Danas su najčešća trovanja hranom koja je kontaminirana bakterijama, a uglavnom se radi o Salmonella i Staphylococcus aureus bakterijama. Bakterije najčešće dolaze putem namirnica životinjskog porijekla: mliječnih proizvoda, nedovoljno termički obrađenih jaja (kremastih kolača, sladoleda, majoneze) i putem mesa koje nije dobro termički obrađeno (piletina, mljeveno meso, riba). No, trovanje može izazvati niz drugih bakterija, virusa i drugih tvari. Što se virusa tiče, Norovirus je najčešći uzročnik trovanja hranom. Do zagađenja dolazi putem kontaminirane vode ili preko ruku oboljelih koji pripremaju hranu.
Kako dolazi do trovanja hranom?
Trovanje hranom nastaje nakon konzumacije zagađene hrane ili pića. Do zagađenja može doći prilikom pripreme hrane ako se koristi voda za pranje koja je kontaminirana ili preko neopranih ruku osobe koja priprema hranu. Hrana se može zagaditi i tijekom transporta ili pakiranja te uslijed neodgovarajućeg čuvanja/skladištenja. Trovanja hranom češće se događaju u ljetnim mjesecima kada se uslijed visoke temperature okoliša stvaraju povoljni uvjeti za ubrzano umnožavanje bakterije u slučaju neodgovarajuće pohrane namirnica.
U većine oboljelih bolest je blaga i slijedi brz oporavak. U rijetkim se slučajevima razvija teža bolest ili komplikacije.
Trovanje hranom mogu uzrokovati:
- bakterije ili njihovi toksini (Salmonella E. coli, Campylobacter, Shigella, Staphylococcus aureus, Clostridium perfringens, Clostridium botulinum, Listeria m. i Yersinia ent.)
- virusi (Norovirus, Rotavirus, HAV)
- paraziti (Giardia Lamblija)
- insekticidi i herbicidi
- teški metali (olovo, živa…)
- otrovne biljke i nejestive gljive
- mikotoksini i sl.
Simptomi trovanja hranom
Simptomi obično počinju unutar nekoliko sati ili nekoliko dana nakon konzumacije zagađene hrane ili pića. Razlikuju se ovisno o uzročniku i traju od 1 do 7 dana.
Uobičajeni simptomi su:
- mučnina
- povraćanje
- bolovi u trbuhu
- proljev (krvavi proljev)
- vrućica
- glavobolja
- opća slabost.
Ponekad je zahvaćen i neurološki sustav pa se javljaju simptomi od strane živčanog sustava:
- zamućen vid
- dvoslike
- glavobolja
- problemi s gutanjem
- trnci ili obamrlost kože
- slabost
- promjene u zvuku glasa
- pareza.
Kako prepoznati trovanje hranom kod djece?
Simptomi trovanja Norovirusom javljaju se 12-48 sati nakon unosa zagađene hrane ili vode. Djeca imaju:
- jaku mučninu
- grčevite bolove u trbuhu i proljev i
- povraćaju.
Unutar 1-2 dana dolazi do oporavka. Od komplikacija u praksi najčešće se susrećemo s dehidracijom u male djece i imunokompromitiranih.
Trovanje Salmonellom najčešće se dešava nakon unosa namirnica koje sadržavaju sirova jaja, npr. sladoleda, majoneze te nakon unosa nedovoljno pečenog mesa. Kako se Salmonelle mogu nalaziti i na ljusci jajeta, potreban je poseban oprez tijekom pripreme hrane koja sadrži jaja. Znakovi trovanja javljaju se nakon 6 sati do 6 dana.
Infekcije Staphylococcus aureus bakterijom mogu se dogoditi i kod namirnica koje su dobro termički obrađene jer se otrov koji se stvara kada stafilokok dospije u hranu ne uništava kuhanjem. Tegobe se razvijaju u većine već unutar pola sata, a mogu se pojaviti i nakon 8 sati. Trovanje se najčešće događa preko sladoledi, salate od jaja i mesa.
