10.07.2025.

Morska bolest ─ uzroci, simptomi i liječenje

Morska bolest poznata je kao mučnina koja se javlja prilikom putovanja brodom. Saznajte zašto nastaje i kako pomoći vašem djetetu?

Morska bolest

Morska bolest poznata je još pod nazivima kinetoza i bolest kretanja, putovanja, a karakterizira je pojava mučnine, glavobolje, vrtoglavice i povraćanja tijekom putovanja brodom. Slične tegobe mogu se javiti i kod vožnje drugim prijevoznim sredstvima ili prilikom vrtnje na vrtuljku. Smatra se da oko 20% osoba ima problema s ovom bolešću, a žene su osjetljivije od muškaraca. No, zašto jedni mogu bezbrižno uživati u vožnji brodom, a druge muče veliki problemi s morskom bolešću i kako im pomoći?

Zašto se javlja morska bolest?

Tijekom, hodanja, ustajanja, okretanja, putovanja i u drugim situacijama naš mozak prima informacije iz okoline preko osjetilnih organa, a obradom tih informacija zna gdje se nalazimo u prostoru i u kojem smjeru se krećemo. Osjetilni organi koji sudjeluju u tome su: 

  • oči
  • centar za ravnotežu u unutarnjem uhu koji šalje signale o položaju i kretanju glave u prostoru 
  • proprioceptivni signali iz mišića, zglobova i tetiva koji javljaju mozgu kako je tijelo položeno.

Morska bolest se javlja kada mozak prima proturječne informacije od osjetilnih organa, odnosno kada jedan osjetilni organ šalje signale da se krećemo u prostoru, a drugi osjetilni organ javlja da nema kretanja. To se, na primjer, događa dok ste na brodu i centar za ravnotežu u unutarnjem uhu osjeća ljuljanje, ali ako istovremeno gledate u mobitel ili čitate knjigu oči javljaju mozgu da se ne krećete jer ne vide promjenu položaja.

Takve neusklađene i proturječne informacije mogu dovesti do zbunjivanja mozga jer nije siguran kako da interpretira proturječne signale i treba li pripremiti tijelo za kretanje ili ne. Takva situacija dovodi do iritacije centra za mučninu i povraćanje u mozgu i kreću simptomi morske bolesti.

Koji su siptomi morske bolesti?

Među prvim simptomima morske bolesti su:

  • glavobolja
  • zijevanje
  • pospanost
  • mučnina
  • katkad i povraćanje.

Ako podražaj ne prestane, razvija se puna slika morske bolesti s:

  • jačom mučninom
  • bljedoćom kože i hladnim znojem
  • vrtoglavicom
  • pojačanim lučenjem sline i povraćanjem 
  • padom krvnog tlaka. 

Po izlasku s broda na kopno, osoba može još nekoliko sati biti nestabilna s vrtoglavicom i mučninom, a može i par dana biti osjetljiva na putovanje drugim oblicima prijevoznih sredstava (automobil, autobus).

Kako spriječiti pojavu morske bolesti?

Morsku bolest je lakše spriječiti nego liječiti kad se simptomi potpuno razviju. Pridržavanjem nekoliko jednostavnih pravila možemo smanjiti rizik od pojave morske bolesti, a ista pomažu i kod kinetoza povezanih uz druga prijevozna sredstva.

Prije, ali i za vrijeme putovanja, treba izbjegavati:

  • tešku hranu 
  • citruse 
  • alkohol 
  • jake mirise
  • parfeme
  • zadimljene prostorije.

A važno je omogućiti si pristup svježem zraku ili biti u klimatiziranoj prostoriji.

Na brodu treba boraviti na palubi, na sredini broda (gdje se najmanje osjeti ljuljanje), pratiti pogledom smjer plovidbe i fiksirati pogled na horizont. Tijekom plovidbe izbjegavajte čitanje, igranje na mobitelu, a ako je moguće, treba putovati noću i spavati tijekom vožnje ili plovidbe.

