Botulizam - Vrste, uzroci, simptomi i metode liječenja

Botulizam je neuromišićno trovanje toksinom bakterije Clostridium botulinum.

Toksin se može unijeti u organizam hranom ili ga bakterija može stvarati u organizmu nakon što je ušla u tkivo, npr. u crijevo ili u mišić.

Simptomi botulizma su slabost i paraliza mišića. Dijagnoza se postavlja prepoznavanjem simptoma te laboratorijskim dokazivanjem toksina.

Inkubacija botulizma varira od nekoliko sati do čak 14 dana, ovisno o vrsti botulizma, odnosno o načinu unosa spora ili već stvorenog toksina u organizam.

Liječi se specifičnim antitoksinom i potpornim mjerama.

Što je botulizam?

Botulizam je rijetko, ali potencijalno fatalno trovanje koje uzrokuje botulinum toksin bakterije Clostridium botulinum.

Prvi zapisi o botulizmu datiraju iz Bizantskog carstva, a botulizam prenesen hranom pojavljuje se već u 9. st. Naziv botulizam nastao je 1820-ih godina kada je njemački liječnik Justinus Kerner opisao trovanje hranom kod osoba koje su konzumirale nepravilno pripremljene kobasice te je to stanje nazvao botulizam prema latinskom nazivu za kobasicu – botulus.

Botulinum toksin najjači je poznati prirodni toksin koji u minimalnim koncentracijama od 10^–9 g/kg dovodi do smrti i čak je 15.000-100.000 puta jači od bojnog plina sarina.

Botulinum toksin djeluje na funkcioniranje živčanog sustava na način da blokira prijenos signala sa živca na mišić, što dovodi do paralize mišića. 

Ako se na vrijeme ne prepozna i ne liječi, botulizam može dovesti do paralize mišića za disanje, otežanog disanja i smrti.

Koje vrste botulizma postoje?

Dojenački botulizam

Oko 65% svih slučajeva botulizma nastaje u dojenčadi do prve godine života.

Botulizam kod beba najčešće nastaje unosom spora bakterije Clostridium botulinum i to udisanjem ili gutanjem kontaminirane prašine iz svoga okoliša ili pak konzumiranjem kontaminiranog meda, kukuruznog sirupa ili adaptirane hrane za dojenčad sa žitaricama.

U organizmu dojenčeta spore lako preživljavaju te se uskoro pretvaraju u aktivne bakterije i počinju stvarati paralizirajući toksin.

Botulizam prenesen hranom

Botulizam prenesen hranom nastaje nakon konzumiranja hrane u kojoj je ranije već proizveden toksin.

Tu se ne radi o svježoj hrani, već o hrani koja je konzervirana ili pohranjena u limenkama ili staklenkama. Ta je hrana prethodno morala biti kontaminirana bakterijom Clostridium botulinum, koja je potom u uvjetima manjka kisika i kiseline počela stvarati toksin. 

Botulizam unesen kroz rane

Do botulizma može doći i nakon kontaminacije rane sporama bakterije Clostridium botulinum. To se može dogoditi ako je prilikom ozljede došlo do kontakta ranjenog tkiva sa zemljom, prašinom ili sličnom tvari koja je kontaminirana sporama. Prilikom ulaska u tkivo, spore se aktiviraju i počinju lučiti toksin.

Ostalo

U rijetkim slučajevima botulizam može nastati i gutanjem ili udisanjem prašine ili ulaskom spore kroz sluznicu oka ili kroz oštećenu kožu.

Isto tako, osobe koje se liječe malim količinama botulinum toksina, npr. zbog distonije mišića, mogu razviti tzv. jatrogeni botulizam, odnosno botulizam izazvan liječenjem.

Koliko je čest botulizam? 

Botulizam je rijetka bolest, ali to ne znači da ne trebamo biti na oprezu.

U svim zemljama EU-a 2019. je godine dokazano 86 slučajeva botulizma, od čega je jedan slučaj bio iz Hrvatske. Nešto manje od pola slučajeva u Europi otpada na dojenački botulizam, a ostatak je uglavnom botulizam prenesen hranom.

