Astigmatizam (cilindar) - vrste, uzroci, simptomi, test i liječenje

Astigmatizam je vrlo česta greška refrakcije ili loma svjetla u oku koja uzrokuje nejasan vid i naprezanje očiju. Istraživanja su pokazala da čak 40.4% odraslih osoba u svijetu ima određen stupanj astigmatizma, a to vrijedi i za 14.9% djece. Astigmatizam je prvi puta opisan ranih 1800-ih godina kada je Thomas Young opisao svoj vlastiti astigmatizam, a već 1825. god. spominju se prve cilindrične leće za korekciju astigmatizma. 

Refrakcija je lom zraka svjetlosti prilikom prolaska kroz prozirne medije različite gustoće. Zrake svjetla koje se odbijaju od objekata koje gledamo ulaze u naše oko, najprije se lome na vanjskom sloju oka, rožnici. Nakon toga, putuju dublje u oko i lome se na leći, da bi se konačno fokusirale na mrežnici, što je preduvjet za stvaranje jasne slike. 

Ako oko nema grešku refrakcije, zrake svjetla sa udaljenih objekata paralelno prolaze kroz oko i precizno se fokusiraju na mrežnici. Međutim, takvo savršeno oko praktički ne postoji. Većina ljudi ima određen stupanj refrakcijske greške zbog same nesavršenosti građe oka, ali na sreću, većinu tih grešaka nije potrebno korigirati. Kod značajnih grešaka refrakcije, zrake svjetlosti ne mogu se precizno fokusirati na mrežnicu i to uzrokuje simptome. 

Postoje tri greške refrakcije ili loma svjetlosti u oku i to su: 

1. kratkovidnost (miopija)
2. dalekovidnost (hipermetropija)
3. astigmatizam (cilindar).

Često je da osoba koja ima grešku refrakcije, tipa kratkovidnost ili dalekovidnost, uz to ima pridružen i astigmatizam. 

Astigmatizam ili cilindar je najčešća greška refrakcije i ako je značajan, negativno utječe na: 

• vidnu oštrinu pri bilo kojoj udaljenosti
• kontrastnu osjetljivost pri svim razinama osvjetljenja
• prostorno procesiranje vidnih podražaja. 

Vrste astigmatizma

Jedna podjela astigmatizma je s obzirom na mjesto gdje dolazi do greške refrakcije: 

1. kornealni astigmatizam ili astigmatizam rožnice koji nastaje zbog promjena u zakrivljenosti rožnice, ujedno je najčešća vrsta astigmatizma
2. lentikularni astigmatizam ili astigmatizam očne leće koji nastaje zbog promjena u zakrivljenost površine leće. 

Još jedna od podjela astigmatizma je na pravilan i nepravilan astigmatizam, s obzirom na zamišljene meridijane koji prolaze kroz oko:

• pravilan astigmatizam nastaje ako se dva zamišljena meridijana koji prolaze kroz oko križaju pod pravim kutem — to je najčešća vrsta astigmatizma
• nepravilan astigmatizam nastaje ako se dva zamišljena meridijana koji prolaze kroz oko ne križaju pod pravim kutem — to je rijetka vrsta astigmatizma i može biti uzrokovana stanjima kao što su ozljede oka, operacije na oku ili keratokonus, bolest postepenog stanjenja rožnice koja poprima oblik stošca, a koja je često nasljedna bolest.

Uzroci astigmatizma

Astigmatizam je uzrokovan nejednakom zakrivljenošću rožnice ili leće na različitim pravcima, što dovodi do toga da se zrake svjetlosti lome asimetrično te se raspršuju na mrežnici, umjesto da se fokusiraju u jednu točku. 