U slučaju pojave prvih simptoma, osobu treba izvesti na svjež zrak, a po mogućnosti napraviti pauzu u plovidbi/vožnji.

U drugim prijevoznim sredstvima:

  • trebalo bi sjediti uz prozor, na prednjem sjedištu i pratiti smjer vožnje 
  • izbjegavati putovanje na sjedalu koje ne gleda u smjeru vožnje – odnosno, ne se voziti “naopako”.

Također, grickanje dvopeka može smanjti mučninu.

Kako spriječiti i liječiti morsku bolest lijekovima?

Osim prije navedenih postupaka, morsku bolest možemo spriječiti i nekim prirodnim i sintetskim lijekovima te akupresurom. Načini kako spriječiti i liječiti morsku bolest:

  • antihistaminik dimenhidrinat
  • antikolinergik skopolamin
  • đumbir
  • akupresura.

Antihistaminik dimenhidrinat

Antihistaminik dimenhidrinat jedan je od najpoznatijih lijekova protiv kinetoza, a može se uzimati od 5. godine života. Treba se uzeti oko pola sata prije putovanja, smanjuje mučninu i povraćanje, a nuspojava mu je pospanost. Ovaj lijek trebaju izbjegavati osobe koje boluju od glaukoma, astme i povećane prostate.

Antikolinergik skopolamin

Antikolinergik skopolamin poznat je po svojoj učinkovitosti za sprečavanje kinetoza, smanjuje mučninu i povraćanje, djeluje sedativno (umirujuće) pa ima pospanost kao nuspojavu. Može se koristiti u obliku flastera koji se 8 sati prije putovanja nalijepi iza uha te se za vrijeme trajanja puta aktivna tvar polako otpušta u krvotok. 

Đumbir

Đumbir u obliku čaja, kapsula ili lizalica prirodan je način sprječavanja mučnina kod kinetoza, a pogodan je i za djecu i za trudnice.

Akupresura

Akupresura se može primijeniti u obliku narukvica koje pritiskom na akupresurne točke na unutarnjoj strani zapešća ublažavaju mučninu, a pogodne su i za djecu i za odrasle.

Terapija amfetaminom kod težih oblika morske bolesti

Kod težih oblika već razvijene morske bolesti može se uz već navedene lijekove pokušati terapija amfetaminom (uz oprez kod srčanih bolesnika zbog negativnog djelovanja na krvožilni sustav) ili sedativima (benzodiazepini).

Morska bolest nije opasna bolest, no može biti vrlo neugodna, pokvariti nam užitak putovanja, a kod težih oblika možemo posljedice podraženog sustava za ravnotežu i centra za povraćanje osjećati i danima nakon što siđemo s broda na kopno. 

 

Naglasak stavljamo na prevenciju i pravilno ponašanje tijekom plovidbe, ali preporučuje se i korištenje sintetskih i prirodnih lijekova jer je morsku bolest puno lakše spriječiti nego liječiti.

Helena Šimurina

Članak napisala:

Helena Šimurina, dr. med., spec. obit. med.

rođena je 16.04.1972. u Zagrebu. Završila je Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1996. godine te 1997. nakon obaveznog pripravničkog staža počinje raditi kao liječnik obiteljske medicine u Domu zdravlja studenata u Zagrebu. Tijekom 1998. pohađa poslijediplomski studij iz školske medicine, a od 2005. do 2008. godine prolazila je specijalističko usavršavanje i poslijediplomski studij iz obiteljske medicine te je 2008. godine položila specijalistički ispit. Do 3. mj. 2021. radila je kao specijalist obiteljske medicine u Domu zdravlja Zagreb Centar, a nakon toga u Privatnoj specijalističkoj ordinaciji obiteljske medicine, Helena Šimurina. Kroz godine rada iskazuje veći interes za preventivnu medicinu, holistički pristup osobi i njenim tegobama te za potporno prirodno liječenje, fitoterapiju i mikronutriciju.

Ostali članci