Ubod ose - Reakcija, prirodni lijek i mjere zaštite

Dolaskom toplijih dana, češćim boravkom u prirodi, odlascima na izlete, pripremanjem piknika i roštiljanjem dolazimo češće u situacije da se susrećemo s mnoštvom insekata, a neki od njih mogu nas neugodno „počastiti“ ubodima poput pauka, pčele, ose, stršljena, komaraca, krpelja i slično. Ubod ose je bolan, neugodan, a može kod osjetljivijih osoba dovesti do jakih reakcija, pa i do alergijskih reakcija opasnih po život.  Kako bi izbjegli neugodne ubode insekata, a istodobno poštivali prirodu i njene stanovnike i uživali u lijepim danima u prirodi, moramo se držati nekoliko jednostavnih pravila. U slučaju da se ubod insekta ipak dogodi možemo ublažiti neugodne simptome i spriječiti komplikacije. 

Ubod ose

U svijetu razlikujemo oko 30.000 različitih vrsta osa, no one koje u našem podneblju najbolje poznajemo su karakteristično žuto crne boje i za razliku od pčela imaju uže tijelo i uzak struk koji odjeljuje prsni dio od trbuha ose, nemaju dlačice na nogama i imaju uža krila.  U proljeće mlade ose matice grade svoja gnijezda u šupljim stablima, panjevima, na granama, pod strehama, a mogu ih graditi i pod zemljom. Većina ljudi doživljava ose kao dosadne i neugodne, imaju strah od neugodnih uboda, no ose su vrlo korisne za prirodu i čovjeka jer kontroliraju populacije drugih insekata i nametnika štiteći tako usjeve.

Ose pokazuju sklonost i interes za ljudsku hranu (meso, sladolede, voće, sokove i slično) te se često „pridružuju“ proslavama, roštiljima, predstavljajući opasnost za djecu i odrasle. Vrlo su uporne, agresivne i nepredvidljive, a nagli pokreti čovjeka (mahanje rukama) može izazvati osu da ubode jer se osjeća ugroženo. 

Ose, za razliku od pčela, mogu više puta ubosti jer nakon uboda ose mogu iz žrtve izvaditi žalac i ponovo krenuti u napad. Pčele su mirnije, nisu agresivne i ne napadaju ako nisu ugrožene. Pčela nakon uboda ne može izvaditi žalac jer ima kukice na žalcu i stoga on ostaje zaglavljen u koži „žrtve“ i nastavlja ispuštati otrov, a pčela nakon što joj se otkine žalac, gubi i dio svoje utrobe te nakon par sati ugiba.

Reakcija na ubod ose

Žalac ose sadrži otrov koji se ubodom unosi u kožu. Otrov sadrži fosfolipaze, hijaluronidazu i protein nazvan antigen 5, koji je jak alergen. Ako je osoba alergična na otrov ose mogu se javiti ozbiljne alergijske reakcije.

Nakon uboda ose osoba će najčešće osjetiti bol i žarenje na mjestu uboda, ali na mjestu uboda neće biti vidljiv žalac u koži (za razliku od situacije nakon uboda pčele). Simptomi mogu biti samo lokalizirani na mjestu uboda ali različitog intenziteta:

• crvenilo oko mjesta uboda koje se može širiti, a samo mjesto uboda je blijedo
• oteklina na mjestu uboda
• bol koja se pojačava
• svrbež

Blaže lokalne reakcije uglavnom prođu za nekoliko sati dok jači lokalni simptomi crvenila i otekline mogu trajati i do 10 dana (na slici jaka lokalna reakcija).

Alergija na ubod ose

Neke osobe alergične su na otrov ose (oo 3% odraslih i 1% djece) te dolazi do razvoja sistemskih reakcija tijela (dakle reagira cijelo tijelo ne samo lokalno na mjestu uboda). Jaka alergijska reakcija dovodi do anafilaksije (anafilaktičkog šoka) čiji simptomi uključuju više ili sve navedene simptome: 

• urtikarija (koprivnjača) po većoj površini tijela
• smetnje disanja
• oticanje lica, usana i ždrijela –  angioedem
• vrtoglavica, slabost
• mučnina, povraćanje
• bol u trbuhu, proljev
• pad tlaka, slab i ubrzan puls
• gubitak svijesti  

Anafilaktički šok je hitno stanje, opasno po život i zahtijeva neodgodivu medicinsku intervenciju.

Ako osoba zna da je alergična na ubod ose trebala bi uz sebe nositi EpiPen (brizgalica napunjena adrenalinom) kako bi si u slučaju uboda mogla sama odmah dati adrenalin i time zaustaviti razvoj simptoma anafilaksije. Kod alergičnih osoba može se provoditi i hiposenzibilizacija kroz 3 do 5 godina (postepeno izlaganje osobe malim dozama otrova ose te se tako tijelo na njega privikava i smanjuje se šansa za razvoj anafilaksije).

Što napraviti nakon uboda ose?

Nakon uboda ose, mjesto uboda treba odmah oprati vodom i nježnim šamponom ili sapunom kako bi odstranili što je više moguće otrova, a zatim se odmah treba staviti hladan oblog (led, paket smrznutog graška ili slično) no treba paziti da se ne pretjera s ledom na koži da ne bi došlo do pojave smrzotina. Dobro je i dezinficirati mjesto uboda da se spriječi dodatna infekcija rane.

