09.05.2024.

Bronhoskopija - Kada se radi, koliko traje i kako izgleda postupak?

Bronhoskopija jest pretraga dišnih puteva te može pomoći utvrditi uzrok kašlja. Saznajte kako i kada se radi, koliko traje i što kada se pojavi kod djece.

Bronhoskopija

Bronhoskopija je endoskopska dijagnostička pretraga kojom se pregledavaju i vizualiziraju dišni putevi u svrhu otkrivanja uzroka problema s dišnim putevima, a prema potrebi se omogućava i uzimanje uzoraka tkiva za analizu ili odstranjivanje stranog tijela iz bronha. Pretraga se izvodi pod lokalnom ili općom anestezijom.

Što je bronhoskopija?

Bronhoskopija se smatra minimalno invazivnom pretragom (nije pretjerano agresivna) kojom se pomoću bronhoskopa ulazi u dišni put osobe kako bi se otkrio uzrok tegobama ili uzeo uzorak tkiva. Pretragu izvodi specijalist pulmolog ili kirurg, a najčešće se radi u lokalnoj anesteziji s ciljem da se pacijentu smanji nelagoda i refleks kašlja i povraćanja. Bronhoskopija se rjeđe izvodi u općoj anesteziji (djeca, nesuradljivi bolesnici). Bronhoskopija se izvodi pomoću bronhoskopa — aparata koji se sastoji od fleksibilne ili krute cijevi  koja se uvodi u dišni put, a na njenom kraju se nalazi izvor svjetla i kamera te omogućuje liječniku da vidi sluznicu dišnog puta. 

Postoje dva tipa bronhoskopa:

  • rigidni (kruti) bronhoskop  —  rjeđe se koristi, no ponekad je liječniku potreban veći promjer cijevi kako bi mogao učiniti određeni zahvat u dišnim putevima (npr. vađenje stranog tijela ili zaustavljanje krvarenja)
  • fleksibilni (savitljivi) bronhoskop — ovaj tip aparata sastoji se od savitljive, gumirane cijevi promjera 6 mm, duljine oko 70 cm i na kraju se nalazi optički vrh (izvor svjetla i kamera). Može se priključiti na vanjsku video jedinicu, što olakšava pregled, a može se i snimiti procedura

Bronhoskopijom se mogu pregledavati dušnik (trahea) i bronhi do sitnih ogranaka, no ne može se vizualizirati plućno tkivo. Za postavljanje dijagnoze bolesti samog plućnog tkiva može se tijekom bronhoskopije uzeti uzorak tkiva pluća pomoću procedure transbronhalne biopsije (TBBP) ili  transbronhalne aspiracijske punkcije (uzorak se uzima tako da se iglom za biopsiju prođe kroz stijenku bronha i uđe u plućno tkivo).

Kada se radi bronhoskopija?

Bronhoskopija se može raditi u svrhu postavljanja dijagnoze ili za provođenje terapije, stoga razlikujemo:

  1. dijagnostičku
  2. terapijsku bronhoskopiju.

Dijagnostička bronhoskopija

Ova bronhoskopija radi se sa ciljem razjašnjavanja uzroka tegoba, uzimanja uzorka tkiva i postavljanja dijagnoze

Najčešće se pretraga izvodi kod:

  • promjene uočene na RTG snimci pluća — potrebno je uzimanje uzorka tkiva za utvrđivanje dijagnoze
  • određivanje vrste tumora (dobroćudni, zloćudni, vrsta zloćudnog)
  • kod dugotrajnog kašlja nejasnog uzroka
  • iskašljavanja krvi
  • stridora (čujnog, škripavog disanja kad se sumnja na strano tijelo u dišnim putevima)
  • promuklosti
  • zaduhe 
  • tvrdokorne upale pluća (uzimanje uzorka za mikrobiološku analizu). 