Clostridium botulinum, kao i Clostridium perfingens anaerobne su bakterije, što znači da se razmnožavaju bez prisutnosti zraka. Najčešće se do zaraze dolazi ako se namirnice ne operu dobro prije pripreme, a onečišćene su zemljom u kojoj ima spora. Tegobe se javljaju unutar 24 sata. Poseban oprez potreban je kod male djece koja se preko meda mogu zaraziti Clostridium botulinum, a tegobe se mogu javiti i 30 dana nakon konzumacije. Zato se med ne preporuča davati djeci mlađoj od godine dana.
Kako se dijagnosticira trovanje hranom?
Dijagnoza se postavlja na osnovu simptoma koje dijete ima te na osnovu anamnestičkih i epidemioloških podataka. Važno je saznati gdje je dijete jelo i što je jelo, ima li i druge djece ili članova obitelji s istim tegobama te koliko su se brzo nakon obroka pojavili simptomi.
Ako se tegobe ne povuku za 2-3 dana, može se učiniti i analiza stolice kako bi se utvrdio uzročnik.
Kako liječiti trovanje hranom?
Simptomi u najvećem broju oboljelih prolaze kroz 2-3 dana, uz simptomatske mjere:
- snižavanje temperature
- nadoknada tekućine (rehidracija vodom, oralnim rehidracijskim pripravcima..)
- lagana prehrana
- terapija probiotikom (LGG, S.boulardi).
Dojenčad i mala djeca mogu brzo dehidrirati pa je potrebno paziti na unos tekućine. Djecu koja doje preporuča se što češće stavljati na prsa te im dodatno davati tekućinu. Najbolje je koristiti oralne rehidracijske otopine. Lagana prehrana podrazumijeva kuhane obroke koji nisu masni i začinjeni.
Koje komplikacije mogu nastati trovanjem hranom?
Ako se kroz 2 do 3 dana simptomi ne smiruju ili ako je dijete lošeg općeg stanja, klonulo i dehidrirano unatoč terapiji, potrebno je javiti se liječniku. U rijetkim slučajevima mogu se razviti:
- sistemska bolest
- sepsa i meningitis, što zahtijeva dodatnu terapiju.
Antibiotska terapija u slučajevima bez komplikacija nije potrebna. Davanjem antibiotika može se produžiti kliconoštvo (izlučivanje uzročnika stolicom).
Prevencija trovanja hranom
Stara poslovica kaže „Bolje spriječiti nego liječiti“. To vrijedi i u ovom slučaju. Trovanje hranom može se spriječiti pomoću sljedećih mjera:
- pranje ruku sapunom i vodom najmanje 20 sekundi nakon korištenja toaleta, prije jela te prije i nakon rukovanja hranom
- pranje voća i povrća pod tekućom vodom prije jela, guljenja ili pripreme
- čuvanje ostataka hrane u poklopljenoj posudi u hladnjaku
- pranje kuhinjskog posuđa (daske za rezanje, noževi i sl.) vodom i deterdžentom nakon kontakta sa sirovim mesom ili neopranim voćem i povrćem
- konzumiranje termički obrađenih namirnica.
Trovanja hranom češće se događaju u ljetnim mjesecima. Visoke temperature okoliša stvaraju povoljne uvjete u kojima se bakterije ubrzano umnožavaju, pa se u slučaju neodgovarajuće pohrane u hrani brzo dosežu koncentracije mikroorganizama ili toksina koji ulaskom u organizam uzrokuju bolest. Tada su češće i infekcije s enterovirusima. U svakodnevnoj praksi nije uvijek lako ustanoviti radi li se o infekciji ili trovanju. Kod trovanja se simptomi uobičajeno javljaju brzo nakon unosa zagađene hrane. Tegobe su prisutne u više članova obitelji ili u više djece nakon što su jeli istu hranu.
Kako bi se izbjeglo trovanje hranom potrebno je paziti na higijenu, izbjegavati namirnice koje nisu dobro termički obrađene i one namirnice koje sadržavaju jaja, a hranu treba pohranjivati u hladnjak.
Kod većine djece tegobe su blage i prolaze kroz par dana uz simptomatske mjere. Pojačane mjere opreza potrebne su kod male dojenčadi i kod djece s poremećenim imunološkim odgovorom. Ako vam je dijete promijenilo ponašanje, jako je mirno ili izrazito iritabilno, ako ima suhe usnice i slabo mokri potrebno je odmah javiti se liječniku.
