Anemija ili slabokrvnost nastaje kada se u krvi smanji količina crvenih krvnih stanica ili eritrocita, odnosno hemoglobina (Hb) koji prenosi kisik u krvi. Na anemiju ćemo posumnjati ako dijete postane blijedo, umorno, malaksalo te ako ima slabi apetit.
Najčešća vrsta anemije u djece je anemija zbog manjka željeza ili sideropenična anemija. Procjenjuje se da na globalnoj razini oko 25% predškolske djece boluje od anemije. U zemljama Europske Unije ispod 2% dojenčadi do 6 mjeseci života ima anemiju zbog manjka željeza, a to vrijedi za 2-3% dojenčadi u dobi od 6 do 9 mjeseci te čak 3-9% djece u dobi od 1 do 3 godine.
Sideropenična anemija se jednostavno dijagnosticira i liječi, a pravovremeno prepoznavanje i liječenje je važno radi sprječavanja štetnih učinaka na rast i razvoj. U Republici Hrvatskoj svoj se dojenčadi u drugoj polovici prve godine radi probir na anemiju uz pomoć nalaza crvene krvne slike.
Što je anemija?
Anemija nastaje kada se smanji sposobnost prenošenja kisika eritrocitima iz pluća prema tkivima. Hemoglobin je protein koji se nalazi u eritrocitima i koji je zaslužan za prenošenje kisika, a on u svojoj strukturi sadržava molekule željeza.
Većinu vremena zdrava dojenčad i djeca imaju dovoljnu količinu crvenih krvnih stanica, no postoje određeni čimbenici koji mogu povećati rizik za razvoj anemije te ih je važno poznavati i na vrijeme prepoznati.
Vaše dijete može dobiti anemiju zbog:
- smanjenog stvaranja crvenih krvnih stanica
- uništavanja crvenih krvnih stanica
- gubitka crvenih krvnih stanica
Smanjeno stvaranje crvenih krvnih stanica
Ova skupina anemija nastaje kada se ne stvara dovoljno crvenih krvnih stanica, odnosno kada njihovo stvaranje nije učinkovito.
Najčešće se javlja kod manjka hranjivih tvari koje su ključne za stvaranje eritrocita, kao što su manjak željeza, kada nastaje sideropenična anemija te manjak vitamina B12 i B9, kada nastaje megaloblastična anemija. Poseban uzrok megaloblastične anemije je nedostatak jednog posebnog čimbenika iz želuca koji je važan za apsorpciju vitamina B12, a takvu vrstu anemije zovemo perniciozna anemija.
Sideropenična anemija je najčešća vrsta anemije u djece, a očekujemo je u periodima najintenzivnijeg rasta i razvoja, dakle u prvim godinama života te u adolescenciji.
Čimbenici rizika za razvoj sideropenične anemije su:
- prijevremeno rođenje
- velika količina kravljeg mlijeka u prehrani
- prehrana siromašna
- pretilost
- niži socioekonomski status obitelji
Uništavanje crvenih krvnih stanica
Ako se crvene krvne stanice ubrzano uništavaju, bilo imunološkim ili mehaničkim mehanizmima, nastaje hemolitička anemija. To je rijetka vrsta anemije u djece i može se javiti kod nekih nasljednih bolesti u građi hemoglobina kao što je talasemija, kod rijetkih bolesti imunosnog sustava ili u sklopu nekih drugih kroničnih bolesti.
Gubitak crvenih krvnih stanica
Ova vrsta anemije također je rijetka u djece i nastaje kada se crvene krvne stanice gube iz organizma. To se dešava u stanjima krvarenja, bilo zbog gubitka veće količine krvi u sklopu akutnog krvarenja (npr. ozljeda ili jako menstrualno krvarenje u adolescentica) ili pak u sklopu kroničnog polaganog gubitka manjih količina krvi (npr. polip debelog crijeva ili alergija na proteine kravljeg mlijeka).
Simptomi anemije kod djece
Osim u slučajevima akutnog gubitka krvi i uništavanja eritrocita u sklopu hemolitičke anemije, anemija najčešće nastaje postepeno i vrlo podmuklo.
Simptomi mogu varirati od djeteta do djeteta, a najčešći su:
- umor
- slabost
- bljedilo kože i sluznica
- hladne okrajine
- slab apetit
- glavobolja
- slabija tolerancija napora
- osjećaj ubrzanog lupanja srca
- pojačana sklonost infekcijama
Pojava navedenih simptoma, a posebno više njih zajedno, zahtijeva posjet pedijatru.
Učestale virusne infekcije, posebno u zimskim mjesecima prve godine pohađanja kolektiva, čest su uzrok umora, manjka apetita i bljedila te mogu doprinijeti slabijem unosu nutritivno bogate hrane i razvoju anemije.
Simptomi težih oblika anemije
U slučaju teže i dugotrajne anemije tijekom ranog razvoja može doći do:
- zaostajanja u rastu
- odstupanja u motoričkom i kognitivnom razvoju
Navedeno može ostaviti trajne posljedice kod djeteta.