Terapijska bronhoskopija

Terapijska bronhoskopija radi se s ciljem rješavanja trenutnih tegoba te se provodi kod potrebe za:

  • zaustavljanjem krvarenja
  • odstranjivanje stranog tijela iz dišnih puteva
  • postavljanje stenta (postavlja se cjevčica koja drži dišni put otvorenim)
  • odstranjivanje sekreta iz dišnog puta (npr. kod cistične fibroze — odstranjuje se gust sekret, a ujedno se sekret šalje na mikrobiološku analizu)
  • direktnim stavljanjem lijekova u dišni put
  • izvođenjem laserske terapije ili elektrokoagulacije.

Kakav je postupak bronhoskopije i koliko traje?

Bronhoskopija se može raditi kao ambulantni zahvat (pacijent ne spava u bolnici) ili tijekom bolničkog liječenja. Ako uzimate lijekove koji utječu na zgrušavanje krvi (acetilsalicilna kiselina, martefarin i slično), u dogovoru s liječnikom, nekoliko dana prije bronhoskopije prestat ćete uzimati navedene lijekove

Prije izvođenja bronhoskopije osoba mora biti natašte najmanje 6 sati, zatim će prije samog postupka dobiti lijek za smirenje (sedativ) da se smanji nelagoda i refleks kašlja i povraćanja. 

Postupak bronhoskopije

  • Bolesnik je u ležećem položaju, a cijelo vrijeme pretrage pratit će mu se tlak, puls i koncentracija kisika u krvi preko pulsnog oksimetra. 
  • U slučaju da se pretraga radi u općoj anesteziji, pacijent će dobiti kratkotrajnu intravensku anesteziju.  
  • U slučaju lokalne anestezije, prije uvođenja bronhoskopa u dišni put,  ždrijelo i predio glasnica se pošpricaju lokalnim anestetikom (lidokainom), a sama cijev bronhoskopa se premaže lidokainskim gelom. U usta pacijenta se zatim stavi plastični šuplji usnik koji štiti bronhoskop da ga pacijent ne pregrize tijekom pretrage te se zatim kroz taj usnik bronhskop uvodi u ždrijelo i dišni put (dušnik i bronhe).  
  • Tijekom bronhoskopije, putem kamere se pregledava izgled,  stanje dišnog puta, a prema potrebi se može uzeti uzorak tkiva, odstraniti strano tijelo ili učiniti neki drugi zahvat. 

Trajanje bronhoskopije

Bronhoskopija u prosjeku traje oko 20-30 minuta, a ovisno o potrebnom zahvatu, može trajati i dulje. 

Postupak bronhoskopije

Oporavak nakon bronhoskopije

Nakon bronhoskopije pacijenti se prate 2-4 sata (u slučaju opće anestezije čeka se potpuno razbuđivanje pacijenta, prate se tlak i puls te postoje li znakovi komplikacija), a nakon toga pacijenti mogu ići kući.

Dva sata od procedure zabranjeno je  jesti ili piti, odnosno dok se ne oporavi refleks gutanja i kašljanja (refleksi su oslabljeni zbog djelovanja anestetika na sluznicu te može doći do zagrcavanja). 

Savjetuje se da na postupak bronhoskopije pacijent dođe u pratnji, tako da nakon procedure ne vozi automobil (još postoji djelovanje anestetika, što utječe na reflekse ili osoba osjeća slabost, nelagodu u grlu i slično), nego da ga osoba u pratnji odveze kući.

Nuspojave bonhoskopije

Narednih  1 do 2 dana pacijent može imati nuspojave:

  • promuklost 
  • suhoću grla 
  • pojačano stvaranje sline
  • promijenjen osjet okusa za neke namirnice 
  • sukrvavi ispljuvak ili iskašljaj (što nije opasno i prolazi kroz 2-3 dan).

Komplikacije su vrlo rijetke, no ako se pojave tegobe u smislu većeg krvarenja, teškoća disanja, aritmija srca ili pojave temperature koja traje dulje od 24 sata, osoba se mora ponovo javiti u bolnicu gdje je bila obavljena bronhoskopija.

Bronhoskopija kod djece

Bronhoskopija kod djece također se radi ili u dijagnostičke svrhe (dugotrajni kašalj, stridor, krv u iskašljaju, ponavljajuće ili tvrdokorne upale pluća, ponavljajući bronhitisi, otežano disanje) ili u terapijske svrhe (trenutno otežano disanje, sumnja na stano tijelo, potreba za odstanjivanjem sekreta iz dišnih puteva…)

Kako pripremiti dijete za bronhoskopiju?