Koji su najčešći simptomi botulizma?

Simptomi kod djece 

Simptomi se kod dojenačkog botulizma mogu javiti s odmakom od čak 14 dana. Opstipacija je u 90% slučajeva prvi simptom, a slijedi ju postepena neuromišićna paraliza.

Paraliza je silaznog tipa, što znači da najprije zahvaća mišiće glave i vrata, a potom se širi na ostatak mišića, uključujući i mišiće za disanje.

Tipični simptomi zahvaćanja mišića lica i vrata kod dojenčadi jesu:  

• spušteni kapci i otežano otvaranje kapaka
• proširene zjenice
• novonastali strabizam ili škiljenje
• tihi plač
• slabo sisanje
• otežano gutanje i nakupljanje sline u ustima
• oslabljen refleks povraćanja
• gubitak izraza lica.

Težina bolesti može znatno varirati, od tek blage pospanosti i usporenog hranjenja, do znatno smanjenog tonusa i zatajenja mišića za disanje.

Simptomi kod odraslih

Botulizam prenesen hranom počinje naglo, unutar 18 do 36 sati od konzumacije hrane s toksinom, iako je zabilježeno da inkubacija može varirati od 4 sata do čak 8 dana, ovisno o količini toksina i obranama samog organizma.

Prvi simptomi trovanja botulinum toksinom obično su vezani uz probavni sustav i to su:

• mučnina
• povraćanje
• grčeviti bolovi u trbuhu

Nakon probavnih simptoma slijede neurološki simptomi. Oni zahvaćaju obje strane tijela simetrično, a baš kao i kod dojenčadi počinju s mišićima glave i vrata, nakon čega slijedi slabost ostalih mišića tijela (silazna slabost mišića).

Najčešći neurološki simptomi botulizma prenesenog hranom jesu:

• suhoća usta
• dvoslike ili zamagljeni vid
• spušteni kapak
• teškoće gutanja
• teškoće govora
• gubitak mimike lica
• opstipacija (zatvor).

Značajno je da kod botulizma nema gubitka osjeta (bolesnik osjeća dodir, bol i promjenu temperature na koži) te da svijest ostaje očuvana, budući da se toksin zadržava na periferiji živčanog sustava i ne prelazi barijeru prema mozgu.

Glavne komplikacije su upala pluća i zatajenje mišića za disanje, što može dovesti do fatalnog ishoda.

Botulizam rane očituje se istim neurološkim simptomima kao što je opisano ranije, uz razliku da izostaju početni probavni simptomi. Ono što se otkriva kod ovih bolesnika je da su unutar 14 dana od pojave simptoma imali ozljedu, ubodnu ranu ili ginekološki zahvat u nehigijenskim uvjetima.

Što uzrokuje botulizam i koje su rizične skupine?

Botulizam uzrokuje toksin koji izlučuje bakterija Clostridium botulinum i koji djeluje na mišićnoj spojnici blokirajući aktivaciju mišića (kontrakciju).

Spore bakterije Clostridium botulinum često su prisutne u zemlji, u prašini te u riječnim i morskim sedimentima. Spore su neaktivni oblici bakterije u kojima bakterije „čekaju” povoljne uvijete za svoj rast.

Bakterija C. botulinum sama po sebi nije opasna, no ako se nađe u okolini koja joj je povoljna za rast, kao što je lužnata okolina u kojoj manjka kisika, kakva se nalazi u zatvorenim limenkama ili staklenkama s hranom, ali i u tkivu čovjeka, bakterija prelazi u aktivni oblik i pritom može proizvoditi opasni toksin koji se zove botulinum toksin.

Rizične skupine za razvoj botulizma jesu:

• djeca do prve godine života (dojenčad), s obzirom na manjak kiselosti želučane kiseline te nezrelost probavnog i imunološkog sustava
• osobe s jakom upalom crijeva i oštećenjem integriteta crijevne sluznice, kao što je aktivna upalna bolest crijeva
• intravenski korisnici droga
• osobe koje konzumiraju kod kuće pripremljenu zimnicu povrća, voća ili mesa (šunke, kobasice).

