatologom. Kandidat za uklanjanje madeža je osoba kod koje se madež mijenja i postoji sumnja da se radi o zloćudnoj promjeni madeža. Uvijek se pri pregledu madeža držimo ABCDEFG pravila:
- A – asimetrija, promjena oblika prethodno pravilnog simetričnog madeža u asimetričan oblik, engl. Asymmetry
- B – neoštra ograničenost madeža od okolne kože, engl. Border
- C – pojava neravnomjerne pigmentacije u prethodno jednobojnom madežu, engl. Color
- D – povećanje promjera nevusa, engl. Diameter
- E – zadebljanje ili elevacija madeža, engl. Elevation
- F – subjektivni osjećaj bolnosti ili svrbeža u madežu, engl. Feeling
- G – povećanje madeža, engl. Growth.
Kandidat za uklanjanje madeža može biti i osoba koja ima madež na mjestu iritacije ili se radi o kozmetski neprihvatljivom madežu.
Priprema za uklanjanje madeža
Svakako razgovarajte s liječnikom o samom postupku uklanjanja madeža, vrsti anestezije, trajanju postupka, mogućim rizicima i komplikacijama. Liječnik će vas pitati koje lijekove uzimate i preporučiti vam da prestane uzimati određene lijekove, primjerice antikoagulanse (lijekovi za razrjeđivanje krvi) ili lijekove koji mogu utjecati na cijeljenje rane.
Na dan postupka, slijedite upute liječnika o tome trebate li jesti ili piti prije postupka. Za uklanjanje madeža obično se primjenjuje lokalna anestezija, tako da pacijenti mogu normalno jesti i unositi tekućinu.
Nakon uklanjanja madeža, pridržavajte se uputa o njezi rane. Ranu je potrebno održavati čistom i suhom. Dobit ćete i preporuku kada se možete vratiti normalnim aktivnostima. Pratite ranu, pa ako primijetite znakove infekcije, krvarenja ili promjene u izgledu rane, odmah se javite liječniku.
Oporavak od uklanjanja madeža
Oporavak nakon uklanjanja madeža ovisi o veličini, lokalizaciji i tipu odstranjenog madeža. U većini slučajeva, oporavak je brz i jednostavan.
Evo nekoliko općih preporuka kako se ponašati nakon uklanjanja madeža:
- odmorite se — nakon zahvata, tijelu treba dati dovoljno vremena da se oporavi, odmorite se i izbjegavajte prenaprezanja tijekom prvih nekoliko dana.
- zavoje na rani održavajte čistim i suhim prema uputama dermatologa
- kod nekih rana dermatolog će preporučiti i primjenu antiseptika za njegu rane, držite se preporuka dermatologa
- slijedite upute dermatologa u vezi tuširanja i kupanja kako biste izbjegli močenje rane dok se rana ne zatvori
- ograničite fizičku aktivnost koja bi mogla ozlijediti ili naprezati područje rane dok se rana potpuno ne zatvori. Izbjegavajte savijanje i istezanje kože na području rane kako biste spriječili stvaranje napetosti na šavovima
- tijekom procesa cijeljenja rane izbjegavajte izlaganje suncu kako bi spriječili dodatno oštećenje kože i hiperpigmentacije
- ako primijetite bilo kakve znakove infekcije, krvarenja, pogoršanja ili promjene u izgledu rane, javite se liječniku.
Cijena uklanjanja madeža
Cijena uklanjanja madeža u privatnim poliklinikama u Hrvatskoj može značajno varirati, od 100-200 eura pa na više. U cijenu treba uračunati i trošak patohistološke analize madeža.
Cijena ovisi o veličini i tipu madeža, broju madeža, lokaciji klinike (ovisno o regiji u Hrvatskoj, u većim gradskim područjima cijene su obično veće), te o iskustvu i ugledu liječnika. Iskusni i ugledni dermatolozi i kirurzi obično imaju više cijene.
Prilikom odabira klinike i dermatologa, važno je dobiti cjenik i procjenu troškova uklanjanja madeža kako biste znali točnu cijenu prije zahvata.
Uklanjanje madeža — HZZO
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) obično pokriva medicinske postupke i tretmane koji su medicinski nužni ili nužni za očuvanje zdravlja pacijenta. Uklanjanje madeža uključeno je u tu kategoriju samo ako postoji medicinska potreba, na primjer, ako postoji sumnja na maligni melanom (zloćudni tumor kože) ili ako je madež uzrokovan određenim simptomima poput krvarenja, svrbeža ili otekline koji ukazuju na ozbiljan medicinski problem. Uklanjanje madeža na teret HZZO-a se tada može obaviti u ustanovama koje imaju ugovor s HZZO-om.
U većini slučajeva, ako se uklanjanje madeža obavlja iz čisto kozmetičkih (estetskih) razloga, a nema medicinske potrebe, troškovi uklanjanja obično nisu pokriveni osnovnim zdravstvenim osiguranjem putem HZZO-a.
Uklanjanje madeža je obično jednostavan i rutinski postupak koji najčešće prođe bez komplikacija. Prije uklanjanja madeža savjetuje se pregled liječnika, specijalista dermatologa ili kirurga gdje ćete dobiti sve potrebne informacije i preporuke vezane uz sam zahvat i postoperativnu njegu.