U slučaju da se razvija samo lokalna reakcija na ubod onda se nastavlja s kućnim liječenjem:

• nastaviti  koristiti hladne obloge
• kreme za ublažavanje svrbeža kod uboda  –  na bazi kamilice, antihistaminika ili kortikosteroida 
• tablete antihistaminika kod jakih lokalnih reakcija i svrbeža
• analgetici (tablete protiv bolova) – prema potrebi
• prirodni lijekovi – ublažavaju oteklinu, svrbež, bol

U slučaju da se krenu javljati simptomi alergije nakon uboda ose treba brzo reagirati, pozvati hitnu pomoć ili ako je u blizini liječnik odmah potražiti pomoć. Osoba koja kod sebe ima EpiPen treba si ga odmah ubrizgati i pozvati hitnu pomoć. Liječenje anafilaksije uključuje daljnje davanje adrenalina, zatim kortikosteroida, antihistaminika, kisika te potpora disanju i reanimaciju.

Prirodni lijekovi nakon uboda ose

1. Hladni oblozi: na mjesto uboda ose stavite kockicu leda, paket smrznutog povrća ili slično, a kod se nalazite na moru najbolje je uroniti ubodeni dio tijela u more (hlađenje i dezinfekcija)
2. Ispiranje mjesta uboda vodom i sapunom ili dezinfekcija dezinfekcijskim sredstvom: time se odstranjuje dio otrova i očisti se rana da ne dođe do infekcije
3. Aloe vera gel – djeluje protuupalno i kao antihistaminik
4. Češnjak: protuupalna svojstva češnjaka mogu pomoći i kod uboda ose – češnjak treba zgnječiti te sok češnjaka staviti na mjesto uboda
5. Luk: djeluje protuupalno; glavica luka prereže se na pola te se jedna polovica pritisne na mjesto uboda ose 
6. Vinski ocat ili limunov sok: kiselost octa ili limunovog soka pomaže neutralizirati lužnatost osinjeg otrova (koristi se na način da se vatica namočena u ocat stavi na mjesto uboda kao oblog)
7. Soda bikarbona: korisna je za ubod ose, ali i pčele jer je pčelinji otrov kiseliji te ga soda bikarbona neutralizira
8. Oblozi ili krema od nevena: djeluje protuupalno i korisno nakon hladnih obloga i u narednim danima

Većina ovih prirodnih postupaka pomaže i kod uboda drugih insekata (pčela, stršljena, komaraca i sl.) jer smanjuju bol, oteklinu, upalu i svrbež.

Mjere zaštite od potencijalnih uboda

Sigurno se pitate “Kako se zaštiti od uboda?”. Postoji nekoliko jednostavnih pravila kojih se treba pridržavati kako bi živjeli u mirnom suživotu s osama (ali i pčelama, obadima i sl.) te kako bi smanjili rizik da neki izlet u prirodu ili piknik ne završe bolnim ubodima osa ili opasnim alergijama. 

• Kad idete u prirodu izbjegavajte nositi odjeću jarkih boja il šarenu odjeću jer to privlači insekte pa tako i ose.
• U prirodi izbjegavajte nositi jake parfeme, slatkaste losione ili mirisne kreme jer time privlačite ose.
• Na pikniku hranu držite pokrivenom  –  npr. u plastičnim posudama ili pokrivenu „zvonom“ ili krpom jer će osa na kraju odustati ako ne može doći do hrane.
• Ostatke hrane nakon jela uklonite i dobro zatvorite kantu za smeće.
• Kada jedete ili pijete u na otvorenom uvijek provjerite zalogaj prije nego ga unesete u usta i provjerite bocu/čašu prije nego popijete gutljaj kako ne bi na hrani ili u piću bila osa što može dovesti do uboda u osjetljiva područja usta, usana, lica, jezika i ždrijela, a to  može biti opasno.  
• Ako vidite osu (ili pčelu i druge insekte) nemojte naglo mahati rukama jer će se osa osjećati napadnuto i time ćete ju samo izazvati da se brani i da vas ubode.
• U toplije doba godine vrata i prozore zaštitite mrežama, osobito u kuhinji jer ih mirisi pripremanja hrane privuku. 
• Ako primijetite gnijezdo osa nipošto ga nemojte dirati i uništavati, nego se mirno udaljite. Ose su agresivne kad se osjećaju ugroženo, a kad vas jedna osa ubode ona ispušta feromone koji alarmiraju druge ose te vas može napasti cijeli roj. 
• Koristite repelente: na prirodnoj bazi napravljeni su od limunskog eukaliptusa, melise i sličnih mirisnih biljaka koje odbijaju razne insekte pa i ose.
• Koristite citronelu: npr. posadite biljku citronele na terasama i u vrtovima i njen miris će odbijati i ose ali i druge insekte, a eterično ulje, sprej ili kremu na bazi citronele možete za zaštitu nanijeti na kožu ili npr. vatice natopljene eteričnim uljem citronele možete postaviti na neka ključna mjesta gdje očekujete ose 
• I druge biljke jakog mirisa mogu biti odbojne osama pa ih možete posaditi u vrtu ili staviti u teglicu na stolu terase (npr. metvica i klinčić).
• Zamke za ose: ako ste na pikniku ili proslavi s djecom, koju ne možete potpuno kontrolirati/zaštititi pri konzumiranju hrane,  možda je pametno postaviti zamke za ose koje će ih privući i „zarobiti“ kako ne bi ometale proslavu. Zamke mogu biti iz kućne radinosti ili se kupe gotove.

U proljetnim i ljetnim mjesecima više boravimo u prirodi, susrećemo se s raznim životinjicama i insektima te je nužan oprez i uvažavanje drugih živih bića. Kako bi uživali u prirodi, njenim mirisima, plodovima pa i zvukovima trebamo čuvati biljni i životinjski svijet. Trebamo poštivati pravila ponašanja u prirodi i biti oprezni  kako bi izbjegli neugodne susrete, nesporazume i doživjeli bolne ubode ili situacije opasne po zdravlje i život. Pametno uživajte u prirodi!