Kava i kofein u trudnoći – smiju li trudnice piti kavu?

Efekt kave i kofeina

Kofein je već stoljećima poznat kao stimulans središnjeg živčanog sustava, djeluje razbuđujuće i odlaže umor kroz određeno vremensko razdoblje. Mnogi napitci koje ga sadrže popularni su upravo zbog sadržaja kofeina — on je zapravo droga koja ima nekoliko važnih učinaka na fiziologiju čovjeka.

Uz spomenuto djelovanje na središnji živčani sustav, kofein ima i diuretično djelovanje, odnosno potiče učestalost mokrenja. Osim toga, ima poticajno djelovanje na krvni tlak i srčani puls. Navedena stanja nipošto nisu preporučljiva u trudnoći i samim time naznačuju potrebu opreznije konzumacije kofeina tijekom trudnoće.

Smatra se da je kod odraslih osoba učinak kofeina individualan — on ovisi o funkcijama enzima u jetri, čija pak aktivnost ovisi o genetici svake osobe. Iz tog razloga neke osobe ne smiju “ni primirisati” kavi, jer se odmah osjećaju previše podraženima te osjećaju tremor i nemir, dok neke osobe mogu popiti šalicu-dvije i potom krenuti na spavanje.

Kava u trudnoći – kako djeluje

Razdoblje oko začeća i prvog tromjesečja (do 13. tjedna) najkritičnije je i tada svakako treba pripaziti na unos kofeina.

Zbog diuretičnog djelovanja trudnice trebaju paziti koju dozu kofeina unose, budući da potencijalni gubitak tekućine iz organizma nije poželjan. No, još uvijek nije dokazano da umjerena konzumacija kofeina dovodi do ozbiljne dehidracije. Isto tako, neke su studije pokazale kako izlaganje majke kofeinu ima dugoročne učinke na san, pokret, emotivni status, sposobnost učenja i tjeskobu, no nije navedeno u kojoj razini.

Puno je važnije misliti o biološkim učincima kofeina na plod i malo dijete — tolerancija koncentracije i sposobnost metabolizacije kofeina značajno je drugačija kod bebe u odnosu na odraslu osobu. Naime, kofein lako prolazi barijeru posteljice sve do samog ploda, odnosno do bebe, i potom djeluje kao stimulans nerazvijenog i izuzetno osjetljivog živčanog sustava bebe. Fetus vrlo sporo metabolizira kofein pa učinak kofeina eksponencijalno raste, što dodatno potvrđuje osjetljivost bebe na kofein u ranoj fazi trudnoće. Fiziološki razvoj djeteta tada je još u ranim povojima te nije u stanju uspješno neutralizirati stimulativne učinke kofeina.

Kofein ima produljeni učinak u tijelu trudnice. Vrijeme tzv. poluraspada traje do 15h, za razliku od žena koje nisu trudne, a kod kojih isti proces traje 4,7h. Drugim riječima, kofein se više nego tri puta dulje zadržava u tijelu trudnice, nego u tijelu žene koja nije trudna.

Nadalje, obrasci spavanja i nepodraženosti bebe značajno se mijenjaju uslijed konzumacije kofeina, a ovise o dozi koju majka ispija i njezinoj sposobnosti metabolizacije kofeina.

Individualne različitosti u metabolizaciji kave velike su, ali neupitna je velika osjetljivost bebe na djelovanje kofeina.

Studije o utjecaju kofeina u trudnoći

Brojne studije potvrđuju određene opasnosti od konzumacije kofeinskih napitaka tijekom trudnoće.

• Nekim je studijama pokazano kako kofein može utjecati na pokrete bebe u kasnijoj fazi trudnoće, što je najvjerojatnije uzrokovano kontinuiranom stimulacijom živčanog i lokomotornog sustava djeteta i nemogućnošću uspostave ritma spavanja.
• Studije su pokazale višestruku povezanost od opasnosti od spontanog pobačaja, preuranjenog poroda, smanjene porođajne težine djeteta te ostalih reproduktivnih smetnji.
• Neke su studije pokazale kako kofein može mijenjati koncentracije hormona u krvi. Kako je on u obrnutoj povezanosti s estradiolom i progesteronom tijekom tzv. lutealne faze menstrualnog ciklusa, a u poveznici s koncentracijom SHBG (globulinom koji veže spolne hormone), teoretski može biti u poveznici s rizikom od spontanog pobačaja.
• Nedavna studija pokazala je kako konzumacija otprilike jedne šalice kofeina na dan (100 mg) u ranoj trudnoći dovodi do 14% većeg rizika od spontanog pobačaja.
• 18-godišnja analiza provedena na više od 15.000 trudnoća kod 11.000 žena bez dosadašnje povijesti spontanih pobačaja pokazala je kako postoji povezanost unosa kofeina prije same trudnoće i rizika od spontanog pobačaja, i to u razdoblju od 8. – 19. tjedna trudnoće.
• Određenim je studijama pokazano kako trudnice koje piju više kave imaju za 32% nižu koncentraciju pregnandiol-3-glukuronida, hormona koji je kritičan za održavanje zdrave trudnoće.
• Trudnice koje su prethodno bile izraziti konzumenti kofeinskih napitaka, odnosno pile oko četiri velike kave na dan, imale su veći rizik od spontanog pobačaja u odnosu na trudnice koje su bile umjereno slabi konzumenti, odnosno pile oko pola šalice kave dnevno.
• Studija iz 2018. godine provedena na 900 majki u Irskoj pokazala je poveznicu između unosa kofeina (iz kave i čaja) i neželjenih ishoda trudnoće, kao što su smanjena porođajna težina djeteta te smanjeni opseg glave.
• Uznemirujući je zaključak studije, objavljene u uglednom znanstvenom časopisu American Journal of Obstetrics and Gynecology, da konzumacija dvije jake kave na dan (300 mg kofeina) rezultira sa 60% povećanim rizikom od leukemije kod djece, dok četiri jake kave na dan (600 mg kofeina) povećava taj rizik za čak 72%. Iako je riječ o opservaciji i poveznici, a ne o uzročno posljedičnom odnosu, hipoteza je kako kofein mijenja DNA djeteta tijekom trudnoće.
• Drugim je pak studijama pronađena opaska vezana za prehranu i navike trudnice. Naime, primijećeno je kako trudnice koje imaju sklonost konzumacije većih koncentracija kofeina, ujedno nemaju naviku uzimati prenatalne multivitaminske dodatke prehrani, imaju prosječno viši energetski unos (kalorije), viši unos masti i alkohola, a niži unos ugljikohidrata, bjelančevina i folata te samim time značajno povećavaju rizik od neželjenih posljedica u trudnoći.

