19.09.2022.

Bušenje ušiju kod djece - sve što roditelji trebaju znati

Pedijatar za Lupilu — sve što roditelji trebaju znati ako se odluče na bušenje ušiju kod djece i beba. Kada probušiti i kako brinuti o higijeni nakon bušenja?

busenje usiju kod djece

Roditelji vrlo često razmatraju bušenje ušiju kod male djece. Bušenje ušiju je procedura kod koje se koža ušne resice probuši iglom debljine 12 ili 18g, nakon čega se u novonastalu rupicu uvedu takozvane medicinske naušnice (medicinke) koje se neprekidno nose tijekom barem 6 tjedana, odnosno dok rupica na uhu ne zaraste. 

Bušenje ušiju kod djece i beba

Iako je bušenje ušiju kod male djece popularno i u većini slučajeva prolazi bez komplikacija, valja znati da ta procedura nije bez rizika. Liječnici se nerijetko susreću sa slučajevima inficiranih ušnih resica kod male djece s nedavno probušenim ušima, a u pojedinim slučajevima je potrebna i kirurška intervencija kako bi se naušnica uklonila iz upaljenog i otečenog tkiva. 

Kada probušiti uši?

Službeni stav struke o tome kada probušiti uši kod nas ne postoji. Postoje znanstveni pregledni članci i smjernice te određeno iskustvo iz prakse i time se možemo voditi kada savjetujemo roditelje kada se informiraju o bušenju ušiju kod male djece.

Preporuke Američke akademije za pedijatriju (eng. The American Academy of Paediatrics – AAP) šalju jasnu poruku da bi se bušenje ušiju kod djece trebalo odgoditi sve do dobi u kojoj će dijete biti dovoljno zrelo da samo vodi brigu o probušenom mjestu na svome tijelu. Dakle, bušenje ušiju kod beba se ne preporuča. Stručnjaci se slažu da je to odgađanje nedvojbeno najbolji način da se spriječi infekcija nakon bušenja ušiju. Dodatni argument za odgađanje ove procedure do kasnije dobi djeteta je i onaj iz domene prava djeteta, odnosno argument da bi dijete samo za sebe trebalo odlučiti o tome da li želi probušiti neki dio svoga tijela. 

Gdje otići bušiti uši?

bušenje ušiju

Bušenje ušiju treba prepustiti profesionalcima koji će tu proceduru obaviti u strogo higijenskim uvijetima, uz sterilan prostor i opremu. Najsigurnije je to učiniti u provjerenom piercing studiju. Preporuča se bušenje ušiju iglom, a ne takozvanim pištoljem s iglom jer je kod korištenja pištolja veći rizik od infekcija i prijenosa bolesti budući da se svi dijelovi tog uređaja ne mogu sterilizirati. Cijene bušenja ušiju variraju i o tome se treba raspitati u odabranom piercing studiju. 

Naušnice za djecu — preporuke

Nakon što je ušna resica probušena, nose se posebne naušnice za djecu, takozvane medicinske naušnice ili medicinke koje će ostati na mjestu i sprječavati da se novonastala rupica na uhu zatvori, odnosno dok ne nastane nova koža, a u pojedinim slučajevima za to može biti potrebno čak 6-8 tjedana.  

Preporuke za prve naušnice: 

  • Najbolje je da prve naušnice za djecu budu od zlata (14 karata ili više) ili od materijala kao što su medicinski titan ili čelik, jer je uz te neutralne materijale najmanja mogućnost za razvoj alergijske reakcije. 
  • Po veličini i obliku bi prve naušnice za djecu trebale biti male te zaobljene i što je moguće plosnatije, kako dijete za njih ne bi zapinjalo ručicom. 
  • Prve naušnice bi se trebale učvršćivati na navoj, kako ih dijete ne bi moglo samo slučajno ili namjerno skinuti i staviti sitne dijelove u usta, što može dovesti do gušenja. 

