Virusni gastroenteritis, poznat i kao crijevna viroza, širi se kontaminiranom hranom ili vodom, kao i bliskim kontaktom sa zaraženim osobama. Uobičajeni simptomi uključuju mučninu, povraćanje, proljev, grčeve u trbuhu, groznicu i malaksalost. Hrana koja se obično povezuje s virusom uključuje sirovu ili nedovoljno kuhanu morsku hranu, sirovo voće i povrće te hranu gotovu za jelo kojom rukuju zaražene osobe.
Prevencija uključuje prakticiranje dobre higijene, kao što je temeljito pranje ruku i odgovarajuće mjere sigurnosti hrane. Iako potpuna prevencija možda nije moguća, ove mjere mogu značajno smanjiti rizik od infekcije.
Ako se pojave simptomi, važno je odmoriti se, ostati hidratiziran i potražiti liječničku pomoć ako su simptomi ozbiljni ili trajni. Kod crijevne viroze prednost se daje lako probavljivoj hrani kako bi se ublažili simptomi i olakšao oporavak.
Dobar izbor je hrana s malo vlakana kao što su banane, riža, tost i obični krekeri. Ove su namirnice lako probavljive i osiguravaju potrebne hranjive tvari bez pogoršanja probavnih tegoba.
Preporuka je izbjegavati začinjenu, masnu ili kiselu hranu, kao i mliječne proizvode i kofein, koji mogu pogoršati simptome. Važno je također održavati hidrataciju organizma konzumiranjem bistrih tekućina poput vode, juha, pića bogatih elektrolitima ili biljnih čajeva kako bi se nadoknadila izgubljena tekućina i elektroliti. Kako se simptomi crijevne viroze poboljšavaju, postupno se ponovno uvodi uobičajena hrana, obraćajući pozornost na signale tijela i izbjegavajući sve što uzrokuje nelagodu.
Preporučene namirnice kod crijevne viroze
- Banane: banane su lako probavljive i nježne za želudac. Bogate su kalijem koji pomaže u nadoknadi elektrolita izgubljenih uslijed povraćanja.
- Riža: obična, kuhana bijela riža je blaga i lako probavljiva. Pomaže u vezivanju stolice i može ublažiti proljev.
- Pire od jabuka: nezaslađeni pire (kompot) od jabuka još je jedna lako probavljiva opcija. Pruža bitne hranjive tvari i pomaže umiriti želudac.
- Tost: obični tost od bijelog kruha blag je za želudac i može pomoći u apsorpciji viška želučane kiseline.
- Krekeri: obični krekeri, poput slanih krekera, mogu pružiti lak izvor ugljikohidrata koji će smiriti želudac, a da ga dodatno ne iritiraju.
- Bistra juha: bistre juhe, poput pileće ili povrtne juhe, osiguravaju hidrataciju i elektrolite bez stvaranja težine u želucu ili pogoršanja crijevnih simptoma.
- Đumbir: đumbir ima prirodna protuupalna svojstva i može pomoći u ublažavanju mučnine. Čaj od đumbira može biti umirujuć za želučane tegobe.
- Kuhani krumpir: kuhani krumpir lako je probavljiv i može pružiti izvor energije bez pogoršanja simptoma.
- Kuhana piletina ili puretina: nemasna kuhana piletina ili puretina osigurava proteine bez dodanih masnoća.
- Pića bogata elektrolitima: pića poput kokosove vode, sportskih pića ili otopina za oralnu rehidraciju pomažu u nadoknadi izgubljene tekućine i elektrolita uslijed povraćanja i proljeva.
Namirnice koje se ne preporučuju kod crijevne viroze
- Začinjena hrana: začinjena hrana može iziritirati sluznicu želuca i pogoršati simptome mučnine i bolova u trbuhu.
- Masna ili pržena hrana: masna ili pržena hrana bogata je mastima, što može biti teško probavljivo i može pogoršati simptome proljeva i probavnih smetnji.
- Kisela hrana i pića: kisela hrana i pića, kao što su agrumi, proizvodi od rajčice i kava, mogu povećati proizvodnju želučane kiseline i iritirati gastrointestinalni trakt.