Konačni podaci o učinku kofeina pri trudnoći, učinku na rizik od spontanog pobačaja i na neurorazvojne poremećaje pri zdravlju djeteta donekle su u proturječju, iako se hipotetski još od 1980-ih godina kofein smatra jednim od mogućih čimbenika koji bi mogli doprinijeti spontanom pobačaju. Službene preporuke svode se na potrebnu pažnju o količini ispijene kave, odnosno kofeina u kavi i ostalim napitcima koji ga sadrže.

Postoje podaci kako i kava bez kofeina utječe na mogući rizik od spontanog pobačaja, no ne treba se brinuti po pitanju ostalih sastojaka kave, već u fokusu treba biti kofeinski sadržaj u kavi i drugim napitcima koji ga sadrže.

Gdje se sve nalazi kofein (i koliko ga ima)

Kava se nalazi i u drugim napitcima i namirnicama koji prirodno sadrže kofein ili spojeve koji djeluju nalik kofeinu. Sadrže ga:

• crni čaj
• zeleni čaj i podvrste (bijeli, žuti, oolong)
• mate čaj
• Guarana

U koncentraciji koja je znatno manja nego što je, primjerice, šalica kave, kofein sadrže:

• kakao
• čokolada
• ledeni čaj

Energetski napitci posebna su kategorija napitaka koji sadrže kofein, a neki popularni gazirani napitci u svom sastavu sadrže dodani kofein, odnosno aromu kofeina. Važno je imati na umu da se tijekom trudnoće zabranjuje konzumacija energetskih napitaka, s obzirom da oni osim dodanog kofeina često sadrže i ostale sastojke koji djeluju stimulativno i nepovoljno na fiziologiju i zdravlje djeteta i trudnice.

Treba napomenuti kako neki lijekovi koji se mogu dobiti bez recepta, poput lijekova protiv bolova, sadrže kofein. Na to ljekarnici i liječnici redovito upozoravaju te se u pravilu ti lijekovi ne preporučuju trudnicama.

Koliki je sadržaj kofeina u hrani i napitcima

Jedna šalica kave može sadržavati oko 100 mg kofeina, dok napitci poput Coca-Cole u 0,33 l obično sadrže do 50 g kofeina. Čokolada po serviranju sadrži svega 7 mg kofeina.

Sadržaj kofeina u nekim prehrambenim proizvodima:

Koliko je previše?

S obzirom da svaka žena na drugačiji način metabolizira kofein, ne postoji posve točan odgovor. No, valja se držati službenih preporuka za unos kofeina tijekom trudnoće.

Američki Kongres liječnika specijalista ginekologije i opstetricije preporučuje da žene u trudnoći i tijekom planiranja trudnoće ograniče svoj unos kofeina na dozu do 200 mg na dan. Drugim riječima, smatra se da maksimalno dvije šalice kave dnevno ne predstavljaju rizik za dijete i trudnicu. U prilog tome ide Europska agencija za sigurnost hrane koja je istaknula kako ne postoje dokazi da konzumacija kave i kofeina u dozi do 200 mg dnevno dovodi u rizik zdravlje nerođenog djeteta.

Međutim, Svjetska zdravstvena organizacija upozorava kako trudnice koje dnevno konzumiraju do 300 mg kofeina svakako smanje unos kako bi spriječile rizik od spontanog pobačaja i niske porođajne mase djeteta.

Alternative kavi i kofeinu

Trudnice koje burnije reagiraju na kofeinske napitke i brzo se razbude trebaju biti opreznije te voditi računa da ne prekorače preporučeni dnevni unos. Alternativno, trebale bi se odlučiti za napitke koji ne sadrže kofein ili ga sadrže u nižoj koncentraciji od kave.

Zeleni čaj, primjerice, sadrži 25-40% manje kofeina, a uz to sadrži korisne polifenolne spojeve, no nije uvijek preporučljiv u trudnoći.

Bolja i sigurnija varijanta je suzdržavanje od kofeinskih napitaka i ispijanje prirodnih nezašećerenih povrtno-voćnih napitaka bogatih mikronutrijentima i vlaknima te cijeđenih sokova. Na kraju, važno je ispijanje vode, neizostavnog nutrijenta za pravilno održavanje hidracije tijekom trudnoće.