19.06.2024.

Fibrom – kako ga ukloniti i koji su uzroci nastanka?

Fibromi su dobročudne izrasline na koži koje se mogu pojaviti bilo gdje na tijelu. Saznajte koji vrste fibroma postoje i kako ga ukloniti.

Fibromi na koži

Fibromi kože su dobroćudne izrasline (tumori) vezivnog tkiva koji se pojavljuju na koži kao mekane, često peteljkaste tvorbe ili kao tvrdi čvorići. Mogu biti boje kože, ružičasti ili smeđasto pigmentirani. Najčešće predstavljaju kozmetski nedostatak, no mogu biti na mjestu iritacije i izazvati crvenilo, peckanje ili svrbež. U tekstu su prikazani uzroci fibroma, vrste  fibroma, simptomi fibroma i uklanjanje fibroma.

Uzroci fibroma

Uzroci fibroma nisu u potpunosti jasni. Fibromi mogu nastati u osoba koji imaju genetsku sklonost nastanku fibroma. Fibromi se češće javljaju u pretilih osoba na mjestu iritacije gdje se koža trlja o kožu primjerice, pregib vrata, pazuha i prepona.

Hormonalne promjene se spominju kao mogući razlog nastanka fibroma, tako da se češće javljaju u prelaznim životnim razdobljima poput menopauze u žena. Tvrdi fibromi često nastaju kao reakcija tkiva na traumu ili ubod insekta. 

Vrste fibroma

Mekani fibrom

Fibroma molle (mekani fibrom) poznat kao i kožni privjesak, ima sljedeće karakteristike:

  • mekani čvorići na koži najčešće vrata, pazuha ili prepona
  • često su na peteljci i tada se zovu fibroma pendulans, pendulirani, viseći fibrom
  • obično su sitne tvorbe promjena nekoliko milimetara
  • u predjelu vrata mogu biti brojni (multipli vratni fibromi)
  • fibromi u predjelu pazuha i prepona su češći u pretilih osoba. 

Tvrdi fibrom

Fibroma durum (tvrdi fibrom); dermatofibrom, ima sljedeće karakteristike:

  • čvrsta izraslina ili čvor veličine od nekoliko milimetara do centimetar
  • boje kože, sivkaste do smeđaste boje
  • tvrde konzistencije
  • može se pojaviti bilo gdje na koži
  • obično se radi o reaktivnim izraslinama (tumorima), reakcija vezivnog tkiva na traumu, uraslu dlaku ili ubod insekta. 

Gigantski fibrom

Gigantski fibromi su svi fibromi, bili mekani ili tvrdi, a veličine veće od 1 centimetara. Fibrome možemo razlikovati i prema lokalizacijama na koži:

  • fibromi vrata
  • fibromi pazuha
  • fibromi potkoljenica i slično.

Fibromi mogu biti lokalizirani i na drugim tkivima i organima, na primjer fibrom maternice, fibrom dojke, fibrom crijeva i slično.

Simptomi kod fibroma

Fibromi najčešće ne uzrokuju subjektivne smetnje i predstavljaju isključivo kozmetski nedostatak. Simptomi se javljaju ako se fibrom nalazi na mjestu pritiska i/ili iritacije odjećom ili kožom i tada se može javiti:

  • svrbež
  • crvenilo
  • bol i nelagoda.

Kako izgleda fibrom?

Fibrom izgleda kao izraslina na koži mekane konzistencije, često na peteljci (mekani fibrom) ili tvrde konzistencije (tvrdi fibrom). Veličina fibroma je obično od nekoliko milimetara, iako mogu biti i veći od 1 centimetra (gigantski fibrom). Boja varira od boje kože do smećkaste boje.

Fibromi se često se mogu zamijeniti za druge izrasline na koži poput madeža, hipertrofičnih ožiljaka ili keloida, leiomioma (dobroćudna izraslina na koži strukture glatkih mišića), neurofibroma (izrasline na koži strukture živčanih stanica) i slično. 

Fibrom na licu

Gdje se može pojaviti fibrom?

