06.12.2024.

Sindrom iritabilnog crijeva ─ što ga uzrokuje i kako liječiti?

Sindrom iritabilnog crijeva vrlo je čest probavni poremećaj koji karakterizira bol u trbuhu i poremećajem pražnjenja crijeva.

Sindrom iritabilnog crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva vrlo je čest, funkcionalni poremećaj crijeva koji dovodi do nadutosti, grčeva i promjena u pražnjenju crijeva od proljeva do zatvora. Ovaj poremećaj ne uzrokuje oštećenje sluznice i strukture crijeva te ne povećava rizik od pojave tumora crijeva. Simptomi mogu značajno narušiti kvalitetu života, ali se mogu i ublažiti, i to promjenom prehrane i načina života, smanjenjem stresa, lijekovima i probioticima.

Što je sindrom iritabilnog crijeva (IBS)?

Sindrom iritabilnog crijeva ili IBS (eng. Irritable bowel syndrome) je funkcionalni poremećaj crijeva, što znači da se pregledom i dijagnostičkim postupcima ne mogu otkriti strukturalne promjene i oštećenja crijeva. Očituje se bolovima u abdomenu i promjenama u konzistenciji i ritmu pražnjenja crijeva. 

Ovaj poremećaj jedan je od najčešćih poremećaja probavnog sustava s kojim se susreće liječnik obiteljske medicine, a javlja se u 10 do 15% odraslih osoba. Sindrom iritabilnog crijeva dvostruko se češće javlja kod žena, najčešće u dobi između 20. i 30. godine života.

Što uzrokuje sindrom iritabilnog crijeva?

Točan uzrok i mehanizam nastanka IBS-a nije poznat, nego se smatra da nastaje kao posljedica prisustva kombinacije više čimbenika te da postoji i genetska predispozicija. Kroz istraživanja otkriveno je da sljedeći faktori imaju ulogu u nastanku sindroma iritabilnog crijeva:

  • poremećaj komunikacije središnjeg živčanog sustava (CNS) i crijevnog živčanog sustava (ENS)
  • disbioza – poremećaj ravnoteže crijevnog mikrobioma
  • poremećaj sinteze neutrotransmitera, osobito serotonina
  • psihološki faktori
  • intolerancija (nepodnošenje) neke hrane
  • post infektivni IBS.

Poremećaj komunikacije središnjeg živčanog sustava (CNS) i crijevnog živčanog sustava (ENS)

Zbog poremećaja u komunikaciji, primjećuje se da emocionalne i stresne situacije mogu dovesti do većih promjena u pražnjenju crijeva te da stres pogoršava simptome IBS-a.

Disbioza – poremećaj ravnoteže crijevnog mikrobima (dobrih bakterija u crijevima).

Disbioza utječe na zdravlje sluznice crijeva, njenu otpornost na infekcije, utječe na metabolizam, stvaranje plinova, propusnost crijeva i pokretljivost crijeva (a time i na ritam pražnjenja i konzistenciju stolice). Istraživanja su pokazala da osobe koje boluju od sindroma iritabilnog kolona imaju drugačiji mikrobiom od zdravih osoba.

Poremećaj sinteze neutrotransmitera, osobito serotonina

Poremećaj sinteze neutrotransmitera, osobito serotonina koji se najviše sintetizira upravo u crijevima, a poremećaj neurotransmitera dovodi do promjena u pokretljivosti crijeva, osjetu boli (visceralna osjetljivost) te do poremećaja komunikacije sa središnjim živčanim sustavom (mozgom). Poremećaj sinteze neurotransmitera povezuje se uz disbiozu, neravnotežu mikrobioma.

Psihološki faktori

Osobe koje boluju od IBS-a često imaju anksioznost i simptome depresije, a također i obratno – osobe koje boluju od anksioznosti i/ili depresije češće razvijaju sindrom iritabilnog crijeva. 

Emocionalni stresovi, a osobito izloženost kroničnom stresu, pogoršavaju simptome IBS-a (pojava proljevastih stolica prije nastupa ili promjeni posla, konstipacija pri promjeni okoline ili na putovanjima i slično). 

Utjecaj psihološkog stanja osobe na pojavu iritabilnog crijeva objašnjava se dvosmjernom komunikacijom mozga i živčanog sustava crijeva – takozvana osovina crijevo-mozak (eng. Gut-brain axis).

Intolerancija (nepodnošenje) neke hrane

Primjerice intolerancija laktoze (mlijeko i mliječni proizvodi) može pogoršati i pridonijeti razvoju IBS-a.