Objasniti djetetu što će se događati

Ovisno o dobi djeteta, potrebno je prikladno djetetu objasniti što će se u bolnici događati prije, tijekom i nakon samog zahvata. Objasniti kratko i jednostavno čemu služi bronhoskopija, kako se izvodi i umiriti dijete da neće osjećati bol ili nelagodu jer će tijekom procedure spavati. 

Pridržavati se uputa o unosu hrane i tekućine

Dan prije zahvata treba se držati uputa o unosu hrane i tekućine, te se strogo pridržavati uputa koliko je vremena potrebno da dijete bude natašte (ovisi i o dobi djetata). Primjerice, bebe koje doje mogu najkasnije do 4 sata prije bronhoskopije biti zadnji puta podojene, a npr. djeca starija od godinu dana od ponoći ne smiju unositi niti krutu hranu niti tekućinu koja nije prozirna (dakle ne mlijeko ili gusti sokovi), no može se davati bistra tekućina (npr. voda ili bistar jabučni sok). 

Za svu djecu vrijedi da 2 sata prije samog zahvata više ništa ne smiju piti niti jesti.

Posjet bolnici

Dijete u bolnicu dolazi u pratnji roditelja ili skrbnika. U bolnici najčešće može roditelj biti uz dijete tijekom pripreme i dobivanja sredstva za smirenje. Dijete se uspavano odvozi u prostoriju gdje se izvodi bronhoskopija (roditelj ovdje ne prati dijete). 

Nakon bronhoskopije

Nakon procedure dijete se smješta u sobu za oporavak gdje će se polako razbuđivati, pratit će se disanje, kisik u krvi, otkucaji srca i tlak,  a roditelj može biti prisutan uz dijete. Kada se dijete sasvim razbudi može imati:

  • sukrvavi iskašljaj
  • promuklost
  • nelagodu u grlu
  • često budu uplašeni. 

Kada zdravstveno osoblje to dozvoli, dijete može dobiti tekućinu na usta, a protiv bolova se mogu dati uobičajeni lijekovi za bol. Par sati nakon procedure dijete može ići kući uz upute roditelju o unošenju tekućine i hrane.

Bronhoskopija je minimalno invazivna dijagnostička pretraga koja se ne provodi rutinski, nego se izvodi kada se drugim pretragama nije uspjelo postaviti dijagnozu i otkriti uzrok tegobama u dišnim putevima (smetnje disanja, dugotrajni kašalj i slično). Ponekad je potrebno provesti hitnu bronskopiju u svrhu rješavanja hitnih tegoba (krvarenje iz dišnih puteva, strano tijelo, otežano disanje). Komplikacije bronhoskopije su iznimno rijetke, a sama pretraga ne uzrokuje veće tegobe i nelagodu, stoga se smatra vrijednom dijagnostičkom i terapijskom procedurom.

Slika dr.Helena Šimurina

Članak napisala:

Helena Šimurina, dr. med., specijalist obiteljske medicine

rođena je 16.04.1972. u Zagrebu. Završila je Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1996. godine te 1997. nakon obaveznog pripravničkog staža počinje raditi kao liječnik obiteljske medicine u Domu zdravlja studenata u Zagrebu. Tijekom 1998. pohađa poslijediplomski studij iz školske medicine, a od 2005. do 2008. godine prolazila je specijalističko usavršavanje i poslijediplomski studij iz obiteljske medicine te je 2008. godine položila specijalistički ispit. Do 3. mj. 2021. radila je kao specijalist obiteljske medicine u Domu zdravlja Zagreb Centar, a nakon toga u Privatnoj specijalističkoj ordinaciji obiteljske medicine, Helena Šimurina. Kroz godine rada iskazuje veći interes za preventivnu medicinu, holistički pristup osobi i njenim tegobama te za potporno prirodno liječenje, fitoterapiju i mikronutriciju.

Ostali članci