Fibroma molle (mekani fibromi) često se pojavljuju na područjima gdje koža prelazi jedna preko druge, poput vrata, pazuha, prepona, ispod dojki. Fibroma durum (tvrdi fibromi) mogu se pojaviti bilo gdje na koži tijela, uključujući lice, trup, ruke i noge.

Uklanjanje fibroma

Fibromi se mogu ukloniti ako uzrokuju bol ili nelagodu, odnosno ako predstavljaju kozmetski nedostatak. Postupak uklanjanja fibroma je obično bezbolan i prema procjeni liječnika, izvodi se uz lokalnu anesteziju u obliku kreme ili injekcije.

Uklanjanje fibroma se savjetuje tijekom zimskih mjeseci zbog utjecaja sunca na nastanak hiperpigmentacija nakon uklanjanja fibroma. Metode uklanjanja fibroma mogu biti različite, ovisno o vrsti, veličini i lokalizaciji fibroma.

Uklanjanje fibroma metodom elektrokagulacije

Elektrokoagulacija koristi izmjeničnu struju velike frekvencije, jakosti i napona koja u dodiru s tkivom oslobađa veliku količinu energije te dolazi do evaporacije tkiva, ali i efekta rezanja. Elektrokoagulacija je odlična metoda za uklanjanje mekih fibroma, a nakon elektrokoagulacije zaostaje krasta, koja otpadne kroz 7-14 dana. 

Nakon elektrokoagulacije ne ostaju ožiljci no nestručno izvedena elektrokoagulacija može rezultirati hiperpigmentacijama i ožiljcima.

Aplanacija fibroma

Metodom aplanacije fibrom se uklanja kirurški u bazi fibroma bez šava tako da ne ostaje ožiljak.

Lasersko uklanjanje fibroma

Lasersko uklanjanje fibroma jest upotreba laserskih zraka za koagulaciju ili rezanje tkiva. 

Kirurško uklanjanje fibroma

Kiruško uklanjanje fibroma obično se ne savjetuje zbog ožiljka koji zaostaje nakon kirurškog zahvata. Kirurško uklanjanje fibroma se savjetuje samo za tvrde fibrome koji su dublje smješteni.

Prirodne metode uklanjanja fibroma

Prirodne metode uklanjanja fibroma poput primjene jabučnog octa i podvezivanja fibroma koncem nisu preporučljive jer za posljedicu često imaju infekcije i rezultiraju stvaranjem ožiljaka. 

 

Fibromi na koži su česte izrasline kože. Iako najčešće nisu opasni, mogu izazvati nelagodu ili kozmetske smetnje. Ako uočite promjene na fibromu poput rasta, promjene boje ili slično, obratite se liječniku.

Nives Pustišek

Članak napisala:

Prim. dr. sc. Nives Pustišek

Prim. dr. sc. Nives Pustišek je specijalist dermatolog i venerolog te subspecijalist dječje dermatologije, zaposlena u Klinici za dječje bolesti Zagreb. 2016. prim. Pustišek je obranila doktorsku disertaciju, za koju je i dobila Dekanovu nagradu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autor je i koautor brojnih stručnih/znanstvenih radova i publikacija iz područja dermatologije i venerologije te dječje dermatologije kao i priopćenja na kongresima u Hrvatskoj i inozemstvu. Aktivno sudjeluje u radu Hrvatskog dermatološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora. Član je Europske akademije za dermatologiju i venerologiju i Europskog društva za pedijatrijsku dermatologiju. Osim redovnog rada u Ambulanti za dječju dermatologiju i venerologiju, prim. Pustišek aktivna je u javno-edukativnom radu. Sudjelovala je u provođenju edukativnog programa „Edukacija vršnjaka o HIV/AIDS-a za mlade“. Provodi strukturirani edukacijski program za oboljelu djecu i roditelje pod nazivom "Škola o atopiji". Od 2017.g. sudjeluje u projektu Grada Zagreba i Klinike za dječje bolesti Zagreb ”Baš me to zanima”, edukacija djevojčica šestih razreda Grada Zagreba o reproduktivnom zdravlju i njezi kože.

Ostali članci