Žena se drži za trbuh nakon konzumiranja mlijeka (intolerancija na mlijeko)

Postinfektivni IBS

Postinfektivni IBS poseban je oblik funkcionalnog poremećaja, kada se simptomi karakteristični za sindrom iritabilnog crijeva pojave nakon preboljenja infektivnog proljeva (uzrokovanog virusima ili bakterijama), a smatra se da su osobe koje imaju slabu bioraznolikost dobrih bakterija u svom mikrobiomu osjetljivije, pa im jedna crijevna infekcija može jače narušiti ravnotežu u mikrobiomu — javlja se disbioza sa svim posljedicama za zdravlje crijevne sluznice, stoga dolazi do produljenih simptoma (proljevi, grčevi, nadutost, bolovi), a to može potrajati i nekoliko tjedana

Simptomi sindroma iritabilnog crijeva

Simptomi u sindromu iritabilnog crijeva odraz su poremećaja u pokretljivosti (motilitetu) crijeva te u funkciji i zdravlju stanica sluznice crijeva, a najčešći simptomi su:

  • grčevi i bolovi u donjem dijelu trbuha, posebno nakon obroka, a koji nestaju nakon obavljanja velike nužde
  • urgencija (hitnost) odlaska na veliku nuždu (nakon obroka se javljaju grčevi pa urgencija)
  • pojava proljevastih stolica ili konstipacije ili izmjena proljev-konstipacija
  • nadutost
  • vjetrovi.

Žena na sjedi toaletu

Alarmantni simptomi zbog kojih se treba obavezno javiti liječniku jer upućuju da se ne radi samo o sindromu iritabilnog crijeva, već da se može raditi o ozbiljnijoj bolesti (karcinomi, upalne bolesti crijeva kao što je ulcerozni kolitis ili Crohnova bolest) su:

  • krv stolici
  • sluz u stolici
  • crna stolica (melena)
  • dugotrajni, svakodnevni proljevi više puta dnevno
  • pojava noćnih proljeva
  • dugotrajna konstipacija
  • gubitak na tjelesnoj težini
  • pojava simptoma IBS-a u kasnoj srednjoj dobi ili starijoj dobi
  • anemija u laboratorijskim nalazima, osobito kod starijih osoba.

Kako se dijagnosticira sindrom iritabilnog crijeva?

S obzirom na to da ne postoji jedan određeni uzrok sindroma iritabilnog crijeva, tako ne postoji niti jedan određeni test kojim bi se potvrdilo ili isključilo da se radi o tom poremećaju. Dijagnoza se postavlja ne temelju Rimskih IV kriterija koji donose smjernice za liječnike — za postavljanje dijagnoze traži se da se ponavljajući bolovi u trbuhu i promjene u pražnjenju crijeva javljaju najmanje 1x tjedno u protekla 3 mjeseca te da se zadovolje 2 ili više od sljedećih kriterija:

  • ponavljajući bolovi u trbuhu povezani uz pražnjenje crijeva (defekaciju)
  • ponavljajući bolovi u trbuhu uz promjenu učestalosti stolice
  • ponavljajući bolovi u trbuhu uz promjenu konzistencije stolice.

Kako bi se isključili drugi uzroci simptoma, od dijagnostičkih testova provodimo sljedeće:

  • ultrazvuk abdomena (trbuha)
  • laboratorijski testovi – krvna slika, razina željeza, test na celijakiju
  • mikrobiološka analiza uzorka stolice (traženje patogenih bakterija, virusa, parazita)
  • fekalni kalprotektin – test stolice kojim otkrivamo upalu sluznice crijeva – kod sindroma iritabilnog crijeva je ovaj test uredan, a kod upalnih bolesti crijeva je povišen
  • test mikrobioma (ne radi se na teret zdravstvenog osiguranja) – analizira se sastav mikrobioma, postoji li disbioza, kojeg je stupnja, koji ključni rodovi i vrste su u poremećenom odnosu, te se preporučuje korekcija prehrane i uzimanje prebiotika i probiotika kako bi se postigla ravnoteža dobrih bakterija u crijevima
  • test intolerancije na hranu (ne radi se na teret zdravstvenog osiguranja) – ako osoba sama ne može definirati koja joj hrana izaziva tegobe, ovaj test može pacijentu olakšati korekciju prehrane i izbjegavanje namirnica koje su za tu osobu teško probavljive ili uzrokuju tegobe
  • kolonoskopija – provodi se kod nekih pacijenata ako sumnjamo na druge bolesti crijeva koje mogu imati slične simptome, kao sindrom iritabilnog crijeva ili ako su prisutni alarmantni simptomi.