Iako točan uzrok astigmatizma nije poznat, zna se da određeni čimbenici utječu na njegov nastanak:

• rasna pripadnost — osobe azijskog porijekla sklonije su razvoju astigmatizma od pripadnika ostalih rasa
• genetski čimbenici — istraživanja astigmatizma upućuju na to da je, kao i kod drugih grešaka refrakcije, vjerojatna obiteljska povezanost, odnosno nasljeđivanje, posebno ako oba roditelja imaju astigmatizam
• starija životna dob — degenerativne promjene tkiva koje se događaju starenjem mijenjaju strukture u oku te tako dovode do povećane šanse za grešku refrakcije, astigmatizam oka
• bolesti i stanja oka kao što su keratokonus ili ožiljak na rožnici
• prethodne operacije na oku
• druge bolesti i stanja koja zahvaćaju oči, kao što su dijabetes, Downov sindrom, Treacher-Collinsov sindrom i dr. 
• pušenje cigareta u trudnoći — povezano je s razvojem astigmatizma u djeteta. 
• nedonošenost — radi nezrelosti oko podložno razvoju brojnih oftalmoloških problema
• prekomjerna izloženost dječjih očiju ekranskim sadržajima (> 2 h za djecu stariju od 5 god) povezuje se s pogoršanjem vida, uključujući i stupanj astigmatizma. 

Simptomi astigmatizma

Niski stupanj astigmatizma je onaj do 0,25 dioptrija. Nizak stupanj astigmatizma u najvećem broju slučajeva ne uzrokuje simptome te ga nije potrebno korigirati. Ako osoba ima umjeren do visoki astigmatizam, javljaju se sljedeći simptomi: 

• nejasan vid — može biti mutan ili iskrivljen i na blizu ili na daleko, neovisno o stupnju osvjetljenosti
• naprezanje očiju, česta potreba za odmaranjem očiju
• glavobolja
• pretjerano škiljenje
• iritacija očiju
• preosjetljivost očiju na svjetlo (fotofobija)
• poteškoće s vožnjom u noćnim uvjetima.

Smatra se da nekorigirani astigmatizam može dovesti do slabovidnosti. Osim toga, pokazalo se da odrasle osobe koje imaju visoki astigmatizam, a koji se ne korigira, imaju dodatno: 

• smanjenu kvalitetu života
• povećan rizik od padova
• smanjenu produktivnost na radnom mjestu i povećanu šansu za pogreške
• smanjen subjektivni osjećaj dobrobiti.

Dijagnoza astigmatizma

Test astigmatizma

Astigmatizam oka ili cilindar dijagnosticira se očnim pregledom. Kompletan očni pregled uključuje seriju testova (ne samo jedan test za astigmatizam) kojima se provjerava zdravlje oka i refrakcija, odnosno način na koji oči lome svjetlost. 

Tijekom očnog pregleda oftalmolog koristi određene instrumente, usmjerava svjetlo u oko i ispituje vidnu oštrinu kroz različite leće. Svaki taj test za astigmatizam koristi se za ispitivanje funkcioniranja različitih dijelova očiju, ispitivanje vida i ako je to potrebno, određivanje recepta za korekciju, bilo uz pomoć naočala ili kontaktnih leća. 

Liječenje astigmatizma

Cilj liječenja astigmatizma je poboljšati vidnu oštrinu i udobnost očiju. Liječenje uključuje korektivne leće ili refraktivnu kirurgiju, a o tome koja je metoda liječenja najprikladnija za pojedinu osobu, odlučuje se u dogovoru s oftalmologom. 

Korektivne leće za astigmatizam

Nošenje korektivnih leća korigira astigmatizam na način da kompenziraju nejednaku zakrivljenost rožnice ili leće. Tipovi korektivnih leća jesu: 

• naočale — nutar okvira naočala stavljaju se leće koje svojim oblikom kompenziraju nejednoliki oblik očiju i korigiraju grešku refrakcije 
• kontaktne leće — kontaktne se leće nose u oku, odnosno na rožnici. Za astigmatizam se koriste posebne leće kao što su meke torične leće ili polutvrde plinopropusne leće
• noćne leće i ortokeratologija — redovitom noćnom primjenom polutvrdih leća tijekom spavanja nježno se oblikuje rožnica, i to na način da se mijenja njena zakrivljenost. Dolazi do korekcije greške refrakcije te se smanjuje potreba za drugim načinima korekcije
• refraktivna kirurgija — lasersko skidanje dioptrije.

Laserska korekcija astigmatizma

Refraktivna kirurgija pobošava vid i smanjuje potrebu za nošenjem naočala i kontaktinih leća. Kirurg koristi lasersku zraku za oblikovanje zakrivljenosti rožnice, čime se korigira refrakcijska greška. Prije same operacije, provodi se vrlo detaljan pregled svih dijelova oka i uzimaju se podaci od pacijenta, a sve kako bi se odredilo je li osoba dobar kandidat za lasersko skidanje dioptrije. 