Kako se dijagnosticira botulizam?

• Botulizam se prvenstveno dijagnosticira klinički, dakle prepoznavanjem simptoma i znakova te isključivanjem drugih dijagnoza koje imaju slične simptome (miopatija, sepsa, meningitis, moždani udar, upalne bolesti živčanog sustava i dr.). Rano prepoznavanje i dijagnosticiranje botulizma ključ je pravodobnog i uspješnog liječenja i povoljnog ishoda.
• Klinička se dijagnoza može potvrditi elektrofiziološkim studijama mišića.
• Toksin se može dokazati iz uzoraka sumnjive hrane ili uzoraka dobivenih od bolesnika (npr. uzroka stolice ili povraćenog sadržaja). Postoji više vrsta toksina i označavaju se slovima A-G. Najčešći su A i B.
• Provodi se i mikrobiološka analiza tkiva rane, kojom se može dokazati bakterija. Osim botulinum i druge srodne bakterije kao što su C. butyricum i C. baratii mogu također stvarati neurotoksine i uzrokovati simptome botulizma.

Može li se botulizam spriječiti?

Botulizam se može spriječiti na sljedeće načine:

• adekvatnom termičkom obradom konzervirane hrane prije konzumacije
• pažljivom pripremom i termičkom obradom zimnice – nedavno su objavljena dva slučaja botulizma koja su nastala nakon konzumacije kod kuće pripremljene zimnice od šparoga
• pažljivom higijenskom pripremom fermentirane hrane u kućnim uvjetima
• pregledavanjem konzervirane hrane prije konzumacije te bacanje svih napuhnutih ili na neki drugi način promijenjenih ambalaža, kao i sve hrane koja izgleda pokvareno ili ima neugodan miris
• ne davanjem meda djeci mlađoj od 12 mjeseci jer sirovi med u rijetkim slučajevima može sadržavati spore bakterije botulinum.

Kako se liječi botulizam?

Terapija botulizma provodi se u bolničkim uvjetima.

• Bolesnicima s otežanim gutanjem uvodi se nazogastrična sonda, a kod botulizma prenesenog hranom ima smisla primijeniti aktivni ugljen.
• Ovisno o stupnju paralize mišića za disanje provodi se mehanička ventilacija u jedinici intenzivne njege.
• U prva 72 sata od početka simptoma primjenjuje se antitoksin koji sprječava djelovanje toksina na mišiće. Terapija neće prekinuti paralizu koja je već nastala djelovanjem toksina, ali će spriječiti da se stanje dalje pogorša. Oporavak funkcije zahvaćenih mišića je u većine bolesnika vrlo postepen i može trajati nekoliko tjedana ili čak mjeseci.
• Za liječenje dojenačkog botulizma od 2003. god. dostupan je specifični imunoglobulin (eng. intravenous botulism immunoglobulin, BIG-IV), koji se primjenjuje intravenski već kod same sumnje na dječji botulizam. Primjena ovog imunoglobulina značajno je poboljšala ishode liječenja dojenačkog botulizma.
• Unatoč modernim mjerama intenzivnog liječenja 5-15 % bolesnika s botulizmom imat će smrtni ishod.

Botulizam je rijetka paralitička bolest koja i danas može završiti fatalno.

Pažljivom pripremom i konzumacijom hrane te izbjegavanjem davanja meda dojenčadi može se spriječiti veliki broj slučajeva botulizma.

Postavljanje dijagnoze može biti izazovno, posebno u slučajevima kada nema jasnog podataka o izloženosti, a simptomi nastaju s duljim vremenskim odmakom, koji može biti čak 14 dana u slučaju dojenačkog botulizma.

Pravodobno postavljanje sumnje na botulizam i rani početak liječenja ključni su za oporavak.