Što uzrokuje miopiju?
Kratkovidnost i dalekovidnost dva su suprotna pojma koja se ubrajaju u greške loma ili refrakcije svjetla te se kao takve ne smatraju bolestima samog oka.
Kratkovidnost ili miopiju uzrokuje poremećaj loma svjetlosti u oku, pri čemu se svjetlo koje ulazi u oko ne može ispravno fokusirati, pa slika nastaje ispred mrežnice, odnosno ispred mjesta u oku koje je najosjetljivije na svjetlo.
Kada je očna jabučica previše izdužena ili kada je rožnica, vanjski zaštitni sloj oka, previše zakrivljena, dolazi do navedenog poremećaja loma svjetla, što uzrokuje mutan vid pri gledanju na daljinu.
Miopija se danas smatra civilizacijskim stanjem koje nastaje u sve ranijoj životnoj dobi složenom međuigrom nasljednih čimbenika i čimbenika okoliša, odnosno načina na koji danas većina ljudi živi i koristi svoj očni aparat.
Prekomjerno korištenje očnog aparata prilikom gledanja na blizinu, najčešće za računalom, tabletom, pametnim telefonom, ali i prilikom intenzivnog čitanja ili rada na blizu, povećava mogućnost razvoja kratkovidnosti.
Stupanj edukacije povezan je s većim rizikom od razvoja kratkovidnosti. Nedavna poljska studija je pokazala da studiranje medicine povećava rizik za nastanak kratkovidnosti za čak 50 % pri usporedbi studenata medicine s osobama iste dobi koje nisu studirale.
Za razliku od navedenoga, čini se da vrijeme provedeno na otvorenom, odnosno na sunčevom svjetlu, smanjuje rizik od nastanka kao i pogoršanja kratkovidnosti.
Kratkovidnost je zapravo način na koji se ljudsko oko prilagođava zahtjevima modernog načina života.
Simptomi kratkovidnosti
Uz mutan vid pri fokusiranju objekata koji su u daljini, često se javljaju i popratni simptomi:
- glavobolja, koja nastaje radi prekomjernog naprezanja očiju
- škiljenje, koje nastaje zbog pokušaja oka da izoštri sliku udaljenog objekta smanjenjem otvora kroz koji svjetlo ulazi u oko
- zamor očiju, koji se različito manifestira kod različitih ljudi, od nelagode ili čak boli samih očiju, do suhoće ili suzenja očiju
- teškoće tijekom upravljanja vozilom, pogotovo noću (noćna kratkovidnost).
Kod djece se na kratkovidnost najčešće posumnja ako dijete:
- prilazi sve bliže televizijskom ekranu
- ne vidi jasno na ploču u školi
- trlja oči, trepće ili javlja da ga nešto smeta u očima
- ima glavobolju u prednjem dijelu glave.
Povišen šećer u krvi može poremetiti lom svjetla u oku i uzrokovati simptome miopije, stoga ako imate čimbenike rizika i/ili druge simptome dijabetesa, potrebno je javiti se svome liječniku.
Je li miopija nasljedna?
Danas je poznato više od 150 gena koji su povezani s miopijom. Prisutnost jednog ili dva gena neće uzrokovati miopiju, ali se zna da osobe koje imaju kombinaciju više rizičnih gena, uz ranije navedene čimbenike koji naprežu očni aparat, imaju veću šansu da postanu kratkovidni.
Jednako tako, rizik je za dijete veći ako oba roditelja nose višestruke gene za miopiju, odnosno ako su i sami roditelji kratkovidni.
Test za kratkovidnost
Kratkovidnost se najpouzdanije otkriva tijekom očnog pregleda koji se obavlja kod specijalista oftalmologije i koji tipično obuhvaća:
- mjerenje vidne oštrine, u sklopu koje se radi i test za kratkovidnost
- mjerenje očnog tlaka
- pregled prednjeg segmenta oka (rožnica, šarenica, leća i drugo) uz pomoć biomikroskopa
- pregled očne pozadine (fundus – vidni živac, krvne žile, makula ili žuta pjega te vanjski dio mrežnice).
Vidna oštrina se najčešće prvo izmjeri kompjuterski, a nakon toga slijedi i subjektivno mjerenje uz pomoć optotipa ili vidne tablice. Pacijent čita znakove s optotipa dok oftalmolog izmjenjuje stakalca različitih dioptrija. Na taj način pacijent i oftalmolog zajedno utvrđuju visinu dioptrije koju je potrebno korigirati.
Važno je znati da postoje razlike u zapisivanju postotaka vidne oštrine kod pojedinih liječnika, ustanova kao i tablica za ispitivanje vidne oštrine.
Razine dioptrije kod kratkovidnosti
Kratkovidnost se mjeri dioptrijama (dpt). Kod miopije, dioptrija je negativnog predznaka, tzv. minus. Što je broj veći, to će leće za korekciju biti jače, pa je tako -2.00 dpt. jače od -1.50 dpt.