Dostupno je nekoliko metoda laserskog skidanja dioptrije, a dvije osnovne vrste operacija su: 

1. PRK — fotorefraktivna keratektomija i T-PRK — transepitelna fotorefraktivna keratektomija. Nakon uklanjanja tankog površinskog sloja rožnice, bilo nožićem, četkicom ili laserom, uz pomoć lasera se ispravlja zakrivljenost rožnice, što omogućuje fokusiranje slike na mrežnici. Na rožnici ostaje mala ranica radi koje oporavak traje 3-5 dana
2. lasik metoda — to je metoda kod koje se najprije modelira tanak poklopčić na vrhu rožnice, ovisno o tehnici, laserom ili nožićem mikrokeratomom. Nakon toga operater oblikuje rožnicu laserom te vraća poklopčić natrag na mjesto. Oporavak traje svega nekoliko sati.

Astigmatizam kod djece

Astigmatizam je česta pojava kod nezrelih očiju u prvoj godini života jer je rožnica u toj dobi još vrlo strma, što se prirodno smanjuje s rastom i razvojem oka te se korigira do prve godine života. 

Najveća strmina rožnice nalazi se u novorođenčadi, s najmanjom porođajnom masom kao u nedonoščadi s najnižom gestacijskom dobi, a to je ujedno i skupina kod koje je šansa za trajni astigmatizam veća. Prema određenim autorima, dječji je astigmatizam povezan s razvojem kratkovidnosti ili miopije. 

Astigmatizam kod djece može dovesti do trajne slabovidnosti oka ako se ne prepozna na vrijeme. Neki od simptoma koji mogu uputiti na dječji astigmatizam jesu: 

• glavobolja
• bol u očima
• potreba za čestim zatvaranjem očiju
• škiljenje
• naginjanje ili okretanje glave kako bi dijete bolje vidjelo
• zatvaranje jednog oka prilikom čitanja ili gledanja televizije kako bi slika bila jasnija
• zaštita očiju dlanovima radi pojačane osjetljivosti na sunce
• poteškoće s čitanjem, prepisivanjem s ploče i općenito sa savladavanjem školskog gradiva.

Osim navedenog, otkriveno je da poteškoće s vidom koje uzrokuje dječji astigmatizam, mogu poremetiti rani razvoj. Nedavno istraživanje je pokazalo da kod astigmatizma može doći do lošijih rezultata na testovima kognitivnih funkcija, kao i jezičnog razvoja. 

Rano otkrivanje slabovidnosti 

U Republici Hrvatskoj provodi se Nacionalni preventivni program ranog otkrivanja slabovidnosti. U ovaj preventivni program uključena su sva djeca koja u tekućoj godini provedbe programa navrše četiri godine života. Roditelji pozivno pismo na pregled dobivaju poštom na kućnu adresu djeteta, a u pismu je navedeno određeno vrijeme i mjestom pregleda.

Iznimno je važno odvesti dijete na zakazani preventivni pregled vida, a ako to nije moguće, potrebno je o tome obavijestiti djetetovog liječnika i dogovoriti daljnje korake. 

Astigmatizam je česta dijagnoza i u djece i odraslih, a glavni simptomi koji uzrokuje astigmatizam su nejasan vid i naprezanje očiju. Značajan astigmatizam je potrebno korigirati, jer u protivnom može dovesti do brojnih smetnji, od slabovidnosti i neoptimalnog psihomotornog razvoja kod djece do glavobolja, umora, smanjenje radne sposobnosti i kvalitete života u odraslih. 

S obzirom da se malo dijete ne može požaliti na smetnje vida, ako postoji sumnja na problem s vidom, ako roditelji imaju astigmatizam ili postoje drugi čimbenici rizika, nužno je što prije učiniti pregled dječjeg oftalmologa. U dobi od 4 godine sva djeca u Republici Hrvatskoj idu na pregled vida u sklopu preventivnog programa ranog otkrivanja slabovidnosti.

Literatura: 

• https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC10045990/
• https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/29929004/
• https://jamanetwork.com/journals/jamanetworkopen/fullarticle/2799804