- Mliječni proizvodi: mliječni proizvodi, uključujući mlijeko, sir i jogurt, mogu pogoršati proljev i nadutost kod nekih osoba, osobito kod onih koje teško podnose laktozu.
- Hrana bogata vlaknima: hrana bogata vlaknima, poput cjelovitih žitarica, sirovog povrća i mahunarki, može biti teška za probavu i može pogoršati simptome plinova, nadutosti i proljeva.
- Napitci s kofeinom: napitci s kofeinom poput kave, čaja i sokova mogu povećati proizvodnju želučane kiseline i pogoršati simptome mučnine i proljeva.
- Alkohol: alkohol može iritirati želučanu sluznicu i dehidrirati tijelo, pogoršavajući simptome povraćanja i proljeva.
- Gazirana pića: gazirana pića mogu izazvati plinove i nadutost, što može pogoršati nelagodu kod osoba s crijevnom virozom.
- Slatkiši: slatka hrana i pića, uključujući slatkiše, deserte i zaslađena pića, mogu pogoršati proljev i pogoršati dehidraciju.
- Sirova ili nedovoljno kuhana hrana: sirova ili nedovoljno kuhana hrana, uključujući meso, plodove mora i jaja, može sadržavati štetne bakterije ili viruse koji mogu pogoršati gastrointestinalne simptome.
Primjer jelovnika kod crijevne viroze
Prvi dan:
- doručak: obični bijeli tost
- međuobrok: pijte bistru juhu, poput pileće ili povrtne juhe, za hidrataciju
- ručak: blaga pileća juha s kuhanom bijelom rižom i komadićima kuhane piletine
- međuobrok: banana
- večera: kuhani krumpir i kuhana pileća prsa.
Drugi dan:
- doručak: banana s nekoliko slanih krekera
- međuobrok: pijte kokosovu vodu za hidraciju i nadoknadu elektrolita
- ručak: pileća juha s kuhanim prosom, mrkvom i krumpirom
- međuobrok: obični bijeli tost
- večera: kuhana pureća prsa s kuhanom mrkvom.
Treći dan:
- doručak: riža kuhana na bademovom mlijeku s pireom od jabuke, bez dodanog šećera i mliječnih proizvoda
- međuobrok: pijte biljni čaj, poput kamilice ili đumbira
- ručak: oslić pečen u škartocu, bez masnoća i palenta, bez dodatka maslaca ili mlijeka
- međuobrok: nekoliko običnih krekera
- večera: kuhana piletina, kuhani krumpir i mrkva.
Važna napomena za ovaj jelovnik je da je namijenjen kratkotrajnoj konzumaciji, i to uglavnom tijekom akutne faze gastroenteritisa (crijevne viroze).
Dugotrajno pridržavanje ove ograničene prehrane može dovesti do nutritivnih deficita (zbog ograničene raznolikosti i nižeg sadržaja proteina i vlakana). Čim se stanje pojedinca poboljša i gastrointestinalni simptomi nestanu, neophodno je postupno ponovno uvesti hranu koja sadrži više vlakana i proteina u prehranu.
Ovaj prijelaz treba obaviti oprezno, osluškujući reakciju tijela i postupno povećavajući izbor hrane kako bi se osigurala odgovarajuća prehrana i promicalo zdravlje probavnog sustava.
Nakon oporavka od crijevne viroze, ključno je prehranom podržati obnovu zdravog crijevnog mikrobioma. Hrana bogata probioticima poput jogurta i fermentiranog povrća, pomaže u obnavljanju korisnih crijevnih bakterija. Osim toga, konzumacija raznolikog voća, povrća i cjelovitih žitarica bogatih vlaknima potiče zdravlje crijeva.
Lako probavljiva hrana poput riže, tosta i juhe pomaže umiriti probavni sustav i osigurati osnovne hranjive tvari bez pogoršanja probavnih tegoba, dok tekućine — voda, čajevi i juhe pomažu spriječiti dehidraciju. Tijekom akutne faze bitno je izbjegavati začinjenu, masnu hranu, kao i mliječne proizvode, alkohol i kofein, koji mogu pogoršati simptome. Kako se simptomi poboljšavaju, preporuča se postupno ponovno uvođenje hrane bogate vlaknima kako bismo izbjegli potencijalne nutritivne deficite te podržali obnovu crijevnog mikrobioma.
