Hipotermija ─ uzroci, simptomi i kako pomoći?

Hipotermija je potencijalno opasan pad tjelesne temperature, kada tijelo gubi toplinu puno brže nego ju može sam proizvesti. Do nje dolazi najčešće nakon duge izloženosti hladnim temperaturama zimi ili uranjanjem u hladnu vodu. Rizik od hipotermije prijeti gotovo cijele godine; planinari na visokim nadmorskim visinama izloženi su niskim temperaturama, kao i ljeti prilikom pada u hladno jezero ili more.

Hipotermija je hitno, po život ugrožavajuće stanje koje ako se na vrijeme ne prepozna i ne liječi može dovesti do zatajenja više organskih sustava, a naposljetku i smrti.

Svake zime velik broj ljudi potraži pomoć zbog hipotermije. Zbog nje umire veći broj ljudi, ali se smrt pripisuje drugim uzrocima. U najvećem su broju slučajeva stariji ljudi koji žive u lošim uvjetima. Primarni tretmani za hipotermiju su metode s ciljem zagrijavanja tijela kako bi mu se vratila normalna temperatura.

Što je hipotermija?

Hipotermija je potencijalno opasan pad tjelesne temperature i smatra se hitnim stanjem. U slučaju dugotrajne izloženosti niskim temperaturama dolazi do gubitka topline tijela brže no što ju tijelo može proizvesti i uzrokuje opasno nisku tjelesnu temperaturu.

Normalna tjelesna temperatura kreće se oko 37°C. Hipotermija se definira kao pad tjelesne temperature za više od 2°C, odnosno kada tjelesna temperature padne ispod 35°C. Kod pojave teže hipotermije, središnja tjelesna temperatura može pasti i do 28°C, pa čak i niže.

Hipotermija uzrokuje takozvanu depresiju središnjega živčanog sustava, pa osoba pri temperaturi od 32°C gubi svijest, a pri temperaturi nižoj od 25°C samo 30% pothlađenih ima izgleda za preživljenje, dok kod drugih nastupa smrt.

Kada dođe do pada tjelesne temperature, srce, živčani i dišni sustav ne mogu normalno raditi te ako se ne prepozna i ne liječi dovodi do oštećenja srca i dišnog sustava , a naposljetku i do smrti.

Što uzrokuje hipotermiju?

Hipotermiju (nisku tjelesnu temperaturu) najčešće uzrokuje izlaganje hladnom vremenu ili uranjanje u hladnu vodu.

Riziku od hipotermije izložena je svaka osoba koja boravi na velikoj hladnoći, a posljedično se javlja pothlađenost. Žrtve hipotermije većinom su starije osobe — tijelo starije osobe slabije uspijeva održati ravnomjernu tjelesnu temperaturu kada je izloženo jakoj hladnoći. Dok tjelesni mehanizmi koji otkrivaju pad temperature tijela postepeno gube osjetljivost.

Jedni od najčešćih uzroka nastanka hipotermije su kada je osoba izložena hladnim vremenskim uvjetima ili se, iz namjernog ili slučajnog razloga, nalazi u hladnoj vodi.

Dugotrajno izlaganje iznimno hladnom okruženju, uz neprikladnu odjeću ili nekontrolirane uvjete, može dovesti do hipotermije.

Hipotermija može nastupiti i u posebnim uvjetima:

• nošenje odjeće koja nije dovoljno topla za određene vremenske uvjete
• predug boravak na hladnom
• slučajan pad u hladnu vodu (npr. kod prometne nesreće)
• neadekvatno grijanje ili pretjerano hlađenje, posebno kod starijih i djece.

 

Koji su simptomi hipotermije?

Prvi simptomi hipotermije su niska tjelesna temperatura i drhtavica. Kada se javi drhtanje, sustavi za regulaciju topline još su aktivni i drhtanje je dobar znak.

Prvi simptomi

Prvi simptomi hipotermije kod odraslih uključuju:

• drhtavica, koja može prestati kako hipotermija napreduje
• sporo, plitko disanje
• zbunjenost i gubitak pamćenja
• pospanost 
• iscrpljenost
• nejasan govor, mrmljanje
• gubitak koordinacije, petljanje ruku, posrtanje u koracima
• usporen, slab puls.

Simptomi hipotermije kod dojenčadi uključuju:

• hladna na dodir, jarko crvena koža
• neuobičajeno niska aktivnost
• slab plač, krik.

