07.01.2026.

Noćni terori ─ što su i kako pomoći svojem djetetu?

Noćni terori mogu jako zabrinuti roditelje, no vrlo je bitno ostati smiren i napraviti potrebne korake koji će pomoći vašem djetetu.

Noćni terori

Noćni terori su slični noćnim morama, ali ima i nekih bitnih razlika. Javljaju se kod djece, najčešće predškolske dobi, češće kod dječaka, ali ne ostavljaju posljedice na njihovo zdravlje. 

Što su noćni terori? 

Noćni terori su panična buđenja nakon par sati sna. Ne zna se točno što je uzrok, ali postoji sklonost u obitelji. Dijete se par sati nakon usnivanja budi u snu vrišteći, u panici, kao da je nešto loše i strašno sanjalo. Često se u noćnim terorima diže iz kreveta i nekontrolirano trči po sobi.

Obično noćne terore prate i  organski simptomi kao što su ubrzano kucanje i jače lupanje srca, oblivenost znojem i još neki drugi.

Noćni terori su kod neke djece mogući tijekom razvoja i ne ostavljaju nikakve posljedice na zdravlje.

Kako izgleda noćni teror? 

Dijete se probudi u strahu, vrišti, može se ustati iz kreveta i trčati po prostoriji

Teško ga je smiriti jer je u polusnu i nije u potpunosti svjesno što se događa. Dijete je u strahu i panici. Sve je često popraćeno i organskim simptomima: drhtanje, znojenje, tahikardija – ubrzani rad srca, raširene oči… Noćni terori obično traju 5 do 10 minuta.

Razlika između noćnih mora i noćnih terora

Noćne more se javljaju kasnije noću u dubokom snu. Dijete se obično diže i hoda po prostoriji, može izaći i kroz vrata ili prozor ako su otvoreni, uglavnom ne odaje znakove prestrašenosti. Ne smije ga se buditi jer ga to može prestrašiti.

Za razliku od noćnih mora, noćni terori se javljaju kratko nakon uspavljivanja i dijete je izrazito preplašeno i nemirno kao da je sanjao neki strašan san. Dijete je polubudno.Nakon noćnih terora dijete se ne sjeća što se dogodilo, dok se nakon noćnih mora može sjetiti da je imalo noćnu moru

Što uzrokuje noćne terore?

Uzrok noćnih terora može biti nasljedan, dakle netko u obitelji je također imao noćne terore, a može biti izazvan nekim vanjskim čimbenicima koji su se desili u životu djeteta a koje ono proživljava u snu. Nastaje u fazi kada dijete u snu prelazi iz REM faze sna (plitka faza sna, faza u kojoj se osoba lako budi) u duboki san.

Kod neke djece se noćni terori javljaju nakon velikog umora, stresa prethodnog dana te iscrpljenosti i bolesti. Važno je djetetu osigurati svakodnevni ritam i rutinu, nastojati da ima dovoljno sna tijekom dana, da bude što manje u stresu. S većim djetetom treba pričati o eventualnim stresnim situacijama i kako ih prevladati. Dijete treba što manje boraviti pred televizijskim ekranima, na mobitelu i na internetu, a ako i da, neka to bude kontrolirano i vremenski i tematski od strane roditelja. 

Treba li posjetiti liječnika kod noćnih terora?

Ako se noćni terori ponavljaju često, te ako dijete nema miran i kvalitetan te dovoljno dug san koji mu je neophodno potreban za rast i razvoj, treba se javiti pedijatru. 

Dakle, ako se djeca često bude tijekom noći zbog noćnih terora te se ne naspavaju koliko bi trebali pa su tijekom sljedećeg dana umorni i  ne funkcioniraju, svakako treba posjetiti liječnika. Također, ako su postupci djeteta tijekom noćnih terora nasilni te dijete može povrijediti sebe ili nekog drugoga, razlog je za posjetu liječniku. Naravno, za početak pokušajte neke od ovih savjeta.

Savjeti kako pomoći svom djetetu kod noćnih terora 

1. Budite smireni

Najvažnije je da roditelji ostanu smireni. Ako dijete osjeti nemir i strah kod roditelja, terori će se samo produbiti i dijete se neće moći umiriti. Dakle, roditelj treba ostati sabran, smiren da bi mogao pomoći svom djetetu.

2. Pričekajte da epizoda sama završi

Pokušajte pričekati da se dijete samo smiri, ali budite u blizini, nadgledajte situaciju i pazite da se dijete ne ozlijedi. Terori najčešće prolaze sami te se dijete u većini slučajeva primiri i ponovo zaspi. Ponekad traju duže, ponekad kraće. Bitno je da budete uz dijete.

3. Nemojte buditi dijete

Nikada nemojte buditi dijete niti kod noćnih terora niti kod noćnih mora jer to samo pogoršava i produbljuje situaciju. Pokušajte dijete umiriti, nježno ušuškati  i uspavati ponovno.

4. Budite blizu

    Budite uz dijete, makar ono toga možda neće biti svjesno.

5. Zatvarajte vrata i prozore te sklonite opasne predmete i igračke na podu u sobi

S obzirom na to da tijekom noćnih terora  dijete nije svjesno, moglo bi se ozlijediti tako da se udari o neki oštri predmet u prostoriji ili da stane na neku igračku i ozlijedi se. Kao i kod noćnih mora, može odšetati kroz vrata…

6. Pokušajte prevenirati noćne terore

Ako ste primijetili da dijete nakon određenih situacija, događaja tijekom dana, stresa, navečer istog dana ima noćne terore, pokušajte izbjeći te situacije. 

7. Ako spava kod bake ili prijatelja

Ako dijete ide spavati negdje kod bake ili kod prijatelja, dobro ih je obavijestiti da vaše dijete ponekad ima  noćne terore te ih uputiti što da onda naprave ako se to desi.

 

Noćni terori su vrlo slični noćnim morama, ali se od njih razlikuju po vremenu nastanka, po tome što su tipični za predškolsku dob i ranu školsku dob (do ev. 12 godina), te da nastaju vrlo brzo nakon što dijete zaspe. Dijete se nakon noćnih terora ne sjeća što se dogodilo. Vrlo su dramatični, za razliku od noćnih mora. Treba razumjeti da je to razvojno i da će proći. 

Tijekom dana je važno da dijete ima dovoljno odmora, da se ne iscrpljuje te da je što manje na internetu, osobito ne na sadržajima koji nisu prikladni za dob. Roditelji ne smiju paničariti jer samo kada su smireni mogu pomoći svom djetetu.

Giovana Armano

Članak napisala:

prim. mr. sc. Giovana Armano, dr. med.

specijalist pedijatar. Medicinski fakultet upisala je 1975., a diplomirala 1980. Specijalistički ispit iz pedijatrije položila 1988., a magisterij obranila 1983. godine. Od 2000. radi u Domu zdravlja Susedgrad, sada DZ Zagreb Zapad, u Specijalističkoj pedijatrijskoj ordinaciji dr. Armano. Dobila je Povelju HLZ za rad u Hrvatskom društvu za socijalnu i preventivnu pedijatriju 2006. Godine. Član je upravnog odbora udruge Centar dječjeg zdravlja. Izdala je knjigu za roditelje „Pedijatar u kući“ 2006. godine te se uključila u Kliničko istraživanje uvođenja formule za dojenčad na bazi kozjeg mlijeka. Sudjeluje i organizator je brojnih znanstvenih stručnih skupova.

Ostali članci