Razine kratkovidnosti jesu:
- niska kratkovidnost: -3.00 dpt. ili manje
- srednje visoka kratkovidnost: između -3.00 i -6.00 dpt.
- visoka kratkovidnost: -6.00 dpt. ili više.
Kod osoba s visokom kratkovidnošću povećan je rizik za komplikacije, odnosno za razvoj glaukoma (povišeni očni tlak), odljepljenja mrežnice (ablacija retine), kao i oštećenja vidnog živca. Visoku kratkovidnost ima oko 30 % kratkovidnih osoba. Visoka miopija i porod kontroverzna je tema, iako to ne bi trebalo biti tako, budući da postoje dokazi da miopija sama za sebe nije prava kontraindikacija za prirodni vaginalni porod.
Sve o uzrocima i vrstama glavobolja u trudnoći možete pročitati u članku koji je napisala prim. dr. sc. Ulla Marton.
Naočale ili leće – što odabrati?
I naočale i kontaktne leće mogu biti jednako učinkovite za ispravljanje kratkovidnosti, sve dok je propisana odgovarajuća dioptrija.
Odluku o tome hoće li izabrati naočale ili leće pojedina osoba mora donijeti za sebe, u dogovoru sa svojim oftalmologom. Osjetljivost očiju, životne navike, stupanj i vrsta fizičke aktivnosti te dob, neki su od čimbenika koji se uzimaju u obzir prilikom odluke o vrsti korekcije.
Liječenje kratkovidnosti laserskim skidanjem dioptrije
Osim nošenja naočala i leća, postoji i treći način korekcije kratkovidnosti, a to je takozvano „skidanje” dioptrije uz pomoć lasera.
Osobe koje se žele riješiti dioptrije, tek nakon detaljnog pregleda i profesionalnog savjetovanja mogu donijeti informiranu odluku o izboru najbolje metode za sebe.
PRK metoda
PRK ili fotorefraktivna keratektomija je metoda koja koristi laser kako bi se oblikovao srednji sloj rožnice. Na taj se način ispravlja zakrivljenost rožnice i omogućuje fokusiranje slike na mrežnici. Oporavak traje 3-5 dana.
LASIK metoda
Lasik metoda je danas najčešća vrsta operacije za skidanje dioptrije kod kratkovidnosti. Koristi se laser kako bi se najprije stvorio tanak poklopčić na vrhu rožnice. Nakon što operater oblikuje rožnicu drugim laserom, vraća poklopčić natrag na mjesto. Oporavak traje svega nekoliko sati.
Može li se dioptrija vratiti nakon laserskog skidanja dioptrije?
Nakon laserskog skidanja dioptrije ne očekuje se vraćanje dioptrije. Tijekom procesa cijeljenja može se pojaviti minimalna dioptrija, što je rješivo dodatnim korektivnim zahvatom.
Kako smanjiti vjerojatnost povećanja dioptrije?
Dob kada se miopija najčešće dijagnosticira u djece je 8-12 godina. Kratkovidnost u pubertetu se nerijetko pogoršava jer dolazi do zamaha rasta, koji uključuje i anatomske promjene na očima. Nakon 25. godine života pogoršanje kratkovidnosti malo je vjerojatno.
Korekcija kratkovidnosti naočalama ili lećama, suprotno uvriježenom mišljenju, ne sprječava u značajnoj mjeri daljnju progresiju dioptrije, a to ne omogućuju niti vježbe za kratkovidnost.
Mjera koja je za sada jedina znanstveno potvrđena i priznata za prevenciju napredovanja kratkovidnosti je izlaganje vanjskom svjetlu, u trajanju od 2-3 h na dan. Osim za zdravi razvoj vida, boravak i aktivnosti na otvorenom ključni su i za motorički razvoj male djece.
Studije iz Azije, gdje je kratkovidnost iznimno česta, upućuju na mogućnost smanjenja napredovanja dioptrije uz pomoć farmakoloških mjera (višegodišnja lokalna terapija kapima atropina) kao i primjenom posebnih naočala i leća koje fokusiraju objekt kroz cijelo vidno polje, a ne samo u jednu točku na mrežnici. Međutim, navedena je istraživanja u budućnosti potrebno ponoviti na većem broju djece i u drugim populacijama, kako bi se donijeli konkretni zaključci i formirale smjernice za prevenciju.
Zaključak
Kratkovidnost je stanje oka koje u čitavom svijetu poprima epidemijske razmjere. Razlog tome leži u smanjenom broju sati izlaganja vanjskom svjetlu, uz istovremeno pojačano izlaganje svjetlu s različitih ekrana unutar zatvorenog prostora.
Pravovremenim otkrivanjem kratkovidnosti, stručnim određivanjem dioptrije na redovitim oftalmološkim pregledima te informiranim odabirom metode korekcije, kratkovidnost danas više ne bi smjela predstavljati problem.