Kako brinuti o higijeni dječjih ušiju nakon bušenja?

bušenje ušiju djeca

Kao i nakon bilo kojeg bušenja na tijelu kod odraslih (piercing), briga za mjesto bušenja u prvim tjednima određuje kako će rupica na uhu zacijeliti i hoće li biti komplikacija. 

  • Ne preporuča se okretanje naušnica jer to dovodi do mehaničke iritacije i povećava rizik od upale i komplikacija. 
  • Ne preporuča se korištenje alkohola za dezinfekciju jer iritira kožu i povećava rizik od komplikacija. 
  • Probušeno mjesto treba svaki dan, dok ne zaraste, nježno tretirati otopinom za dezinfekciju kože. Prva 2 tjedna nakon bušenja ušiju su najrizičnija za razvoj infekcija, a nakon toga se za njegu može koristiti sterilna fiziološka otopina.  
  • Treba paziti da se uši i naušnice ne diraju prljavim rukama.

Mogući problemi i komplikacije uzrokovane bušenjem ušiju

bušenje ušiju kod djece

Ako primijetite da je mjesto bušenja ušiju bolno, crveno, otečeno i/ili iz njega nešto curi, potražite odmah savjet liječnika koji će odrediti radi li se o komplikaciji bušenja ušiju, odnosno alergiji ili infekciji i postupiti u skladu s dijagnozom. Postoje infekcije i druge promjene na koži koje nikako ne smijete zanemariti, stoga obratite pažnju i na sljedeće:

  • Ako je koža djeteta inače sklona razvijanju debelih ožiljaka ili keloida, treba dobro razmotriti je li uopće potrebno bušiti uši. Ako se donese odluka da se takva koža buši, pokazalo se da su šanse za razvoj keloida manje kada se bušenje obavlja prije 11. godine života.  
  • Ako dijete ima srčanu grešku ili bilo koju kroničnu bolest koja oslabljuje organizam, prije bušenja ušiju obavezno je savjetovati se s liječnikom s obzirom na rizike potencijalnog unosa infekcije u organizam. 
  • Jedna norveška studija je dokazala povezanost između bušenja ušiju i kasnije alergije na nikal u djece, što samo potvrđuje važnost izbora kvalitetnog materijala od kojega su napravljene medicinske naušnice, koji bi trebao neutralan u smislu mogućnosti za izazivanje alergija. 

 

S obzirom na navedeno, postoje stvari koje treba uzeti u obzir prilikom donošenja odluke o bušenju ušiju kod djeteta:

  • Bušenje ušiju je popularno, ali nije bez rizika
  • Bušenje ušiju treba odgoditi sve do dobi kada će se dijete samo moći brinuti za rupicu na uhu. 
  • Bušenje ušiju treba raditi profesionalna osoba u sterilnim uvjetima koristeći iglu, a ne takozvani pištolj s iglom. 
  • Dok rupica na uhu ne zaraste treba nositi visoko kvalitetne medicinske naušnice i održavati svakodnevnu higijenu probušenog mjesta kako bi se smanjio rizik od alergijske reakcije i infekcije.
  • Prilikom odluke o bušenju ušiju kod male djece, treba razmotriti i prava samog djeteta, odnosno odgađanje procedure do dobi kada će dijete biti dovoljno zrelo da samo donese odluku o bušenju ušiju. 

 

Ana Balažin Vučetić

Članak napisala:

Ana Balažin Vučetić, dr. med., spec. pedijatrije

radi kao pedijatar u ambulanti primarne zdravstvene zaštite djece u Zagrebu. Posebna područja njenog interesa uključuju holistički pristup zdravstvenoj zaštiti, rani neurorazvoj te nutritivne potrebe i prehranu trudnica te male djece koja predstavlja temelj zdravlja, rasta i razvoja. Rođena je u Bjelovaru, gdje je završila osnovnu školu i Opću gimnaziju, a Medicinski fakultet u Zagrebu završava 2006. godine. Majka je jednog djeteta. U slobodno se vrijeme bavi jogom, meditacijom i pisanjem.

Ostali članci