Nadalje, mogu se uočiti:
- promjene na noktima koji postaju mekani i savijaju se prema gore (koilonihija)
- oštećenja u kutovima usana
- bolna upala sluznice jezika
Ako se radi o megaloblastičnoj anemiji, popratni simptomi mogu biti:
- trnci u rukama i nogama
- teškoće s ravnotežom
- teškoće s držanjem tijela
- otežana koncentracija i memorija
Anemija – razlog što djeca jedu nejestive stvari?
Ponekad dijete s manjkom željeza pokazuje sklonost jedenju leda ili nejestivih stvari kao što su zemlja, papir ili tkanina. Taj poremećaj nazivamo pika i on nestaje kada se izliječi anemija.
Kako mogu spriječiti anemiju kod djeteta?
Prevencija prehrambene anemije
Prijevremeno rođena novorođenčad, kao i ona niske porođajne težine, ima niže zalihe željeza. Prema smjernicama, do 6. mjeseca života takva novorođenčad dobiva profilaktičku terapiju anemije u obliku oralne otopine ili sirupa željeza.
Izuzetno je važno da majka tijekom trudnoće jede raznoliku hranu i hranu bogatu željezom bi se omogućio pravilan razvoj mozga djeteta i smanjila šansa da dijete razvije anemiju.
Odgođeno podvezivanje pupkovine jedna je od preporučenih strategija za smanjenje rizika od razvoja anemije u dojenčadi.
Dojena djeca su pod posebnim rizikom od razvoja sideropenične anemije nakon 6. mjeseca života. Naime, zbog intenzivnog rasta potrebe za željezom su im velike, a majčino ih mlijeko u drugoj polovici druge godine više ne može zadovoljiti.
Za svu dojenčad od iznimne je važnosti od samog početka dohrane dobiva namirnice bogate željezom. To su prije svega:
- crveno meso
- iznutrice
- perad
- riba
Navedene namirnice su izvor željeza životinjskog porijekla koje se u našem crijevu najlakše apsorbira i najbolje iskorištava.
Uz životinjske izvore željeza, vrijedni su i biljni izvori željeza kao što su:
- grah
- leća
- suho voće (šljiva, marelica, smokva)
- cikla
- zeleno lisnato povrće
- orašasti plodovi (bademi, indijski oraščići, pinjoli)
- melasa
Važno je znati da istovremena konzumacija hrane bogate vitaminom C poboljšava apsorpciju željeza iz biljnih izvora.
Nakon dojenačke dobi prevencija anemije uključuje raznovrsnu prehranu uz pažnju da dijete ne pije više od 500 ml kravljeg mlijeka na dan, budući da ono smanjuje apsorpciju željeza.
Kontroliranje poremećaja crvenih krvnih stanica
U kliničkoj praksi sideropenična anemija se dijagnosticira iz nalaza crvene krvne slike, u kojoj se nalazi snižena razina hemoglobina (Hb).
Anemija se u djece dijagnosticira ako je:
- u prvom tjednu života Hb niži od 135 g/L
- u dobi od 2 mjeseca Hb niži od 90 g/L
- u dobi od 4. do 24. mjeseca Hb niži od 105 g/L
- u dobi od 2. do 5. godine života Hb niži od 110 g/L
Osim sniženih razina hemoglobina kod sideropenične anemije, ovisno o njezinom trajanju i težini, često nalazimo:
- sniženi broj crvenih krvnih stanica
- sniženi volumen crvenih krvnih stanica (MCV), što zovemo mikrocitna anemija
- sniženu koncentraciju hemoglobina u stanicama (MCHC)
- sniženi hematokrit (Htc), koji predstavlja udio hemoglobina u krvi
- povećanu varijabilnost veličine crvenih krvnih stanica (RDW), što zovemo anizocitoza
- sniženi feritin, koji nam daje informaciju o zalihama željeza u organizmu
Razina željeza u krvi (Fe) nije pouzdan marker statusa željeza jer značajno varira od sata do sata te od dana do dana. Međutim, razina željeza, kao i kapaciteti vezanja željeza (UIBC i TIBC), mogu nam biti od koristi prilikom određivanja vrste anemije, odnosno dijagnosticiranja poremećaja nakupljanja željeza.
Kod hemolitičke anemije, osim niskih razina eritrocita i niskog hemoglobina, zbog raspadanja stanica u krvi nalazimo povećanu koncentracija bilirubina, uz neke druge specifične biokemijske parametre.
Liječenje anemije ovisi o njezinom uzroku. U slučaju sideropenične anemije, liječi se prehranom bogatom izvorima željeza te primjenom preparata željeza koji liječnik propisuje na recept.
Anemija je najčešća u prvim godinama života, a prevencija se vrlo uspješno provodi raznolikom prehranom bogatom životinjskim i biljnim izvorima željeza. Pravovremeno prepoznavanje i liječenje anemije od izuzetne je važnosti kako bi se spriječile štetne posljedice na rast i razvoj djeteta.