Liječenje sindroma iritabilnog crijeva

Ne postoji lijek za sindrom iritabilnog crijeva, ali se različitim postupcima, prehranom i dodacima prehrani simptomi mogu ublažiti, a time i poboljšati kvaliteta života. Ne postoji jedan određeni lijek ili postupak koji bi djelovao kod svih osoba s iritabilnim crijevom, jer su mnogi faktori uključeni u nastanak i pogoršanje simptoma IBS-a. Liječenju treba pristupiti individualno, a najčešće preporučujemo:

  • regulaciju prehrane
  • prebiotike
  • probiotike
  • unos vlakana kod opstipacije
  • izbjegavanje stresa
  • psihološku potporu
  • lijekove.

Regulacija prehrane

Najčešći protokol koji se preporučuje je „low FODMAP“ prehrana kojom se izbjegava unos mlijeka, glutena, kao i namirnica koje previše fermentiraju, napuhuju ili su teže probavljive, a također se preporučuje izbjegavanje masne, pržene hrane, visoko rafinirane hrane, šećera i brze hrane, alkohola, kave i gaziranih pića. Preporučuje se povećati unos vlakana prehranom (ali postepeno, da se crijeva priviknu u protivnom mogu pogoršati nadutost, grčeve), preporučuje se prvo pokušati konzumirati više lako topivih vlakana (zob, lan).

Prebiotici 

Prebiotici su hrana za dobre bakterije u crijevima, to su vlakna koja unosimo hranom ili ih unosimo kao dodatak prehrani. Ta vlakna mi ne možemo iskoristiti kao izvor energije, već ona neprobavljena dolaze u crijevo te tamo služe kao izvor hrane za dobre bakterije.

Probiotici

Probiotici su živi mikroorganizmi koji imaju korisne funkcije za osobu koja ih konzumira, u smislu poboljšanja funkcije probavnog sustava, imunološkog sustava i dr. Probiotike možemo unositi putem hrane (fermentirane namirnice, kefir, jogurt) ili u obliku dodataka prehrani s točno određenim sojevima bakterija koje dokazano djeluju kod određenih probavnih tegoba.

Povećati unos vlakana

Kod opstipacije se savjetuje povećati unos vlakana u prehrani, uzimati lanene sjemenke i psilijum, više tekućine te provoditi redovitu umjerenu fizičku aktivnost

Izbjegavanje stresa

Izbjegavati stres i prakticirati metode relaksacije jer stres pogoršava simptome IBS-a.

Psihološka potpora, kognitivno bihevioralna terapija, biofeedback lijekovi 

  • Mebeverin – smanjuje grčeve
  • simetikon – eliminira plinove u probavnom sustavu i time smanjuje nadutost
  • antidepresivi – triciklički antidepresivi, SSRI.

Sindrom iritabilnog kolona uzrokuje neugodne simptome, narušava kvalitetu života, no nije opasan po život niti dovodi do razvoja težih i ozbiljnijih bolesti. Potrebno je obratiti pažnju na alarmantne simptome i ne zanemariti ih te se obratiti liječniku radi daljnjih pretraga. Liječenje sindroma iritabilnog crijeva je dugotrajno, treba biti individalizirano prema svakom pacijentu, s naglaskom na zdravu prehranu i smanjivanje stresa. Tijekom liječenja pacijenta je potrebno pratiti te prema potrebi modificirati liječenje. 

Helena Šimurina

Članak napisala:

Helena Šimurina, dr. med., specijalist obiteljske medicine

rođena je 16.04.1972. u Zagrebu. Završila je Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1996. godine te 1997. nakon obaveznog pripravničkog staža počinje raditi kao liječnik obiteljske medicine u Domu zdravlja studenata u Zagrebu. Tijekom 1998. pohađa poslijediplomski studij iz školske medicine, a od 2005. do 2008. godine prolazila je specijalističko usavršavanje i poslijediplomski studij iz obiteljske medicine te je 2008. godine položila specijalistički ispit. Do 3. mj. 2021. radila je kao specijalist obiteljske medicine u Domu zdravlja Zagreb Centar, a nakon toga u Privatnoj specijalističkoj ordinaciji obiteljske medicine, Helena Šimurina. Kroz godine rada iskazuje veći interes za preventivnu medicinu, holistički pristup osobi i njenim tegobama te za potporno prirodno liječenje, fitoterapiju i mikronutriciju.

Ostali članci