Blaga hipotermija nastaje u trenutku kada je tjelesna temperatura između 32 i 35°C .

Blaga, umjerena i teška hipotermija

Blaga hipotermija

Simptomi blage hipotermije uključuju:

• drhtanje 
• cvokotanje zubima
• iscrpljenost
• usporene pokrete i reakcije
• pospanost
• slab puls
• otkucaje srca brže od normalnog
• ubrzano disanje
• blijedu boju kože
• zbunjenost
• pojačano mokrenje.

Umjerena hipotermija

Umjerena hipotermija razvija se kada je tjelesna temperatura između 27 i 32°C. Simptomi umjerene hipotermije uključuju:

• • usporavanje disanja i otkucaja srca
  • govor je iskrivljen
  • poteškoće s razumijevanjem i razmišljanjem
  • halucinacije
  • manje drhtavice
  • plavilo kože
  • ukočenost mišića
  • proširene zjenice
  • abnormalni srčani ritam
  • niski krvni tlak

• gubitak svijesti.

Teška hipotermija

Teška hipotermija nastupa kada je tjelesna temperatura niža od 27°C. Simptomi teške hipotermije uključuju:

• prestanak drhtanja
• niski krvni tlak
• gubitak refleksa
• nakupljanje tekućine u plućima
• nemogućnost kretanja
• male količine mokraće
• srce prestaje kucati.

Razlika hipotermije i hipertermije?

Hipertermija je stanje u kojem je tijelo pregrijano, a obično nastaje tijekom intenzivna tjelesne aktivnosti, vježbanja, odnosno tjelesne aktivnosti u toplim i vlažnim uvjetima tijekom koje se troši previše energije.

Oblici hipertermije (od najblaže do najozbiljnije) uključuju:

• pojavu grčeva u mišićima
• iscrpljenost
• pojavu osipa od vrućine
• toplinski stres
• toplinski udar (stanje u kojem je tjelesna temperatura viša od 40°C i koje može uzrokovati smrt).

Kako se dijagnosticira hipotermija?

Dobrim kliničkim pregledom i korištenjem termometra koji je dostupan u svakom kućanstvu, ambulanti i hitnoj pomoći može se izmjeriti vrlo niska tjelesna temperatura i potvrditi dijagnoza. Prilikom kliničkog pregleda liječnici uočavaju simptome drhtanja, smetenosti, slabosti pulsa i ubrzanog disanja.

Pri tome se uzima u obzir i podatak gdje je osoba pronađena, na primjer u snijegu, hladnoj vodi ili kako se razboljela.

Hipotermiju je katkada teško dijagnosticirati, a simptomi mogu izgledati kao druga zdravstvena stanja. Na primjer, starija osoba može biti zbunjena i imati problema s govorom, što u nedostatku okolnosti može dovesti do neprepoznavanja osnovnog uzroka.

Kako pomoći osobi kod hipotermije?

Primarni tretmani kod bolesnika s hipotermijom su metode s ciljem zagrijavanja tijela kako bi mu se vratila normalna temperatura. Postupak mora biti postupan jer bi prebrzo utopljavanje moglo izazvati naglo proširenje krvnih žila na površini tijela. U tom slučaju, iznenadna navala krvi može uzrokovati nedostatak krvi u vitalnim organima.

U stanju hipotermije iznimno je bitno postupati pravilno:

• unesrećenu osobu smjestiti u zagrijanu prostoriju
• ukloniti mokru odjeću, presvući osobu u suhu odjeću 
• pokriti ju dekama, postupno ju zagrijavati
• ako je osoba pri svijesti, dati joj topli slatki bezalkoholni i beskofeinski napitak
• ne trljati joj kožu 
• topli oblozi samo na vratu, prsnom koši i preponama
• ne koristite vruću vodu kako biste zagrijali osobu, ekstremna toplina može oštetiti kožu, izazvati nepravilne otkucaje srca i njegov zastoj
• nemojte joj davati alkohol 
• nazovite hitnu medicinsku službu.

U slučaju teške hipotermije osoba može biti bez svijesti, a često se može i činiti da osoba nema puls, odnosno da ne diše. U tom slučaju odmah treba pozvati hitnu pomoć.

Započnite reanimaciju čak i ako osoba izgleda kao da je mrtva. Obavezno nastavite oživljavati osobu sve dok ona ne pokaže znakove života ili dok ne dođe hitna medicinska pomoć. Cijelo to vrijeme potrebno je i dalje nastaviti pokušavati postepeno zagrijavati osobu.

Postoje određeni slučajevi gdje su osobe sa teškom hipotermijom naizgled bile mrtve, no ipak su se uspješno reanimirale.

Medicinski tretman za hipotermiju

Ovisno o težini hipotermije, hitna medicinska skrb može uključivati jedno od sljedećih intervencija za podizanje tjelesne temperature:

• zagrijavanje krvi — krv može biti izlučena, zagrijana i vraćena u tijelo, najčešće pomoću stroja za hemodijalizu.
• topla intravenska tekućina — intravenska otopina zagrijane slane vode ubrizgava se u venu kako bi se zagrijala krv
• vlažan kisik — primjenjuje se putem maske ili nosne cijevi koja zagrijava dišne putove i podiže temperaturu tijela.

Kako spriječiti hipotermiju?

1. Prije izlaska na hladan zrak stavite kapu i zaštitite se kako biste spriječili gubitak tjelesne topline.
2. Izbjegavajte aktivnosti koje bi uzrokovale pojačano znojenje. Do bržeg gubitka tjelesne temperature može doći ako se spoje mokra odjeća i hladni vremenski uvjeti.
3. Nosite široku, slojevitu, laganu odjeću. Za zaštitu od vjetra, najbolja je gornja odjeća od vodonepropusnog materijala, dok je za donje slojeve bolje birati odjeću od vune, svile ili polipropilena koji zadržavaju toplinu tijela bolje od pamuka.
4. Skinite mokru odjeću što je prije moguće. Od velike je važnosti brinuti da snijeg ne uđe u rukavice i čizme i tako ohladi ruke i noge.

Kada putujete, obavijestite svoje najbliže gdje idete i kada ćete stići. Držite zalihe namirnica u autu za svaki slučaj. 

Preporuke su, ako ste u prometnom zastoju tijekom hladnih vremenskih uvjeta, da svakih sat vremena upalite automobil na 10 minuta da se zagrije te da ste pokriveni od hladnoće. Uvjerite se da je prozor malo otvoren i da ispušna cijev nije prekrivena snijegom dok motor radi kako biste spriječili trovanje ugljičnim monoksidom.

Kako spriječiti hipotermiju kod beba i male djece?

Spriječite hipotermiju kod beba i male djece tako što ćete ih:

• odjenuti u jedan sloj više nego što bi odrasli nosili u istim uvjetima
• uvesti u kuću ako počnu drhtati – to je prvi znak da počinje hipotermija
• često zvati na toplo da se ugriju dok se igraju vani
• ne ostavljati da spavaju u hladnoj prostoriji ili vani.

Terapijska hipotermija

Terapijska hipotermija je terapijska metoda pothlađivanja novorođenčeta koje pati od asfiksije (nedostatka kisika) uslijed manjka kisika ili poremećaja cirkulacije, s ciljem sprečavanja trajnih posljedica na mozak novorođenčeta. Trebala bi biti započeta prije nastanka oštećenja mozga u prvim satima života.

Selektivno pothlađivanje glave provodi se na 34 do 34.5 C, a pothlađivanje cijelog tijela na 33 do 33.5 C i traje 72 sata. Nakon provođenja terapijske hipotermije provodi se postepeno zagrijavanje organizma na fiziološku temperaturu tijela.

Hipotermija ili pad tjelesne temperature potencijalno je opasno stanje koje, ako se na vrijeme ne otkrije, može dovesti do zatajenja više organskih sustava, pa čak i smrti. Opasnost od hipotermije ja najviše za vrijeme zimskih mjeseci, ali moguće je i tijekom cijele godine uslijed boravka na niskim temperaturama na planini, u hladnoj vodi ili nesretnog slučaja.

Rano prepoznavanje simptoma hipotermije uz pravovremeno pomaganje osobi prevenira razvoj teške i po život opasne hipotermije. Mjere pružanja prve pomoći često su dovoljne i bez potrebe za daljnjom medicinskom intervencijom. U slučaju razvoja simptoma više organskih sustava, a ako se radi o malom djetetu ili starijoj osobi, potrebno je odmah pozvati službu hitne pomoći. Primarno zbrinjavanje oboljelog od hipotermije je postupno zagrijavanje tijela kako bi mu se vratila normalna temperatura tijela. 

Hipotermija može imati i svoj terapijski učinak. Dokazan je povoljan učinak kod novorođenčadi koja su pretrpjela asfiksiju u porodu na smanjenje oštećenja mozga uslijed nedostatka kisika.